A+ A A-

Analize

Samit velikih obeæanja i neizvjesnosti

Do sada najveæi, dvadeset drugi po redu, samit NATO koji se od ove srede do petka održava u Bukureštu, formalno poèinje radnom veèerom koju organizuje rumunski predsednik Trajan Basesku.

Osim sastanka na vrhu 26 èlanica Saveza, sastavni deo bukureštanskog samita æe biti i zajednièka zasedanja lidera NATO i 23 partnerske zemlje u okviru Evroatlantskog partnerskog saveta, meðu kojima su i sve države nastale raspadom bivše Jugoslavije osim Slovenije (od marta 2004. godine punopravna èlanica Saveza). Sastavni delovi samita su i odvojeni sastanak Saveta NATO-Rusija na nivou šefova država i vlada, "Ukrajinske komisije" NATO, zatim odvojeni sastanak NATO-Avganistan, koji æe, zajedno s Kosovom, biti najvažnija tema prvog dana samita, kada se bude analiziralo stanje aktuelnih vojno-operativnih dejstava zapadnih vojnih saveznika u oko 30 operacija i misija širom svijeta - od klasiènih vojno-intervencionistièkih, do bezbednosno-preventivnih i humanitarnih.

Read more ...

Testiranje EU-ruskih odnosa

Brisel, 04.03,2008.- Lideri evropskih zemalja su se prvog dana nakon predsjednièkih izbora u Rusiji utrkivali s èestitkama novom ruskom predsjedniku Medvedevu, a neki od njih, poput njemaèke kanclarke Merkel i francuskog predsjednika Sarkozija (Sarkozy), nisu oklijevali ni u pozivima za što skorijim susretima.

U prvj poruci predsjednika Evropske komisije Baroza (Jose Manuel Barroso) se naglašava da su Ruska Federacija i EU postigle znaèajan napredak u razvoju intenzivne saradnje od interesa za promociju mira i sveopšteg prospeiteta kako u Ruskoj Federaciji, tako u Evropskoj uniji i cijelom svijetu". Izražava se takodje uvjerenje da æe pod vodjstvom predsjednika Medvedeva, "u obostranom ineresu", doæi i do znaèajne konsolidacije evropsko-ruskog strateškog partnerstva koje je u posljednje dvije godine ozbiljno poljuljano.

 

Read more ...

Kosovo (ni)je presedan !

Brisel, 25.02.08. - Iako je prošlog petaka na Brdu kod Kranja Havijer Solana  ponovio da Srbija "ima svoju sobu u porodici Evropske unije", te da je prije mjesec dana Beogradu data ponuda za potpisivanje Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju - koji je još uvijek na stolu" - niko se u ovom èasu u Briselu ne usuðuje prognozirati kako bi se dalje mogli razvijati odnosi izmedju Evropske unije i Srbije. Kristina Nadj, portparol evropskog komesara za proširenje Olija Rena, nije u moguænosti èak ni nagovijestiti kakva bi mogla biti sudbina Sporazuma koji u Briselu veæ drugi mjesec skuplja pašinu i koji uzaludno "èeka potpisnika iz Beogada".

 

 

Read more ...

Evropska unija u borbi protiv terorizma

IFIMES - Meðunarodni institut za bliskoistoène i balkanske studije, Ljubljana, Slovenija, redovno analizira dogaðaje na Bliskom istoku i Balkanu. Dr. Mihael Brejc, poslanik u Evropskom parlamentu (SDS/EPP-ED) u svom èlanku pod naslovom »Evropska unija u borbi protiv terorizma« naglašava, da je život u Evropi danas manje bezbjedan i manje prijatan, nego što je to bio prije deceniju. Poslije detaljnog predstavljanja strukture odaziva EU na terorizam, zakljuèuje, da EU mora u borbi protiv terorizma biti svjesna svojih vrijednosti i braniti ih bez straha i taktiziranja, a istovremeno se ogranièiti prilikom nametanja svog modela države i društva kao jedino pravog. Njegov èlanak objavljujemo u cijelosti.

Read more ...

Korak naprijed, nazad dva

Kada dvojica od trojice najuticajnijih evropskih zvaniènika istovremeno doputuju u Sarajevo (falio je samo Havijer Solana), onda je to sigurno povod za veliko slavlje ili veliku brigu.

U našem sluèaju, na žalost, ni ovoga petka evropski komesar za proširenje i generalni sekretar NATO-a nisu nam došli ni sa darovima. Umjesto po krivcima, u duetu su (da bi valjda više boljelo) udarali po savjesti onih koji nisu u vlasti, a u vlastima nisu jer se nisu mogli prepoznati u nacionalnim partijama, a pošto se nisu  nacionalno-politièki svrstali - nisu ni glasali za ovakve vlasti kakve imamo. Neglasanjem za nacionalne partije opredijelili su se za pridruživanje Evropi jer je jedino tako moguæe pobjeæi iz ralja nacionalizma i mentaliteta iz devedesetih u koji se Bosna i Hercegovina nakon oktobarskih izbora ponovo vratila.

 

Read more ...

Rasizam u zemljama EU

Potkraj i(li) poèetkom svake godine svode se razni raèuni, pa je u decembru 2006. i nadzorno tijelo Evropske unije za borbu protiv rasizma objavilo svoje cjelogodišnje rezultate. Ustanovilo je da veæina zemalja-èlanica EU ne èini dovoljno na prevenciji i evidenciji incidenata sa rasistièkom pozadinom. Zbog toga, navodi se u izvještaju ovog tijela, rasna diskriminacija u nekim od kljuènih oblasti života prolazi potpuno nezapaženo. Centar Evropske unije za praæenje rasizma i ksenofobije, u redovnom godišnjem izveštaju navodi da od 25 zemalja èlanica, samo Velika Britanija i Finska „imaju aktivan i sveobuhvatan sistem za prikupljanje podataka o nasilnim rasistièkim incidentima". A da li se raspolaže i onim još važnijim od evidencije - adekvatnim mjerama protiv podstrekaèa nazadnjaèkih pojava, nije bilo predmetom ovog izvještaja.

Read more ...

Nova konferencija o BiH?

Nakon nekoliko uzastopnih inicijativa bivšeg slovenaèkog predsjednika Milana Kuèana o sazivanju prve poslijeratne meðunarodne konferencije o Bosni i Hercegovini, za takvu deblokadu ustavno-pravno i politièki paralizirane države sredinom ljeta 2006. godine založio se i hrvatski premijer Ivo Sanader govoreæi o tome na regionalnom sastanku na vrhu u Salzburgu. Iako su i jedan i drugi zagovaraè „Dejtona 2", van svake sumnje, snažni politièki likovi koji uživaju zavidnu meðunarodnu reputaciju, èak i mnogo veæu u Evropi nego u vlastitoj zemlji i regionu - na ovu inicijativu se s protokom vreman zaboravilo.

Read more ...

Globalno umjesto lokalnog

Suštinski potpuno nebitno utvrðivanje redoslijeda politièkih stranaka na glasaèkim listama za prvooktobarske opšte izbore u Bosni i Hercegovini privuklo je koncem ove sedmice neuporedivo veæu pozornost medija i politike od dugo priželjkivane preporuke Evropske komisije o poèetku pregovora za postepenu liberalizaciju postojeæeg diskriminatorskog viznog režima.

Read more ...

EU: NOVA ULOGA STARE DAME?

Nakon pozitivnog ishoda glasanja o nezavisnosti, Crna Gora je ekspresno isposlovala  priznanja i uspostavu diplomatskih odnosa s najbližim susjedima. Time su hipoteke iz zadnjeg rata gurnute ustranu, a otvorena široka magistrala za integriranje nezavisne Crne Gore u meðunarodne institucije.

Read more ...

I DALJE VIZE ?

Dokazivati da je postojeæi vizni režim koji zemlje èlanice Evropske unije primjenjuju prema Bosni i Hercegovini i ostalim državama Balkana diskriminatorski, jednako je besmisleno kao i dokazivati da je voda mokra. Zbog takve politike zabarikadirane Evrope, prošle godine je od graðana BiH (kao jedne od najsiromašnijih evropskih zemalja sa 42 odsto nezaposlenih), za vize  uzeto vise od 50 miliona konvertibilnih maraka. Ovaj podatak je poèetkom marta objavio Radio slobodna Evropa, a u jesen prošle godine, predsjedavajuæi Vijeæa ministara BiH Adnan Terziæ, u talk-show-u Fakta izjavio mi je da se na vize godišnje troši i do 100 miliona konvertibilnih maraka.
Read more ...

EVROPSKA UNIJA SVE MANJE ODLUÈNA

Hiljade sljedbenika Slobodana Miloševiæa se veæ danima opraštaju od bivšeg predsjednika Srbije èiji su posmrtni ostaci, uprkos protivljenju direktorice ove javne ustanove, izloženi u prostorijama nekadašnjeg opštejugoslovenskog Muzeja 25, maj u Beogradu. Tamošnje vlasti su ga, nakon Titove smrti, preimenovale u Muzej istorije Jugoslavije.

Read more ...

S KRIMINALOM U EVROPSKU UNIJU, NE!

Ovonedjeljna višednedvna posjeta predsjedavajuæeg bh. Predsjedništva, Sulejmana Tihiæa, Briselu – kao i svako drugo susretanje najviših zvaniènika Evropske unije i lidera balkanskog podruèja, proteklo je u znaku dvostrukih standarda: za javnost, ponovo je demonstrirana bezgranièna srdaènost i slatkorijeèje, a iza kulisa se razgovaralo vrlo kritièki s obiju strana.

Read more ...

ALBANIJA IDE DALJE

Albanija prije sedam dana, nakon pune tri godine pregovaranja s Briselom, potpisala tek prvu stranicu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa 25-èlanom Evropskom unijom.

Read more ...

GENERAL MLADIÆ BLOKIRAO SRBIJU

Ovonedjeljno zamrzavanje pregovora o pridruživanju srpsko-crnogorske Zajednice Evropskoj uniji nije nikakva vijest, jer je takav ishod višemjeseènog natezanja oko generala Mladiæa, svakome bolje upuæenom, bio oèekivan.

Read more ...

STVARNA ILI FIKTIVNA DRŽAVA

U srijedu, 12. aprila, okonèana je javna rasprava o amandamanima na ustav Bosne i Hercegovine iz Dejtona. Ali i nakon završne debate koja je simbolièno organizirana u zgradi državnog Parlamenta, nimalo nije izvjesnije da æe paragrafi ratom nametnutog ustavnog kompromisa uskoro biti obesnaženi.

Read more ...

PRESTATI S OBMANAMA

Nema nikave dileme da Evropa neæe biti cjelovit i stabilan kontinent sve dok na njegovom tlu budu postojale "crne rupe", meðu kojima je još uvijek najcrnja Balkanska.

Read more ...

KOÈI LI USTAV EVROPSKE INTEGRACIJE?

Euro-amerièka politika nametnutih kompromisa doživjela je još jedan težak poraz nakon što prijedlog ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini, kojeg su ponudili predstavnici sedam politièkih partija i meðunarodna zajednica nije prošao  parlamentarnu proceduru.

Read more ...

OHR:Odlazak ili ostanak

8.10.2004.

ODLAZAK ILI OSTANAK

Od ove sedmice je veæ potpuno izvjesno da Evropska unija i NATO ostaju u Bosni i Hercegovini na nedoreðeno vrijeme, iako je i jednima i drugima jasno da ni jedna zemlja pod poluprotektoratom, pa i više od toga, ne može biti èlanicom evro-atlantskih integracija. Izuzetak bi bila samo opcija u kojoj bi BiH imala status evropske kolonije u moderom, odnosno zamaskiranom obliku, što bi bio istorijski promašaj same meðunarodne zajednice.

Buduæi dakle da je ostanak meðunarodne zajednice u BiH izvjestan, veæ sada se može ustvrditi da se najmanje u narednih deset godina ne može govoriti o ozbiljnom statusu (i tretmanu) Bosne i Hercegovine u dvije najjaèe meðunarodne organizacije, jer u ovom èasu nije realno oèekivati da æe novi, buduæi oblici meðunarodnog prisustva u ovoj zemlji, poluèiti rezultate prije tog roka. Treba raèunati, takoðe, i na èinjenicu da se u sve dominantnijoj meðunarodnoj real-politici odavno veæ ništa ne planira na jednu ili dvije godine. Svi se potezi kreiraju na mnogo duži rok, tako da èesto prisutno narodno uvjerenje da su velike sile nalik na 'vatrogasce', nemaju ozbiljnog utemeljenja.

Za Bosnu i Hercegovinu nije ohrabrujuæe što meðunarodna zajednica još uvijek ne planira izlaznu strategiju iz ove zemlje, veæ se odluèuje na još dublje ukopavanje u formi estetskih transformacija postojeæih ureda i meðunarodnih misija. Prije nekoliko dana je službeno potvrðeno da æe umjesto sadašnjeg visokog predstavnika, od proljeæa naredne godine kormilo biti u rukama specijalnog predstavnika EU. Umjesto sadašnjeg SFOR-a, od 2. decembra æe biti EUROFOR. Umjesto mandata Ujedinjenih nacija, glavnu ulogu æe imati Evropska unija.

Griješno bi bilo tvrditi da je meðunarodno prisustvo u Bosni i Hercegovini u proteklih desetak godina bilo potpuno kontraproduktivno, posebno u prvim godinama nakon rata. Niko u ovoj zemlji takoðe ne bi trebao zaboraviti na više od 5 milijardi dolara pomoæi (samo EU je dala više od 2,5. milijardi eura) bez obzira što je veliki dio tog novca, u pravno neureðenoj zemlji, prošao kroz ruke korumpiranih politièara i završio u privatnim investicijama od kojih stanovništvo ove zemlje ni tada ni danas nema koristi.

Produžavanje mandata na neodreðeno vrijeme, meðutim, moglo bi imati katastrofalne posljedice, ne samo po brzinu evro-atlantskih integracija, veæ prije svega za uspostavljanje suverene i funkcionalne države. Jer, dvovlašæe je uvijek bilo pogubna metoda upravljanja èak i u porodici.

Na primjeru Bosne i Hercegovine, paralelizam meðunarodne i domaæe vlasti veæ je ostavio dugoroène posljedice na državnu suverenost, na imidž zemlje na meðunarodnoj sceni i, svakako, na efikasnost državne uprave koja neprestano od Dejtonskog sporazuma hoda po tankoj žici izmeðu vladajuæih politièkih partija i Ureda visokog predstavnika, živeæi stalno u strahu da se ne oklizne. Takvu bi praksu trebalo napokon prekinuti ukoliko meðunarodna zajednica želi sa sebe zbaciti hipoteku protektora, pokrovitelja ili staratelja nad ovom zemljom. U protivnom, centralna vlada æe i dalje biti frustrirana drugorazrednom ulogom, a neefikasnost lokalne administracije æe, u tom sluèaju, biti logièna i neizbježna posljedica. 

Najveæi broj politièkih analitièara veæ odavno smatra da je BiH kao država izašla iz faze adoloscencije i da je više ne treba smatrati nedoraslim biæem kome treba bijeli štap za svaki naredni korak.

Odlazak meðunarodne zajednice ipak ne bi trebao nužno biti kampanjski i kolektivan. Ali je sigurno da bi trebao biti istovjetan praksi i prisustvu u drugim novostvorenim suverenim zemljama kao što su Hrvatska, Srbija ili Makedonija na primjer. Jer BiH ipak nije Kosovo!

Osim toga ostanak još jedno vrijeme, ima opravdanje i zbog ispravljanja makar najkrupnijih pogrešaka iz minulog vremena kao što je godinama zapostavljano pravosuðe i obrazovni sistem, otvaranje perspektive mladima, ili privatizacija velikih privrednih sistema. Taj se posao ne može završiti bez pomoæi meðunarodne zajednice jer su recidivi starog sistema u ovim oblastima isuviše duboki.

Jedan od najpogodnijih modela meðunarodnog prisustva je jaèanje ureda specijalnog predstavnika EU (EUSR) i Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju koja je u javnosti poznatija po svojoj kratici OSCE, pod pretpostavkom da ni ova sve uticajnija institucija neæe i u BiH provoditi vlastite šablone koji su skrojeni za neke, nama ipak daleke, društveno-politièki nazadnije države.

CijenaOHR-a

Veæina domaæih i inostranih analitièara smatra da se za Bosnu i Hercegovinu ne može pouzdano reæi ni da jeste ni da nije država. Jer to po malo i jeste i nije. Ima teritoriju i narode - nema državljane. Ima partije, vlade i parlamente, a nema zajednièki državni praznik niti slova državne himne.

Tome znaèajno doprinosi i stav meðunarodne zajednice, koja makar jednom mjeseèno saopštava da ne razmišlja o «izlaznoj strategiji» iz ove zemlje, a istovremeno se zalaže za što skorije ukljuèivanje Bosne i Hercegovine u natov sigurnosni program Partnerstvo za mir i evropske integracije.

U izjavi koju mi je dao tim povodom u èetvrtak, Ešdaun se složio da je uprkos svim dosadašnjim naporima njegovog ureda i ostatka meðunarodne zajednice, imidž bh-države u svijetu katastrofalno loš, èemu, kako navodi londonski Ekonomist, najviše doprinose dvije èinjenice: naglašena nacionalistièka obojenost vladajuæeg politièkog sloja, te potpuna iznemoglost bh. ekonomije.

Visoki predstavnik ipak smatra da je Bosna i Hercegovina «u posljednje vrijeme ostvarila dovoljan napredak prema punoj državnosti i politièkoj normalizaciji», zbog èega je i zapoèela postepena transformacija ove institucije ka uredu specijalnog predstavnika Evropske komisije. Najavljeno je radikalno smanjivanje broja zaposlenih, ali je budžet za narednu godinu ipak ostao veoma visok - oko 16 i po miliona dolara.

Ovoliki novac pravda se prije svega novim zadaæama koje æe PREUREÐENI ured Visokog predstavnika imati u vezi s koordinacijom djelovanja buduæe mirovne vojne misije EU koja u decembru preuzima mandat od sadašnjih snaga esfora koje su sve od završetka rata djelovale pod zastavom Ujedinjenih naroda.

Do tada, a ostalo je još nepuna tri mjeseca, meðunarodna zajednica pokušava svemoguæim metodama pritiska izduditi hapšenje dvojice najtraženijih optuženika za ratne zloèine - Karaðiæa i Mladiæa, kako bi evropska vojna misija došla na što èistiji teren. U takvoj nervozi gotovo svakodnevno se u medijima pojavljuju i lažne vijesti o skorom hapšenju nekog od dvojice bjegunaca, a cijelu strategiju hvatanja dodatno otežava i sama Karla del Ponte svojim preèestim izjavama o navodnim tajnim skorvištima njenih najtraženijih optuženika.

Ukoliko se èudo ipak ne dogodi prije kraja ove godine, evropske mirovne snage æe, potvrdio mi je juèe Visoki predstavnik u BiH, imati robustan mandat kao i sadašnji ESFOR, koji podrazumijeva i praæenje, potragu i hapšenje svih optuženika koji nemaju namjeru da se dobrovoljno predaju. A veæ ranije, na nivou meðunarodne zajednice postignuta je saglasnost da æe vrata Haškog tribunala ostati otvorena sve dok Karaðžiæ i Mladiæ ne budu uhapšeni.

On smatra da æe tek tada biti moguæe vratiti se onim pitanjima koja zadovoljaju neke emocionalne potrebe istinskih patriota ove zemlje kao što su zajednièki državni praznici, zajednièka himna, sloboda kretanja s bezviznim režimom i td. Tek tada, smatra visoki prdstavnik, BiH æe biti država za koju æe se moæi kazati da je normalna i perspektivna. Ovakvu kakva jeste danas, ugledni hrvatski filozof politike prof. Žarko Puhovski, naziva «debilnim stvorenjem koje meðunarodna zajednica još uvijek vodi za ruku i pokazuje kako se prave prvi koraci».

Za razliku od predstavnika meðunarodne zajednice koja smatra da je ona još uvijek neophodna u BiH, prof. Puhovski ocjenjuje da je pogrešan vid staraterljstva u vidu protektorata, upravo glavnim razlogom što je BiH sve do danas ostala degenerièna.