A+ A A-

Komentari

Dodikova feudalna politika zemljoposjedništva

U narednih nekoliko dana će biti godina od kako je srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, nakon dvije uzastopne neočekivane posjete institucijama Evropske unije u Briselu izjavio: "Nemam vremena za dangubu. Ako zajedno s drugim kolegama u Predsjedništvu, najduže za godinu, ne uspijem vratiti zemlju na pravi put sa sadašnjeg puta samouništenja, napuštam Predsjedništvo države i vraćam se u Banja Luku pa neka sve propadne." 

U narednih nekoliko dana će biti godina od kako je srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, nakon dvije uzastopne neočekivane posjete institucijama Evropske unije u Briselu izjavio: "Nemam vremena za dangubu. Ako zajedno s drugim kolegama u Predsjedništvu, najduže za godinu, ne uspijem vratiti zemlju na pravi put sa sadašnjeg puta samouništenja, napuštam Predsjedništvo države i vraćam se u Banja Luku pa neka sve propadne."

Dodik, kao što se vidi, ni u drugoj godini mandata u Sarajevu nije uspio "vratiti Bosnu i Hercegovinu na pravi put" (EPA)

Read more ...

EU-Zapadni Balkan: na potezu su reformatori

Evropsko liderstvo francuskog predsjednika Emmanuela Macrona ojačano je još jednim, na prvi pogled, skromnim, a dugoročno važnim uspjehom. U roku koji je postavio u oktobru prošle godine, zaustavljajući odluku evropskih čelnika o početku pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, Evropska komisija izradila je i 5. februara obnarodovala revidiranu metodologiju pristupnih pregovora za članstvo u Evropskoj uniji.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi predstavio je novu metodologiju procesa proširenja Evropske unije (EPA)

Read more ...

EU spremna odriješiti kesu za balkanske željeznice

Malo prije 23:00 sata u prošli ponedjeljak noćni vlak austrijske željezničke kompanije OBB prepun putnika stigao je iz Beča i Inzbruka na glavnu željezničku stanicu "Bruxelles-Midi" u glavnom gradu Evropske unije. U nedjelju, 19. januara, dva su vlaka u približno isto vrijeme krenula za Belgiju - iz Beča u 8:38 i Inzbruka u 8:44 sata, kako bi se u njemačkom Nirnbergu spojili i nastavili dalje kao jedna kompozicija prema Briselu.

Istog dana isti austrijsko-belgijski vlak se sa perona šest u 18:04 sati otkliznuo ka Beču, godinama već najpoželjnijem kosmopolitskom kutku humanog življenja na svijetu. Stigao je u utorak ujutro u 08:27 sati - u najbolje vrijeme za poslovne ljude i turiste. I tako od sada svake sedmice: nedjeljom i srijedom u 20:38 sati iz Beča, ponedjeljkom i četvrtak u 18:04 iz Brisela.

Prošlo je 16 godina od kako je austrijski "nightjet" zadnji put prometovao belgijskim prugama i povezivao ove dvije turistički i poslovno izazovne zemlje.

Read more ...

Bliski istok iz briselskog ugla

Vijesti o dramatičnoj eskalaciji napetosti na Bliskom istoku napokon su zabubnjale i u ušima evropskih zvaničnika u Briselu. Naravno, nakon što je Iran u noći s utorka na srijedu izvršio raketni napad na američke vojne baze u Iraku i tako počeo s realizacijom obećanja datih američkom predsjedniku Donaldu Trumpu nakon atentata na najčuvenijeg iranskog generala Qasema Soleimanija, 3. januara u Bagdagu.

Predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen sazvala je u srijedu (8. januara) vanrednu sjednicu svog kolegija povjerenikam sa kojeg je poručeno "objema stranama", koje su u predratnom stanju na Bliskom istoku, da "momentalno prestanu s uzajamnim prijetnjama, upotrebom sile i s izazivanjem nasilja" kako bi se prednost dala "dijalogu i deeskalaciji u regiji".Dvoličnost 'zapadnog civilizacijskog kruga' je opasnija po mir, slobodu, vladavinu prava i dostojanstvo čovjeka od cikličnih sigurnosnih prijetnji, piše autor (EPA)

Read more ...

Dok se političke 'usjedjelice' i 'junoše' svađaju, BiH čeka

Umjesto o smrtonosnoj zagađenosti zraka zbog koje prema zdravstvenim statistikama u Bosni i Hercegovini godišnje umire pet hiljada ljudi, o Evropskom „zelenom dogovoru“ koji se odnosi i na zemlje zapadnog Balkana, o rješavanju migrantske krize s bezbroj nepoznanica, o prioritetima države i društva u dolazećoj 2020. godini ili o suštini desetogodišnje blokade evropskog puta – glavna javna debata se ovih dana vodi povodom dugo nagovještavanog „političkog prevrata“ i preuzimanja vlasti u najbogatijem bosansko-hercegovačkom kantonu.  

Politički 'starosjedioci' optužuju političke 'junoše' u Sarajevu za „amaterizam i zloupotrebu ovlasti na štetu građana“, a kantonalne 'junoše' uzvraćaju optužbama za sistemsku korupciju, nepotizam i „beskrupuloznost u borbi za vlast iz ličnih umjesto društvenih interesa“.

Read more ...

Od 'Jugosfere' do Balkanske ekonomske unije

Uprkos umjesnim i neumjesnim kritikama, (samo)hvalisanju i osporavanjima - zagovornici "malog Schengena" ili "Balkanske ekonomske unije" (BEU) ne posustaju.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije - Zoran Zaev i Edi Rama, u roku od samo tri i po mjeseca zakazali su i treći trilateralni samit u Tirani i najvećem albanskom brodskom pristaništu Draču, epicentralnoj tački razornog zemljotresa koji je krajem novembra pogodio Albaniju.

Read more ...

Preko 'balkanske rute' droga hara Evropom

Godišnji promet opojnih droga u zemljama Evropske unije (EU) procjenjuje se na 30 milijardi eura (po podacima UN-a) do 40 milijardi eura prema procjeni Evropske agencije za saradnju u sprovedbi zakonodavstva EU (Europol).

I dalje je najzastupljeniji kanabis (marihuana i konoplja) sa 39 odsto evropskog tržišta i procijenjenom zaradom od 11,6 do 12,8 milijardi eura godišnje. Kokain je na drugom mjestu sa 31 odsto tržišta i procijenjenim prometom od  9,5 do 10,5 milijardi eura. Heroin se zadržao na 25 odsto evropskog tržišta s procijenjenim godišnjim prometom od 7,4 do 9,1 milijardu eura, a sintetičke droge poput amfetamina, metamfetamina, MDMA i drugih psihoaktivnih supstanci, čija je proizvodnja i promet u zadnje tri godine „u dramatičnom porastu“, drže oko pet odsto narko-tržišta EU sa trenutnih oko 1,6 do 1,9 milijardi eura godišnjeg prometa.

Procjena je da bi u narednih dvije-tri godine promet sintetičkih droga u EU mogao skočiti na cijelih 9 milijardi eura godišnje i primamiti oko 4 miliona novih korisnika mahom mlađe životne dobi.

Read more ...

Hrvatska u Evropskoj uniji – koristi i štete?

Ako je kraj pregovora i članstvo u Evropskoj uniji za Hrvatsku prije šest i po godina bila "matura", polugodišnje predsjedavanje Vijećem EU-a u prvih šest mjeseci naredne godine zasigurno bi mogao biti "diplomski rad". Takva su bila prva iskustva svake od novih članica EU-a kojima je uhodani sistem rotacije na čelu Vijeća EU-a dodjeljivao ulogu "poštenog i neutralanog posrednika u upravljanju evropskim poslovima".

Prva među zemljama bivšeg socijalističkog bloka takvo iskustvo je imala Slovenija, čije je uspješno predsjedništvo trajalo od 1. januara do 1. jula 2008. godine. U prvih šest mjeseci ove godine predsjedavajuća EU-a je bila Rumunija, a "štafetnu palicu" će 1. januara od iskusne Finske preuzeti Hrvatska.

Da bi se uspješno uhvatila ukoštac s ovim izazovom, hrvatska Vlada i Evropska komisija su zajednički formatirali teorijsku i praktičnu obuku za oko 800 hrvatskih dužnosnika, službenika i drugog osoblja, a uvježbavanje realnih situacija će trajati sve do kraja ove godine.

Read more ...

"Zapadni Balkan prije svega" - retorička akrobacija ili novi početak?

Ono gdje su do sada 'fulali' novoimenovana predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen (Njemačka) i bivši povjerenik za proširenje i politiku susjedstva Johannes Hahn (Austrija), neočekivano je ispravio budući šef evropske diplomatije, španski Katalonac Josep Borrell.

Prvo izlaganje pred Evropskim parlamentom u ponedjeljak počeo je Zapadnim Balkanom čime je, zbog obilja drugih globalnih izazova i evropskih prioriteta u narednih pet godina, iznenadio i najvatrenije zagovornike proširenja.Josep Borrell

Read more ...

Dubravka Šuica: Juriš na fotelju Evropske komisije

Od ovog ponedjeljka, 30. semptebra, do narednog utorka, 8. oktobra, "sito i rešeto" Evropskog parlamenta će raditi punom parom. Na plenarnom zasjedanju u Strazbourgu na redu je završno saslušanje 24 od ukupno 26 predloženih povjerenika buduće Evropske komisije. Dvadesetsedmi član budućeg saziva najviše zakonodavne i izvršne vlasti u Evropskoj uniji je u julu izabrana predsjednica EK-a Ursula von der Leyen, zbog čega Njemačka, iako najveća i najmnogoljudnija članica Unije, nema privilegiju delegirati i povjerenika.

Odbor za pravna pitanja EP-a krajem prošle sedmice suspendirao je postupak saslušanja za rumunsku predstavnicu Rovanu Plumb i Mađara Laszla Trocsanyia, nakon što na eliminatornoj provjeri pred resornim parlamentarnim odborima nisu dobili prolaznu ocjenu zbog utvrđenog sukoba interesa. Plumb je planirana za povjerenicu transporta. Trenutno je članica EP-a i potpredsjednica Kluba zastupnika socijalista i demokrata. Bivša je nacionalna ministrica za okoliš i klimatske promjene, ministrica rada, ministrica evropskih fondova, ministrica obrazovanja i ministrica prometa. Previše funkcija da bi ostala neukaljanih ruku. Trocsanyi je predložen za poslove proširenja i susjedstva. Ali, previše je blizak vladajućem Fideszu, kršćansko-konzervativnoj stranci mađarskog premijera Viktora Orbana, koju, zbog ekstremnog konzervativizma njenog predsjednika, preziru čak i u evropskom klubu narodnih partija.

Read more ...

Kosmička pravda za Mostar i Banju Luku

Uspoređujući stvarnost u Mostaru i Banjoj Luci s izjavama dvojice gradonačelnika, Ljube Bešlića i Igora Radojičića, nemoguće je ne pomisliti da laže stvarnost ili gradonačelnici.

Link: (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/evropska-prijestolnica-kulture-kosmicka-pravda-za-mostar-i-banju-luku)

"Kulturni šok“ se nije dogodio. Mostar i Banja Luka su vraćeni na popravni zbog blef-kandidature, a za Evropsku prijestolnicu kulture 2024. iz zemalja EFTA/EEA, zemalja kandidata ili potencijalnih kandidata, očekivano je izabran norveški grad Bodo.

Tako su odlučili briselski selektori iz Evropske komisije, Evropskog parlamenta, Vijeća Evropske unije i Evropskog odbora regija. Uprkos neskrivenoj empatiji prema Bosni i Hercegovini i sažaljenju prema građanima, ni u jednom od ova dva grada nepojmljivih apsurda nisu mogli prepoznati realan civilizacijski, društveni, zakonodavni, ekonomski, politički i kulturološki okvir čak ni za dostojan svakodnevni život, a kamoli za realizaciju najvećeg kulturnog projekta na tlu Evrope od 1985. godine, kada je uspostavljen. 

Read more ...

Ko (ni)je za NATO?

Obruč se steže! Amerikanci, Britanci, Nijemci, Turci, neke od skandinavskih zemalja, a najodlučnije Bijela kuća odučili su da „bez ucjene i zavrtanja ruku bilo kome, već razumom i argumentima“ okončaju agoniju i jeftinu populističku igranku oko uspostave izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini.

Kako? Kompromisnim dogovorom oko natovog godišnjeg Nacionalnog akcionog plana sveobuhvatnih reformi (NAP).

Prvi među Bošnjacima, Bakir Izetbegović, je izgleda konačno svjestan da svojim ucjenama o izboru izvršnih vlasti u zemlji ne čini dobro za državu, silne reforme, blokirano pravosuđe, njen evropski put.

Najslušaniji među bosanskim Srbima, Milorad Dodik, je izgleda konačno shvatio da bez izvršne vlasti u zemlji nema gasovoda, autoputa ka Beogradu, fondova Evropske unije niti također evropskog puta zbog kojeg je za kratko vrijeme dva puta boravio u Briselu. Oba brzopleta nacionalna lidera su izgleda shvatili da će jednoga dana morati priznati da su pretjerali. Što prije, to mudrije!

I Bakiru Izetbegoviću (lijevo) i Miloradu Dodiku jasno je da 'saradnja' s najjačim vojnim savezom na planeti ne prejudicira članstvo u njemu, piše autor (EPA) Read more ...

Diktatura populizma i bonske ovlasti OHR-a

Visoki predstavnik je postao imun na ratnohuškačku retoriku, politiku etnonacionalnih podjela i sve prisutniju diktaturu populizma.

Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/diktatura-populizma-i-bonske-ovlasti-ohr)

Autoritet Visokog predstavnika je s protokom vremena postao nevidljivAl Jazeera

Pitanje je dana kada će Evropska komisija dostaviti pismene odgovore evropskom izvjestiocu za Bosnu i Hercegovinu Cristianu Dan Predi na tri krucijalna pitanja kakva do sada niko nikada nije postavio u Briselu.

"Da li je Komisija svjesna čestih slučajeva poricanja genocida i veličanja ratnih zločinaca u Republici Srpskoj? Što će učiniti da ih zaustavi? Te, kakav je efekat takvih aktivnosti na evropski put Bosne i Hercegovine?"

Logična pitanja, rumunski poslanik u Evropskom parlamentu s izvanrednim senzibilitetom za zbivanja u BiH, postavio je prije mjesec dana, 16. aprila. Po pravilima unutarevropske korespondencije Komisija je obavezna na svaki službeni upit odgovoriti u roku od šest sedmica. Biće vrlo zanimljivo za koji dan saznati šta Evropska komisija misli o ovim bolnim temama. I šta smjera učiniti.

Read more ...

Sarajevo i Zagreb se svađaju, Kinezi napreduju

Nakon novog demarša predsjedniku EK-a i svim resornim zvaničnicima EU-a, oštro pismo uručeno i generalnom sekretaru UN-a

Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/sarajevo-i-zagreb-se-svadaju-kinezi-napreduju)

Treba smisliti rješenje po kojem će i ovaj most biti sponaAl Jazeera

Od kako se ljudi bave politikom poznato je da je u politici sve moguće. Pa i to da je Zagrebu Sarajevo dalje od Brisela, a Sarajevu Njujork bliži od Zagreba! Samo u politici mostovi ne spajaju ljude, gradove, države i kontinente.

Još od kasnih devedesetih godina kada je rođena ideja o povezivanju hrvatskog juga s ostalom Hrvatskom, Pelješki most je za zvanični Zagreb bio i ostao životno pitanje. Za Bosnu i Hercegovinu je to bio i ostao ilegalni most i most inata, narušavanje teritorijalnog integriteta i potpuno dokidanje suverenih prava BiH na moru.

Toliko bliski, nacionalno izmiješani i međusobno ovisni, a istovremeno toliko udaljeni, nerazumljivi jedni drugima i zavađeni - mogu biti samo komšije i susjedi na Balkanu.

Read more ...

Dodik: Želim vidjeti BiH kao složnu zajednicu

Ako za godinu ne uspijem vratiti BiH sa puta samouništenja na pravi put, napuštam Predsjedništvo, rekao je Dodik saradniku Al Jazeere u Briselu.
Spreman sam za svaki dogovor koji ide u korist Bosne i Hercegovine, kaže Milorad Dodik (EPA)

U briselskom hotelu „Amigo“ u samom središtu najljepšeg dijela 'glavnog grada' Evropske unije, s predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Miloradom Dodikom, razgovarao sam tri puta duže od prethodno planiranih minuta.

Razgovor sam odlučno započeo pitanjem o „stvarnim razlozima“ ponovnog dolaska u Brisel, imajući u vidu preovlađujuće stavove domaćih medija i javnosti po kojima „svečana primopredaja“ nepotpunih odgovora na Upitnik Evropske komisije ne bi trebalo da bude razlog šefu države da se bavi administrativno-tehničkim detaljima kandidatskog statusa.

Read more ...

Šta BiH čeka nakon odgovora na Upitnik Evropske komisije?

Iz Brisela je nebrojeno puta poručeno: evropeizacija Bosne i Hercegovine svakako, balkanizacija Evropske unije nikako.
Europska unija, EUAlbanija i Sjeverna Makedonija napravile su znatne reforme, poručeno je iz Evropskog parlamentaEPA - Ilustracija

S pet mjeseci zakašnjenja odgovori na 655 dodatnih pitanja Evropske komisije na bosanskom, srpskom, hrvatskom i engleskom jeziku prihvaćeni su na ukupno 14 nivoa izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini: dvije entitetske vlade, deset kantonalnih, vlada Distrikta Brčko i, na koncu, na vanrednoj telefonskoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Read more ...

Kanabis – droga ili lijek?

Na nivou Evropske unije ni do danas ne postoji usklađenost ni za medicinsku ni za rekreacijsku upotrebu kanabisa.
 
Među zemljama članicama EU-a u vezi s kanabisom najliberalniji su Holandija, Španija, Portugal, Njemačka i Češka (EPA)

Sredinom ovog mjeseca zastupnici u Evropskom parlamentu (EP) podržali su rezoluciju o upotrebi kanabisa (indijska konoplja) u medicinske svrhe i pozvali Evropsku komisiju i nacionalne vlasti da konačno jasno utvrde šta je "medicinski kanabis", da se spriječi zloupotreba te drevne biljke i osiguraju finansijska sredstva u novom programu "Obzor Evropa" za daljnja istraživanja o terapijskim učincima kanabisa.

Read more ...

Demarš Briselu: Pelješkim mostom protiv suvereniteta BiH

Iz Sarajeva je u Brisel stigao demarš u kojem se upozorava na ratno prisvajanje morske teritorije Bosne i Hercegovine.
 
 
EU sufinansira gradnju Pelješkog mosta sa 357 miliona eura iz evropskih kohezionih fondovaIvo Čagalj (Pixsell)

Pod dramatičnim naslovom "Republika Hrvatska proglasila državni suverenitet na pomorskom području Bosne i Hercegovine", na sve glavne adrese zajedničke evropske vlasti u Briselu ovih je dana iz Sarajeva stigao neuobičajeno oštar, detaljan i ubjedljiv demarš. Povod je, kako se navodi, hrvatska "ilegalna ratna odluka od 2. februara 1994. o prisvajanju morskog teritorija Bosne i Hercegovine", te druga jednostrana odluka skorijeg datuma - ona o početku gradnje Pelješkog mosta.

Read more ...

Ime RS-a: 'Federacija' protiv 'Republike'

Nakon 24 godine neprirodne dihotomije i međusobnog osporavanja dvije neprirodne države u državi, 'Federacija' je sredinom ove sedmice izvršila retoričku „agresiju“ na 'Republiku'.

 

Stranka demokratske akcije (SDA) odlučila je „putem svojih predstavnika u državnim institucijama“ pokrenuti pravnu proceduru pred državnim Ustavnim sudom radi preispitivanja naziva Republika Srpska i usklađivanje tog naziva sa dejtonskim ustavom na osnovu važeće odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda.

"Dugogodišnja praksa institucija vlasti entiteta Republika Srpska pokazala je da je dosadašnji naziv 'Republika Srpska' intenzivno i efikasno korišten u svrhu diskriminacije i isključivanja druga dva konstitutivna naroda - Bošnjaka i Hrvata", pojasnio je bošnjački član državnog Predsjedništva i predstavnik najviših organa SDA, Šefik Džaferović.

I on i njegova stranka smatraju da je "vezivanje imena jednog od entiteta u multietničkoj zajednici kakva je BiH za samo jedan narod, po principu etničke privilegovanosti, u suprotnosti sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima koja je nadređena Ustavu BiH".

Read more ...

Internet-nacije, facebook-sindikati, twitter-dipolomatija

Već 2019. godine bi se moglo vidjeti da li će budućnost Evrope zavisiti isključivo od lidera, nacionalnih vlada i zajedničkih evropskih institucija, ili će internet-narodi u nastajanju, tviter-diplomatija, fejsbuk-sindikati i globalne migracije kao novi oblik tihe revolcije, biti dominantniji u stvaranju „Nove Evrope“ i svijeta budućnosti.

Malo je kome iz svijeta visoke politike završnica ove godine bila toliko loša, neočekivana i nepredvidljiva kao francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu.

U trenutku kada su sve karte za preuzimanje liderske pozicije u Evropi bile u njegovim rukama, „žuti prsluci“ su za nekoliko subotnjih prosvjeda ulicama Pariza i drugih većih francuskih gradova izbacili na površinu godinama prikrivane socijalne, ekonomske i druge društvene probleme i nepravde Macronove zamišljene „superdržave“. Uprkos destrukciji ultraških pokreta i sa lijevog i sa desnog političkog spektra i uprkos tradicionalno neizbježnom pljačkaškom pohodu infiltriranih bandita među demonstrantima, "žuti prsluci" su pridobili podršku oko 80 posto francuske nacije, čime se nije mogla pohvaliti niti jedna dosadašnja sindikalna ili opoziciona socijalna revolucija u ovoj zemlji. Epilog je manje više poznat.

Read more ...