U narednih nekoliko dana će biti godina od kako je srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, nakon dvije uzastopne neočekivane posjete institucijama Evropske unije u Briselu izjavio: "Nemam vremena za dangubu. Ako zajedno s drugim kolegama u Predsjedništvu, najduže za godinu, ne uspijem vratiti zemlju na pravi put sa sadašnjeg puta samouništenja, napuštam Predsjedništvo države i vraćam se u Banja Luku pa neka sve propadne." 

U narednih nekoliko dana će biti godina od kako je srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, nakon dvije uzastopne neočekivane posjete institucijama Evropske unije u Briselu izjavio: "Nemam vremena za dangubu. Ako zajedno s drugim kolegama u Predsjedništvu, najduže za godinu, ne uspijem vratiti zemlju na pravi put sa sadašnjeg puta samouništenja, napuštam Predsjedništvo države i vraćam se u Banja Luku pa neka sve propadne."

Dodik, kao što se vidi, ni u drugoj godini mandata u Sarajevu nije uspio "vratiti Bosnu i Hercegovinu na pravi put" (EPA)

Evropsko liderstvo francuskog predsjednika Emmanuela Macrona ojačano je još jednim, na prvi pogled, skromnim, a dugoročno važnim uspjehom. U roku koji je postavio u oktobru prošle godine, zaustavljajući odluku evropskih čelnika o početku pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, Evropska komisija izradila je i 5. februara obnarodovala revidiranu metodologiju pristupnih pregovora za članstvo u Evropskoj uniji.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi predstavio je novu metodologiju procesa proširenja Evropske unije (EPA)

Malo prije 23:00 sata u prošli ponedjeljak noćni vlak austrijske željezničke kompanije OBB prepun putnika stigao je iz Beča i Inzbruka na glavnu željezničku stanicu "Bruxelles-Midi" u glavnom gradu Evropske unije. U nedjelju, 19. januara, dva su vlaka u približno isto vrijeme krenula za Belgiju - iz Beča u 8:38 i Inzbruka u 8:44 sata, kako bi se u njemačkom Nirnbergu spojili i nastavili dalje kao jedna kompozicija prema Briselu.

Istog dana isti austrijsko-belgijski vlak se sa perona šest u 18:04 sati otkliznuo ka Beču, godinama već najpoželjnijem kosmopolitskom kutku humanog življenja na svijetu. Stigao je u utorak ujutro u 08:27 sati - u najbolje vrijeme za poslovne ljude i turiste. I tako od sada svake sedmice: nedjeljom i srijedom u 20:38 sati iz Beča, ponedjeljkom i četvrtak u 18:04 iz Brisela.

Prošlo je 16 godina od kako je austrijski "nightjet" zadnji put prometovao belgijskim prugama i povezivao ove dvije turistički i poslovno izazovne zemlje.

Vijesti o dramatičnoj eskalaciji napetosti na Bliskom istoku napokon su zabubnjale i u ušima evropskih zvaničnika u Briselu. Naravno, nakon što je Iran u noći s utorka na srijedu izvršio raketni napad na američke vojne baze u Iraku i tako počeo s realizacijom obećanja datih američkom predsjedniku Donaldu Trumpu nakon atentata na najčuvenijeg iranskog generala Qasema Soleimanija, 3. januara u Bagdagu.

Predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen sazvala je u srijedu (8. januara) vanrednu sjednicu svog kolegija povjerenikam sa kojeg je poručeno "objema stranama", koje su u predratnom stanju na Bliskom istoku, da "momentalno prestanu s uzajamnim prijetnjama, upotrebom sile i s izazivanjem nasilja" kako bi se prednost dala "dijalogu i deeskalaciji u regiji".Dvoličnost 'zapadnog civilizacijskog kruga' je opasnija po mir, slobodu, vladavinu prava i dostojanstvo čovjeka od cikličnih sigurnosnih prijetnji, piše autor (EPA)

Umjesto o smrtonosnoj zagađenosti zraka zbog koje prema zdravstvenim statistikama u Bosni i Hercegovini godišnje umire pet hiljada ljudi, o Evropskom „zelenom dogovoru“ koji se odnosi i na zemlje zapadnog Balkana, o rješavanju migrantske krize s bezbroj nepoznanica, o prioritetima države i društva u dolazećoj 2020. godini ili o suštini desetogodišnje blokade evropskog puta – glavna javna debata se ovih dana vodi povodom dugo nagovještavanog „političkog prevrata“ i preuzimanja vlasti u najbogatijem bosansko-hercegovačkom kantonu.  

Politički 'starosjedioci' optužuju političke 'junoše' u Sarajevu za „amaterizam i zloupotrebu ovlasti na štetu građana“, a kantonalne 'junoše' uzvraćaju optužbama za sistemsku korupciju, nepotizam i „beskrupuloznost u borbi za vlast iz ličnih umjesto društvenih interesa“.

Uprkos umjesnim i neumjesnim kritikama, (samo)hvalisanju i osporavanjima - zagovornici "malog Schengena" ili "Balkanske ekonomske unije" (BEU) ne posustaju.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije - Zoran Zaev i Edi Rama, u roku od samo tri i po mjeseca zakazali su i treći trilateralni samit u Tirani i najvećem albanskom brodskom pristaništu Draču, epicentralnoj tački razornog zemljotresa koji je krajem novembra pogodio Albaniju.

Godišnji promet opojnih droga u zemljama Evropske unije (EU) procjenjuje se na 30 milijardi eura (po podacima UN-a) do 40 milijardi eura prema procjeni Evropske agencije za saradnju u sprovedbi zakonodavstva EU (Europol).

I dalje je najzastupljeniji kanabis (marihuana i konoplja) sa 39 odsto evropskog tržišta i procijenjenom zaradom od 11,6 do 12,8 milijardi eura godišnje. Kokain je na drugom mjestu sa 31 odsto tržišta i procijenjenim prometom od  9,5 do 10,5 milijardi eura. Heroin se zadržao na 25 odsto evropskog tržišta s procijenjenim godišnjim prometom od 7,4 do 9,1 milijardu eura, a sintetičke droge poput amfetamina, metamfetamina, MDMA i drugih psihoaktivnih supstanci, čija je proizvodnja i promet u zadnje tri godine „u dramatičnom porastu“, drže oko pet odsto narko-tržišta EU sa trenutnih oko 1,6 do 1,9 milijardi eura godišnjeg prometa.

Procjena je da bi u narednih dvije-tri godine promet sintetičkih droga u EU mogao skočiti na cijelih 9 milijardi eura godišnje i primamiti oko 4 miliona novih korisnika mahom mlađe životne dobi.

Ako je kraj pregovora i članstvo u Evropskoj uniji za Hrvatsku prije šest i po godina bila "matura", polugodišnje predsjedavanje Vijećem EU-a u prvih šest mjeseci naredne godine zasigurno bi mogao biti "diplomski rad". Takva su bila prva iskustva svake od novih članica EU-a kojima je uhodani sistem rotacije na čelu Vijeća EU-a dodjeljivao ulogu "poštenog i neutralanog posrednika u upravljanju evropskim poslovima".

Prva među zemljama bivšeg socijalističkog bloka takvo iskustvo je imala Slovenija, čije je uspješno predsjedništvo trajalo od 1. januara do 1. jula 2008. godine. U prvih šest mjeseci ove godine predsjedavajuća EU-a je bila Rumunija, a "štafetnu palicu" će 1. januara od iskusne Finske preuzeti Hrvatska.

Da bi se uspješno uhvatila ukoštac s ovim izazovom, hrvatska Vlada i Evropska komisija su zajednički formatirali teorijsku i praktičnu obuku za oko 800 hrvatskih dužnosnika, službenika i drugog osoblja, a uvježbavanje realnih situacija će trajati sve do kraja ove godine.

Ono gdje su do sada 'fulali' novoimenovana predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen (Njemačka) i bivši povjerenik za proširenje i politiku susjedstva Johannes Hahn (Austrija), neočekivano je ispravio budući šef evropske diplomatije, španski Katalonac Josep Borrell.

Prvo izlaganje pred Evropskim parlamentom u ponedjeljak počeo je Zapadnim Balkanom čime je, zbog obilja drugih globalnih izazova i evropskih prioriteta u narednih pet godina, iznenadio i najvatrenije zagovornike proširenja.

Od ovog ponedjeljka, 30. semptebra, do narednog utorka, 8. oktobra, "sito i rešeto" Evropskog parlamenta će raditi punom parom. Na plenarnom zasjedanju u Strazbourgu na redu je završno saslušanje 24 od ukupno 26 predloženih povjerenika buduće Evropske komisije. Dvadesetsedmi član budućeg saziva najviše zakonodavne i izvršne vlasti u Evropskoj uniji je u julu izabrana predsjednica EK-a Ursula von der Leyen, zbog čega Njemačka, iako najveća i najmnogoljudnija članica Unije, nema privilegiju delegirati i povjerenika.

Odbor za pravna pitanja EP-a krajem prošle sedmice suspendirao je postupak saslušanja za rumunsku predstavnicu Rovanu Plumb i Mađara Laszla Trocsanyia, nakon što na eliminatornoj provjeri pred resornim parlamentarnim odborima nisu dobili prolaznu ocjenu zbog utvrđenog sukoba interesa. Plumb je planirana za povjerenicu transporta. Trenutno je članica EP-a i potpredsjednica Kluba zastupnika socijalista i demokrata. Bivša je nacionalna ministrica za okoliš i klimatske promjene, ministrica rada, ministrica evropskih fondova, ministrica obrazovanja i ministrica prometa. Previše funkcija da bi ostala neukaljanih ruku. Trocsanyi je predložen za poslove proširenja i susjedstva. Ali, previše je blizak vladajućem Fideszu, kršćansko-konzervativnoj stranci mađarskog premijera Viktora Orbana, koju, zbog ekstremnog konzervativizma njenog predsjednika, preziru čak i u evropskom klubu narodnih partija.