A+ A A-

Komentari

Priznavanja genocida u Srebrenici ponovo uslov Srbiji

Iako rezolucija Evropskog parlamenta nije obavezujuća, ona je mnogo više od simboličnog lamentiranja, smatra Igor Šoltes.

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/srbija-bez-priznavanja-genocida-u-srebrenici-ne-moze-uci-u-eu

(Amandman o genocidu počinjenom u Srebrenici podnio je Igor Šoltes, slovenski europarlamentarac iz grupe Zelenih EPA - Arhiva)

Generalno zadovoljan kursom kojim Srbija ostvaruje reformske ciljeve na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, Evropski parlament je, posebnom rezolucijom o Srbiji, ohrabrio tu zemlju na njenom putu evropskih integracija.

Rezolucijom, koja je usvojena natpolovičnom većinom glasova, ocjenjuje se da je najveći napredak ostvaren u ekonomskim reformama, ali da se u reformama pravosuđa, suzbijanju korupcije i slobodi medija još ne vide "opipljivi rezultati".

Read more ...

Omča oko medija se steže: Istina nikad dalja

Razlika između nekadašnje i današnje tiranije prema novinarima i medijima je ponajviše u bezobzirnosti i licemjerju.
 
Iako današnji mediji nisu ni 'sedma', ni 'sila', jesu najjača snaga javnog općenja, piše autor (EPA - Ilustracija)

Mediji su oduvijek bili skliješteni između profesionalnog imperativa objektivnosti, etički utemeljene kritike, propagandnog inženjeringa i đavoljeg senzacionalizma. Ni predominantnost politike u javnom životu, egzistencijalno progonstvo novinara, verbalne prijetnje i uvrede, fizički napadi i smaknuća novinara nisu, također, izumi našeg vremena.

Read more ...

Građani EU odlučili: odzvonilo pomjeranju kazaljki na satu?

 
Za AL Jazeera Balkans piše:Zekerijah Smajić
 
U nedelju, 28.okrobra u tri sata poslije ponoći, pomjeranjem kazaljki za 60 minuta unatrag, počinje zimsko računanje vremena koje traje do posljednjeg vikenda u martu, kada se obdanica za isto toliko skraćuje. U nedjelju, dakle, spavamo sat duže.

Imajući, međutim, u vidu stav Evropske komisije od 12. septembra o ukidanju postojećeg režima dvosezonskog računanja vremena, dosadašnja operacija vještačkog kreiranja obdanice bi se mogla dogoditi posljednji put u oktobru 2019. I to samo u onim zemljama Evropske unije i partnerskim zemljama koje su se opredijele za prirodno, stvarno astronomsko zimsko vrijeme. One zemlje čije se vlade budu odlučile za ljetno računanje vremena, zadnju priliku za (neprirodno) kreiranje obdanice, mogle bi imati posljednjeg vikenda u martu naredne godine, čime bi se samoisključile iz srednjoevropske vremenske zone.

(EPA)

Read more ...

Plenkovićev pohod na „istinu“ o BIH

Od proglašenja razultata općih izbora u Bosni i Hercegovini održanih 7. oktobra, hrvatski premijer Andrej Plenković ne posustaje u „tumačenju“, objašnjavanju“ i „prezentiranju“ osobne istine o tome kako su provedeni izbori u drugoj, susjednoj zemlji, kako je ko na njima pokraden, te šta bi Evropska unija i međunarodna zajednica trebali učiniti.

Glavno poglavlje Plenkovićeve kampanje je, naravno, ubjedljiva pobjeda liberalnog građanski orjentiranog Željka Komšića u Predsjedništvo BiH smatrajući to "ozbiljnim pitanjem" koje mu, kao premijeru svih Hrvata svijeta, daje "potpuno pravo“ da ga „diže na svim važnim međunarodnim forumima". On je, također, uvjeren da mnogi akteri izvan regiona „ne razumiju sasvim o čemu se u stvari radi“ kada Željko Komšić kao bosanski Hrvat, izborno dotuče Dragana Čovića kao hercegovačkog Hrvata“, te je zbog toga i potrebno njegovo „objašnjenje".Image result for plenković-čović foto

Read more ...

Masovni odlazak stanovništva Balkanu je veća prijetnja od rata

Tekst preuzet od Al Jazeera Balkans
Piše: Harun Cero
 
 
Mišljenja o tome da li postoji opasnost od izbijanja rata na Balkanu, ako Evropska unija dopusti da se ugase nade u pristupanje zemalja regije Uniji, na što je upozorio predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker, su podijeljena.

Junckerove riječi nisu privukle pažnju samo regionalnih medija, nego i svjetskih, pogotovo zbog činjenice da je većina visoko rangiranih svjetskih političara pažljiva kada bira riječi kojima bi opisala situaciju na Balkanu i mogući razvoj događaja.

Ekspert i zamjenik generalnog sekretara Austrijsko-francuskog centra u Beču Florent Marciacq smatra da Junckerova izjava ne oslikava situaciju, “barem ne trenutno“.

Read more ...

Mjesto za novog evropskog lidera i dalje otvoreno

Da li je porukom da EU ne smije više biti zavisna od SAD-a Macron najavio kako želi biti lider cijele Evrope.

Za AJB piše: Zekerijah Smajić

Vlastiti “Veliki plan za Evropu” francuski predsjednik Emmanuel Macron ovih je dana upotpunio do sada najsmionijim stajalištem. “Evropska unija više ne može ovisiti o Sjedinjenim Američkim Državama po pitanju sigurnosti”, poručio je s pravog mjesta s kojeg se nadaleko čuje - sa tradicionalnog susreta svjetskih diplomata u Elizejskoj palači u Parizu.

Dok su se mnogi podsmjehivali njegovom karijerističkom prometanju ka prvim redovima evropske i međunardone politike, svoju globalističku viziju je konkretizirao stavom da bi Evropa konačno morala revidirati dosadašnju sigurnosnu politiku sa svim svojim partnerima ne isključujući i Sjedinjene Američke Države. A uključujući izgradnju novih strateških odnosa sa Velikom Britanijom koja iduće godine napušta Evropsku uniju. Te, svakako, sa Rusijom, Iranom i Turskom koje su pod frustrirajuće neodmjerenim pritiscima SAD-a.

Vlastiti “Veliki plan za Evropu” francuski predsjednik Emmanuel Macron ovih je dana upotpunio do sada najsmionijim stajalištem. “Evropska unija više ne može ovisiti o Sjedinjenim Američkim Državama po pitanju sigurnosti”, poručio je s pravog mjesta s kojeg se nadaleko čuje - sa tradicionalnog susreta svjetskih diplomata u Elizejskoj palači u Parizu.

Read more ...

Bosna i Hercegovina, slučaj za sebe

U Briselu se o zapadnom Balkanu ne prestaje govoriti kao o mjestu ekonomskog rasta i prosperiteta. Ali djela ne prate takvu retoriku.

(Napisano za Al Jazeeru: (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/na-put-u-buducnost-preko-bosne)

U opkoljenom ratnom Sarajevu potkraj 1994. godine neko od tadašnje studentarije je tadašnjoj uspavanoj Evropi posvetio i ovaj grafit: „Evropa pada na ispitima, a mi gubimo godine“!

Da li se išta suštinski promijenilo od tada do danas kada govorimo o odnosu Evropske unije prema Bosni i Hercegovini i četvrtstoljetnom učinku takvih dosadašnjih odnosa?

Samo neupućeni, pesimisti, licemjeri, zloslutnici i bedasti bi, možda, mogli ustvrditi da se za proteklih skoro četvrt stoljeća nije uradilo ništa ni sa jedne strane. Da Evropska unija nije dala koliko je znala, a da Bosna i Hercegovina ili Balkan nisu uradili koliko su mogli. Ali suština svakako nije u tome „koliko je znala“ niti je u ovom „koliko su mogli“. Bolno i prebolno pitanje koje ovdje, i iznova, pokušavam aktuelizirati jeste zašto ovi prvi 'nisu znali' učiniti više, odnosno zašto ovi drugi nisu 'mogli' parirati historijskom trenutku koji im je sudbonosno isporučen kao na tacni - na volju i nevolju svih postratnih vlasti i stranačkih elita na ovom bremenitom području.

Read more ...

Trgovinski rat s krajnje opasnim posljedicama

Prvo verbalni, a sada i pravi trgovinski rat između Sjedinjenih Američkih Država i Kine danas je zvanično počeo i vrlo je teško predvidjeti kako će se on razvijeta, kolike i kakve će biti njegove globalne posljedice.

Ono što je u ovom času jasno vidljivo jeste žestina tog sukoba između dvoju najjačih globalnih sila, a još jasnije je u posljednjih nekoliko dana vidljiv bijes službenog Pekinga.

„Amerika je ta koja je započela najveći trgovinski rat u historiji, i mi nemamo izbora – uzvraćamo udarac“, saopšteno je kasno sinoć po srednjeevropskom vremenu iz kineskog Ministarstva trgovine. U saopštenju se također navodi da Kina nema namjeru popuštati pred „američkim prijetnjama i ucjenama.“ Peking je također objavio da je u permanentnoj komunikaciji sa Svetskom trgovinskom organizacijom (WTO) i da će raditi s drugim partnerima kako bi "zajednički zaštitli slobodnu trgovinu i multilateralni sistem".

Read more ...

Makedonija i Albanija u čekaonici - šta su pouke?

U utorak, 26. juna, po ko zna koji put se potvrdilo da bez kompromisa ne bi bilo ni Evropske unije.

Iako je tokom luksemburške rasprave na Vijeću EU o zapadnom Balkanu varničilo sa svih strana dok su se koplja lomila oko konačnog otvaranja pristupnih pregovora s Albanijom i Makedonijom, članovi Vijeća ministara općih i evropskih poslova su se na koncu dogovorili. Prethodno nepopustljive Francuska, Nizozemska i Danska su se složile da ove dvije balkanske zemlje treba ohrabriti na putu evropskih integracija, ali da početak pregovora mora biti „uslovan“ i tek za godinu dana. Juni 2019. godine je određen kao granična vremenska linija za „otvaranje puta“ ka pregovorima o pridruživanju. Do tada bi Evropska komisija trebala uraditi svoj dio posla na ohrabrivanju sveobuhvatnih reformi i ispunjavanju uslova koje su, na insistiranje zemalja protivnica proširenja, izdiktirani vlastima u Skoplju i Tirani. Vijeće na nivou ministara vanjskih poslova bi trebalo dati svoju saglasnost na ove zaključke, a Evropsko vijeće (lideri država ili vlada EU) mora odobriti sazivanje prve Međuvladine konferencije o formalnomotvaranju prvih pregovaračkih poglavlja.

.

Read more ...

KUDA IDE BALKAN?

(AlJazeera Balkans: http://bit.ly/2oBwdkb)

Regionalna turneja predsjednika Evropske komisije Jean-Clauda Junckera započeta  dvadesetak dana od usvajanja nove Strategije proširenja Evropske unije, ma koliko bila rutinska i tematski predvidiva - potvrđuje  novu zainteresiranost, dinamiku, povećanu iskrenost i vjerodostojnost evropske politike i institucionalnog odnosa Unije prema zapadnom Balkanu. A koliko je svega toga u proteklim decenijama nedostajalo, vidljivo je po stanju stvari u svakoj od šest zemalja u kojima je Juncker ovih zamećavljenih dana boravio.

.

Predsjednik najvišeg organa izvršne vlasti Evropske unije je tu da bi, kako sam kaže, potvrdio odlučnost Evropske komisije u podupiranju kredibilne perspektive proširenja EU na zemlje geostrateškog prodručja Evrope, te kako bi i vlastitim primjerom dokazao taj „pojačani angažman“ EU sa zemljama zapadnog Balkana u skladu s novom Strategijom proširenja koja je odobrena početkom februara.

Read more ...

USLOVLJENA PREKRETNICA SRPSKO-HRVATSKIH ODNSA

Dolazak srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u Zagreb predstavlja, tvrdi se, događaj visokog rizika za srbijanskog predsjednika, a za hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović najveći državnički izazov u dosadašnjem dijelu petogodišnjeg mandata.

Susret državnih delegacija Hrvatske i Srbije je zakazan u vrlo nepovoljnom unutrašnjopolitičkom tajmingu po obje zemlje i usred obostranih ratnohuškačkih prepucavanja o prošlosti i zaglušujuće nacionalne retorike na obje strane. Logično se, zbog toga, postavlja pitanje zašto uopšte ovakva iznuđena posjeta. Zašto baš sada? Ko iza nje stoji? Kome ona najviše treba? Kakav je mogući njen rasplet i učinak?

Read more ...

KO TO BRANI, KO NAPADA BAKIRA?

U lijepom našem 'Apsurdisatanu', svakovrsnih apsurda nikada dosta! Jedan se dogodio i uoči vikenda. Dvojica dragih i cijenjenih kolega mi iskreno i tvrdo prigovoriše da u aktueknoj frtutmi oko revizije presude za genocid, u ovom komentaru (http://zekerijah-smajic.eu/blog/fakta/komentari/703-u-ime-naroda-tajna-pisma,-la%C5%BEi-i-obmane) ja, navodno, branim Bakira Izerbegovića. I nije im jasno zašto ja to činim imajući u vidu da znaju da smo i ja i moji medijski projekti među žrtavama nemilosrdno-beskrupulozne i „halke“  i „hobotnice“ po vrlo maštovitoj logici "ako nisi s nama, protiv nas si".

Moj odgovor kolegama je krajnje kolegijalan, jednostavan i iskren: u pisanju i javnom govoru nikada se ne služim vojnim taktikama 'napada' ili 'odbrane' prema bilo kome, već nastojim da vlastitim narativom pokušam, u granicama vlastitih mogućnosti i spoznaja, racionalizirati činjenice.

U konkretnom slučaju se radi o stopostonim dokazima i osobnom uvjerenju da su svi ovi koji sada buču na Bakira Izetbegovića kao gladne zvijeri tražeći njegovu ostavku i odgovornost – mogli imati u rukama legalne alatke i način da se prije neformalnog sijela u gradskoj Vijećnici u Sarajevu 17. januara, direktno, detaljno i tačno informišu o stanju predmeta i statusu Sakiba Softića – o čemu su trebali biti konsultovani na "Bakirovu minderu". Svi koji sada buču na Izetbegovića mogli su od Suda u Den Haagu zatražiti službena tumačenja i informacije koje su im nedostajale, uključujući i one o kojima ih je Izetbegović obmanuo! Mogli su se sami obratiti predsjedniku Suda Ronny Abrahamu, mogli su pisati Registraru, Uredu za medije, Sekretarijatu...ali nisu.

Read more ...

U IME NARODA: TAJNA PISMA, LAŽI I OBMANE

Za jedne presporo, za druge prebrzo – 9. marta je stiglo „Saopštenje za javnost“ Međunarodnog suda pravde u Den Haagu kojim je pravno određena sudbina zahtjeva od 23. februara za reviziju presude po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije u predmetu koji se odnosi na primjenu Konvencije UN o sprječavanju i kažnjavanju genocida.

Za jedne će ovo biti novi povod dugovječnoj nadmenosti, likovanju i euforičnom zbijanju etnonacionalnog jedinstva. Za druge su na ovaj dan sahranjeni posljednji snovi o iskonskom idealu istine i pravde kao neminovnim karikama pomirenja. A dugoročno, i za jedne i za druge bi bilo fantastično kada bi se, na ovaj nevini datum, svako u svojim torovima suočio sa sobom kako bismo svi konačno shvatili da 'savršena pravda' kao i nikakvo drugo savršenstvo ne postoji, kada bi se od inata, euforije, kavge i osvete odrodili, kada bi se pravo prepustilo pravnicima, a politika politčarima, i kada bi se Bosna i Hercegovina kojim čudom, već narednog jutra probudila kao Domovina svih!

Read more ...

KRIMSKI ČVOR REALPOLITIKE

Prošlo je 63 godine od kada je krimski poluotok administrativno prenesen iz ruskog u ukrajinski grunt. Dana 19. februara 1954. tadašnji predsjednik Prezidijuma Vrhovnog  sovjeta i maršal sovjetske armije Kliment Vorošilov i sovjetski predsjednik Nikita Hruščov potpisali su Ukaz o predaji Krimske oblasti Ukrajini. Bilo je to vrijeme kada, uprkos ekonomskoj krizi i potresima u komunističkom bloku, niko nije mogao pretpostaviti da će doći do rušenja Berlinskog zida, pada komunizma i raspada Sovjetskog Saveza. Pogotovo niko nije u to vrijeme mogao pretpostaviti da će se na istoku ukrajine voditi bratoubilački rat.

Od raspada Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR) 26. decembra 1991. nebrojeno puta su se u političkoj i stučnoj javnosti postavljala pitanja „kratkovidosti“ Nikite Hruščova i stvarnih razloga zbog kojih je tako „olako Rusiji amputirano“ krimsko poluostrvo.  Međutim, niko od ruskih lidera ni nakon raspada Sovjetskog Saveza nije pomišljao o povratku „tradicionalno ruskog posjeda“, a pogotovo se na dnevni red nisu postavljale radikalne opcije ponovnog prisajedinjenja ovog  strateškog teritorija.

Read more ...

PROTESTI - 2014.-2017.

Petog februara 2014. godine Sindikat Solidarnosti u Tuzli, organizirao je socijalne proteste obespravljenih, materijalno 'ubijenih' i poniženih radnika Tuzlanskog kantona, koji je u vrijeme „diktature“ J.B. Tita bio industrijsko središte Bosne i Hercegovine.

'Događanje naroda' je za dva dana kulminiralo i proširilo na više od trideset gradova u zemlji, pa se činilo da je konačno i kod nas kucnuo čas za građane koji će, nakon skoro 25 godina frustrirajućeg etnonacionalizma, korupcije, poslušnosti, klerikalizma i privilegija za podobne - prestati biti samo demografska činjenica.

Protesti, plenumi građana, poruke i istrajnost na trgovima, ulicama i pred vratima javnih institucija izazivali su divljenje javnosti regije i širom Evrope jer su transparenti, proklamacije i zahtjevi nezadovoljnih nedvosmisleno odražavali karakter socijalnog pokreta bez ikakvih nacionalnih, političkih ili nacionalističkih obilježja. Danas i ovih dana isto takvo divljenje izazivaju građani Rumunije koji su složno i odlučno ustali protiv socijalnih razlika i institucionalne korupcije. 

U pobuni bh. građana 2014. godine rame uz rame su bili Bošnjaci, Srbi, Hrvati i ostali, baš kao što to Bosna i Hercegovina u etničkom i religijskom smislu i jeste. Protestima nije zagovarana politička i ideološka alternativa.Pobunili su se isključivo obespravljeni, nezaposleni, gladni, marginalizirani, mladi,  poniženi.  Pasivnost vitalnih poluga sistema, nervoza na političkom i državnom vrhu i službene reakcije bh. lidera, međutim, bacali su sumnju i na drugačije namjere, pozadinu i samu suštinu protesta. 

Read more ...

'TRAMPUTINOV' VOZ ZA BOLJI ILI LOŠIJI SVIJET?

Prije osam godina, u vrijeme predizborne kampanje odlazećeg predsjednika Baracka Husseina Obame, novinarskim poslovima sam se bavio iz sjedišta Evropske unije i tada sam, kao i većina evropskih koleginica i kolega, bio strastveni navijač ovog slatkorječivog, srceparajućeg govorničkog 'zavodnika'.  

Prvo ogromno razočarenje sam, kao i većina njegovih "navijača" doživio kada je Obama prihvatio Nobelovu nagradu za mir nedugo nakon što je 20.1.2009. stupio na predsjedničku dužnost, i prije nego što je išta konkretno učinio za mir u svijetu. Smatrao sam to tada, smatram i danas, nemoralnim činom i poltronstvom koje makar američkom predsjedniku nije bilo potrebno.

Read more ...

NAUČNO DOKAZANO: "VLAST JE SLAST" I "VLAST KVARI"

Da li postoje naučni dokazi da su simptomi infatilizma i shizofrenije prisutni kod političkih lidera u BiH i regionu i da li psihijatrijska struka uočava devijantnost u ponašanju političkih lidera? SENS je prvi medij u BiH koji otvara ovu "pandorinu kutiju".

Jedan od vodećih stručnjaka koji se decenijama bavi ovih fenomenima, psihijatar-psihoterapeut prof.dr.sc.Hazim Mulić koji trenutno živi u Puli, potvrdio je za SENS da poznate izreke, "vlast je slast" i "vlast kvari", imaju svoju znanstvenu potvrdu.

Read more ...

ŠKOLOVANJE JE, KAO, BESPLATNO?

Da li je osnovno i srednje obrazovanje u BiH doista besplatno "za sve učenike", zašto učenici nekih škola imaju besplatne udžbenike, a u drugim školama nemaju, zašto se u praksi obrazovni zakoni ne poštuju, ko je kriv za stanje u ovoj sudbinski važnoj oblasti za svaku zemlju? 

Članom16. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini iz 2003. godine propisano je da je “osnovno obrazovanje obvezno za svu djecu i da je besplatno”. Pripisano je takođe da se“besplatno osnovno obrazovanje osigurava svoj djeci u BiH, a dijete, u smislu ovoga Zakona, je svaka osoba do navršene osamnaeste godine života.”

Read more ...

REFERENDUM, OHR i PIC – U BOSANSKOM LONCU

Prema mojim diplomatskim izvorima, većina ambasadora u Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini (PIC) zalaže se za "osudu referenduma kao destabilizirajućeg i neustavnog načina provjeravanja volje srpskog naroda u Bosni i Hercegovini", dok nekoliko stalnih članica PIC-a insistira na "konkretnijim mjerama koje bi mogle ići sve do zabrane samog čina održavanja referendumskog glasanja, bez obzira na moguće posljedice".

Niko od članova PIC-a, međutim, ne zna u ovom času kakva bi mogla biti praktična provodivost "konkretnijih mjera" i kakve su moguće reakcije vlasti u Banja Luci.

Najveći stepen saglasnosti  tokom dosadašnjih diplomatskih konsultacija postignut je oko toga da se ishod referenduma unaprijed može pretpostaviti, te da takav, očekivano pozitivan ishod referenduma, ako ga bude, članice PIC-a neće formalno priznati kao političku činjenicu, s izuzetkom Ruske Federacije i Srbije kao jednog među garantima Mirovnog sporazuma.

Read more ...