Vlasti u zemljama regije i na Zapadu se iz toplih fotelja bave i dalje posljedicama, umjesto suštinskim uzrocima nesreće oko pola milijarde ljudi.

Niko nikada sa sigurnošću neće znati kakve su se sve misli vrzmale u promrzlim migranatskim glavama u Lipi i Pazariću tokom ove duge bosanske zime. Suštu istinu znaju samo migranti. Svakodnevne javne ispovijesti očajnika su tek isječci jednog trenutka iz njihovih pojedinačnih očajničkih životopisa, koji su izvjesno, mnogo kompleksniji rebusi – psihološke, socijalne, etičke, ideološke, pa i dnevno-političke naravi. Jedino u što niko sa zrncem empatije ne bi trebao sumnjati je da im nije nimalo lako. 

Mjesece i godine neobnovljive mladosti migranti će spiskati pod šatorima usred zime u Bosni, piše autor (EPA)

Evropska unija je iz Trumpovog razdoblja izašla vanjskopolitički krhkija nego što je bila prije.

Četiri historijske godine za konsolidaciju Evrope pa i preuzimanje uloge kormilara globalnog broda, potrošene su u podsmjehivanju donedavnom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Dok se prekaljeni poduzetnik bavio svojim narcističkim ciljevima, kažnjavanjem suparnika, ponekad američkom ekonomijom i nimalo globalnim problemima (što je američki kredibilitet srozalo na možda najniži nivo u posljednjih sto godina), Evropska unija je umjesto „kormila“ izabrala „bič“ kojim je uzaludno pokušavala disciplinirati nepoćudne članice. Pogotovo one u kojima se veličanstvena evropska ideja o jedinstvu, solidarnosti, pravdi i demokratiji svodila uglavnom na evropske fondove, slobodu kretanja i trgovinu.Joe Biden nije zaboravio naglasiti da će Americi vratiti globalnu nadmoć, po svaku cijenu  (EPA)

Članice EU će danas razgovarati (i) o ‘potvrdama za vakcinaciju, njihovoj prikladnosti i okolnostima u kojima bi se mogle koristiti’.

COVID pasoš, potvrda o imunizaciji, elektronska potvrda o vakcinaciji, imunitetna kartica ili nešto peto u formi “standardiziranog panevropskog certifikata o vakcinaciji”? Ili, ništa od toga, za sada. Na ovu samo naizgled zdravstveno-tehničku, a u suštini krupnu pravno-političku dilemu, odgovor se očekuje sa najvišeg nivoa u Evropi.

Redovni videosamit lidera Evropske unije zakazan je za kraj ovog mjeseca na inicijativu predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela, kako bi se ocijenilo trenutno stanje pandemije i dogovorila strategija za proljeće. U evropskim institucijama i diplomatskim krugovima u Briselu, međutim, niko ne vjeruje da će se o tako važnom pitanju kao što je “administrativno-zdravstveni udar na slobodu kretanja”, što smatraju mnogi od vropskih parlamentaraca, lideri Unije moći usaglasiti tokom samo jednog samita.

Uglednog njemačkog parlamentarca su mnogi u Bosni i Hercegovini već počeli slaviti kao spasioca zemlje za koju mnogi na Zapadu kažu da je raj s obamrlom nadom.

Uglednog njemačkog parlamentarca, potpredsjednika Kršćansko-socijalne unije, bivšeg ministra, državnog sekretara, savjetnika, lobistu Christiana Schmidta mnogi u Bosni i Hercegovini su krajem godine već počeli slaviti kao spasioca zemlje za koju mnogi na Zapadu kažu da je raj s obamrlom nadom.

Bez sekunde promišljanja o faktima i mogućim posljedicama, drugi su ga (mada ga nikada nisu ni sreli) već strpali u košaru s ruskim špijunima i s nesposobnjakovićima. A treći mu se bez pardona začeše odmah dodvoravati po katoličkoj liniji, iako je čovjek po konfesionalnosti protestant.

Kada sam ga pred novodišnje praznike direktno upitao: “Da li doista dolazite uskoro u Sarajevo? Kada? I s kakvim mandatom?“, odgovor je u prvom momentu bio šokantan, a već u drugom, jedino ispravan: sve što sam mu od argumenata znao i mogao pobrojati u vezi s njegovim “skorim“ i “sigurnim“ zauzimanjem prve stolice u Uredu visokog predstavnika dobro podučeni zapadni političar je lakonski nazvao “glasinama“.Christian Schmidt je svima u regiji razumljivim jezikom pokazao da se procedure moraju poštovati, piše autor (EPA)

Ako išta dobro zna, to je put do kompromisa. U tome je Evropska unija od svog nastanka neprikosnovena. Pokazalo se to i u završnici iscrpljujućih pregovora o uređivanju odnosa između Unije i Ujedinjenog Kraljevstva nakon Brexita. Nakon što su skoro desetomjesečni pregovori o trgovini i svim drugim pitanjima budućih odnosa zapali u krizu zbog iznosa ‘brakorazvodne parnice’, nesloge oko ribolova, saradnje u oblasti spoljne politike, sigurnosti i odbrane - o kojima Velika Britanija u početku inije željela da pregovara, morali su se umiješati i glavni akteri političko-izvršne vlasti s obje strane.

Poslije svega, ostaje zapisano da su pregovori uspješno okončani sedam dana prije zadnjeg roka, za nekoga na Badnji dan, za nekoga na Badnje veče 2020. godine.

Velika Britanija je napustila Evropsku uniju nakon 47 godina članstva (EPA)

Permanentna kriza javnog radio-televitijskog sistema Bosne i Hercegovine metaforička je slika kolonijalnog ustavnog poretka države zasnovane na etnonacionalnom konceptu i sistemski generiranoj političkoj krizi, koja neprekidno traje 25 godina, od Detonskog mirovnog ugovora s kraja 1995. godine. Nadležnosti u sektoru komunikacija u Daytonu su bile oduzete bh. državi i dodijeljene entitetskim i kantonalnim vladama. Takva raspodjela nadležnosti u postkonfliktnoj, multietničkoj, etnonacionaliziranoj, multikonfesionalnoj državi… dovela je, uz sve ostale manjkavosti, i do haotičnog nastajanja printanih, RTV i web medija.

U nekoliko godina nakon rata registrirano je 46 televizija zemaljske radiodifuzije, 148 radio stanica i 86 emitera programa “putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža”. Ovako fragmentiran sistem nadležnosti, etnonacionalni ustavni poredak, konfesionalni kumunitarizam oživotvoren kroz nepotizam i nacionalne “ključeve” te nepovjerenje između glavnih, etnonacionalnih, političkih stranaka onemogućili su stvaranje progresivnog i samoodrživog RTV sistema i njegovu društvenu transformaciju u skladu s potrebama svih građana.

Ujedinjeno Kraljevstvo je 31. januara okončalo članstvo u Evropskoj uniji nakon 47 godina i tri godine odugovlačenja. Kako će 31. decembra napustiti jedinstveno tržište EU-a i carinsku uniju, niko ne zna.

Nakon uspjele večere i neuspješnog pokušaja približavanja stavova prošlog četvrtka, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i britanski premijer Boris Johnson su se razišli u uvjerenju da je i Briselu i Londonu do nastavka pregovora izuzetno stalo, ali niko još uvijek ne zna s kakvim trgovinskim aranžmanom će se ući u Novu godinu. Von der Leyen je razgovore ocijenila "živahnim i zanimljim", ali je priznala da su pozicije obje strane "i dalje vrlo udaljene". Za britanskog premijera razgovor u Briselu je bio "nemoguć", jer se od njegove vlade "traži neostvarljivo". Iako je za Veliku Britaniju predskazao "mnoge mogućnosti, ma gdje i ma kada pregovori bili nastavljeni", sunarodnike je istog dana upozorio da je "došlo vrijeme da se javnost i kompanije pripreme za 1. januar".Razlaz s Velikom Britanijom će biti najozbiljniji test za Evropsku uniju od njenog nastanka (EPA-EFE)

Kojugod vakcinu protiv COVID-19 globalni igrači proglase spasonosnom i efikasnijom od ostalih 150-ak verzija koje su u završnoj fazi istraživanja, bit će to još jedan očekivani dokaz sektaštva među velikim igračima i legitimizacija globalizma zasnovanog na nejednakosti između zapadnih, istočnih i afroazijskih naroda - koje je korona kreza, umjesto ujedinjavanja, ponovo vratila u torove plemenskih zajednica. U tome, nažalost, predano sudjeluje i Evropska unija sve do podjela na "naše" i "vaše" i na Balkanu.

Prvi su građani Evropske unije, dok su ostali 'periferija Evrope', piše autor (EPA)

Godišnjice historijskih događaja postoje da bi se slavilo, evociralo i učilo. Ne da bi se zavađalo. U Bosni i Hercegovini ne postoje godišnjice ili historijski datumi koji se dočekuju i ispraćaju u takvom ozračju. Po istoj etnonacionalnoj crno-bijeloj mustri, "obilježava" se ovih dana i jubilarna, 25. godišnjica parafiranja Općeg okvirnog sporazuma za mir (Dejtonski sporazum). Za manje od mjesec dana će se "obilježavati" i čin fomalnog potpisivanja istog međunarodnopravnog dokumenta, 14. decembra 1995. godine u Parizu.

O apsurdnostima Daytonskog mirovnog sporazuma za 25 godina napisao sam desetine članaka, dao još više izjava za medije i referirao se nebrojeno puta u razgovorima širom svijeta. U povodu 25. godišnjice njegovog parafiranja koje se dogodilo 21. novembra 1995. godine u Daytonu (USA) nemam ništa novoga reći. Radije bih reprizirao dvije i danas aktuelne analize: "Gdje se izgubio Valnetin Inzko" i „Federacija protiv Republike“. Tekstovi su objavljeni početkom 2019. godine, prvi u web-izdanju Al Jazeera Balkans na ovom linku: 

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/gdje-se-izgubio-valentin-inzko,

A drugi na mom web portalu na ovom linku:

http://zekerijah-smajic.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=747:o-imenu-rs-a-i-jo%C5%A1-nekim-va%C5%BEnim-pitanjima&catid=48&Itemid=67