A+ A A-

Analize

Evropska samica za francuskog predsjednika

Prenagljene ambicije francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u čeznutljivom pohodu ka poziciji prvog među liderima Evrope, dovele su ga do samodiskvalifikacije unutar same Evropske unije. U takvu se nevolju zaglibio očekivano, a na dno je pao ovih dana ostajući usamljen u opstrukciji jedne od najsvetijih evropskih politika - politike proširenja.

Iako je na predsjedničkim izborima u maju 2017. godine biračima obećao “više Evrope sa više sigurnosti”, a u posljednje vrijeme i signalizirao da je protiv pregovora s novim budućim članicama prije unutarnjih reformi EU, niko nije pretpostavljao da se pod “više Evrope” podrazumijevala i apstinencija od pristupnih pregovora s potencijalnim članicama koje su ispunile sve tehničke uslove postavljene iz Brisela.

Dodatnu ljutnju Evropske komisije, Vijeća i većine šefova država ili vlada izazvala je sumnja u Macronove dobre namjere prema suštinskom doprinosu samopoštovanju i unutarevropskom i međunarodnom kredibilitetu same Unije, imajući u vidu da su odlaganjem odluke o početku pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, sve najvažnije institucije EU pogazile vlastite zaključke, obećanja i odluke, uključujući i Evropsko vijeće u kojem je francuski predsjednik vrlo aktivni sudionik.Emmanuel Macron

Read more ...

Brexit, konačni dogovor ili nova neizvjesnost?

Brak iz računa je zajednica u kojoj nikada ni jedna strana ne može računati jedna na drugu, stara je narodna izreka koja bi se u punoj smislenosti mogla primijeniti i u slučaju Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva (Engleska, Vels, Škotska i Sjeverna Irska).

Nakon više od 38 godina klimavih odnosa, stalnih prijepora i nespremnosti s obje strane da se sličnosti cijene, a razlike poštuju, brak iz računa između EU i Britanije kao i većina drugih, u poznim godinama je zapao u krizu i stigao do konačnog raspada. 

Read more ...

EU otvorila balkanska vrata Turskoj, Rusiji i Kini

Tokom trosatnog saslušanja pred „nabrijanim“ evropskim parlamentarcima prema odlazećem evropskom povjereniku za proširenje i politiku susjedstva, Johannesu Hahnu (Austrija), niti jednom riječju nisu spomenuti njegovi mršavi rezultati u proteklih pet godina.

Niko se nije sjetio propasti srpsko-albanskih pregovora, zamrznute perspektive proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan, obećanog početka pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu, ili neriješenog statusa Ukrajine.

Read more ...

Resor proširenja uspostavljen, proširenje na čekanju

Nova čelična dama Evrope, donedavna njemačka ministrica odbrane i prva žena na čelu Evropske komisije od postanka EU, Ursula von der Leyen, predstavila je svoj očekivani 27-člani kabinet. U skladu s odlukom britanske Vlade od 23. avgusta po kojoj izlazak iz EU nema alternativu, Ujedinjeno Kraljevstvo nije imenovalo 28. kandidata za Kolegij povjerenika 2019.-2024.

Ne „zarezujući“ moguće nezgodacije kroz koje bi pred resornim odborima i Evropskim parlamentom narednih dana mogli prolaziti njeni potpredsjednici, članovi Komisije i kabinet kao cjelina, ona je svoj „atomski tim“ već okarakterizirala kao „Komisiju geopolitičke uravnoteženosti“ i „čuvarom multilateralizma“. Po ovom posljednjem bi mogla biti u pravu, dok bi se o „atomskom gorivu“ njenih saradnika itekako moglo i trebalo raspravljati.

Read more ...

Možemo li u EU ako se ukine resor za proširenje?

Mogućnost da u novom sazivu Evropske komisije ne bude resora proširenja postoji, potvrđuju to analitičari, ali isto tako navode da to ne znači da se Evropska unija neće baviti tim pitanjem.

Iako novi saziv Evropske komisije još nije formiran i njen sastav se još uvijek ne zna, u Briselu su se pojavile informacije da bi iz naziva odjela koji se bavi susjedstvom mogao ispasti dio koji se odnosi na proširenje.

Glasnogovornica Evropske komisije Mina Andreeva kazala je da nova predsjednica tog tijela EU-a Ursula von der Leyen neće objavljivati konačni spisak kandidata i raspodjelu resora dok se ne dovrši proces imenovanja.

Neformalni rok za kandidiranje istekao je u ponedjeljak, 26. augusta, ali u Komisiji su naveli da Ursula von der Leyen nema drugog definiranog datuma osim 1. novembra. 

Read more ...

Nova evropska vlast: Šta će biti sa Balkanom?

Do smjene evropske izvšne vlasti ostalo je manje od dva mjeseca. Trka za fotelje u Brisaelu ulazi u odlučujući krug pa i vlade evropskih država članica i kadrovi koji svoje karijere vide pod zastavom dvanaest zvjezdica proživljavaju svoje posljednje dane grozničavog stresa.

Većina vlada je već probrala svoje najodanije kandidate za buduću zajedničku evropsku vlast,  neke nominacije su već poznate, a neki karijerni diplomati i članovi postojeće evropske birokratije se ne sustežu ni od samovoljne preporuke novoj predsjednici Evropske komisije  Ursuli von der Leyen.

Ko će u konačnici zaposjesti najviše položaje u 27-članom kabinetu hrabro-ofanzivne Njemice u narednih pet godina tek će se vidjeti nakon njenog stava o predloženim kandidatima i nakon pojedinačnog saslušanja svakog od budućih članova njene ekipe pred Evropskim parlamentom.

Read more ...

11. jula u Vijeću Evrope samo BiH neće imati delegaciju

Višak političkih skandala, manjak mudrosti i kratko pamćenje idealan su okvir za zaborav svega što nam se dešava. I dobrog i lošeg. Po istoj matrici, brzo i olako se slegla prašina i oko samoizazvane suspenzije Bosne i Hercegovine iz Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope u Strazburu (PSVE). O tome se od 8. aprila sporadično govori samo u medijima na nivou dnevnopolitičke informacije. Na državnom novou o tome nema ko da zvanično raspravlja.

Read more ...

Borba za Evropsku komisiju - borba za prestiž i moć?

Uistinu je zabavno primijetiti koliko sam teško zamjenjiv", šeretski je izjavio aktuelni predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker, rezimirajući dvodnevni samit evropskih lidera koji je u petak završen bez dogovora o raspodjeli čelnih funkcija u evropskim institucijama za nardenih pet godina. U šaljivom tonu samit je rezimirao i holandski premijer Mark Rutte: "Morat ćemo to riješiti prije ili kasnije jer ne možemo dopustiti da nam Juncker ovdje ostane do kraja života".

Read more ...

Nova Evropa ili plemenita utopija?

Neuobičajeno obimni zakljčci ministara vanjskih poslova Evropske unije o politici proširenja i procesu stabilizacije i pridruživanja, od čak 54 zasebne tačke, blisko podsjećaju na nedavno objavljene godišnje izvještaje Evropske komisije o napretku, s kojima ni jedna zemlja regiona nije bila oduševljena. Ne može se reći da su najnoviji zaključci u svemu rutinerski. Pogotovo kada je riječ o "nedvosmislenoj podršci EU-a evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana", u šta se na terenu u novije vrijeme počelo sve ozbiljnije sumnjati.

Read more ...

Migrantski sukobi u BiH odjeknuli do Brisela

U Evropskoj komisiji, povodom najnovije migrantske krize u zapadnoj BiH, očekuju da će Hrvatska 'ovoga puta reagirati brže i pravednije'.
 
Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/migrantski-sukobi-u-bih-odjeknuli-do-brisela
Tek kada su obračuni između pakistanskih hordi očajnika i alžirskih sapatnika eksplodirali do prvih ljudskih žrtava, loše vijesti iz Bihaća i Velike Kladuše su dospjele i do Brisela (Al jazeera)

"Odgovornost je na hrvatskim vlastima da osiguraju pristup legalnim postupcima azila svim migrantima koji izraze želju za podnošenje takvog zahtjeva u skladu s pravilima EU“, najnoviji je stav Evropske komisije.

Za manje od tri mjeseca, četiri će godine od početka migrantske krize kakvu Evropska unija nije doživjela od svoga nastanka.

Od septembra 2015. svijet je ušao u najnovije Novo doba. Pokreti stanovništva po mnogo čemu podsjećaju na 30-te godine prošlog stoljeća. Kao i između dva najkrvavija svjetska rata, stotine miliona ljudi je u pokretu u svim pravcima.

Prema podacima Ujedinjenih naroda (UN), u svijetu danas živi oko 260 miliona legalnih migranata odnosno osoba koje su napustile matične zemlje i zakonito žive u drugim državama. Svaki deseti migrant (oko 26 miliona) je u statusu izbjeglice ili azilanta. Nezakonitih migranata je znatno više.

Read more ...

Kandidatski status za BiH, zbunjivanje s predumišljajem

Formulacija - pozitivno je to što je BiH dobila mišljenje Evropske komisije - preformulisana je u pozitivno mišljenje.

Link: (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kandidatski-status-za-bih-zbunjivanje-s-predumisljajem

U svakoj civiliziranoj zemlji u kojoj bi se čak 14 minusa pročitalo kao plus, a negativno kao pozitivno, sve bi matematičke neznalice bile javno ismijane i, metaforički kazano, vraćene u početne razrede osnovne škole.

U zemljama koje se smatraju visoko dekomratiziranim društvima kakvim se vide i sve članice Evropske unije (EU), toliko loši matematičari bi osim javnog linča bili prisiljeni i na odstupanje sa javnih položaja zbog laganja i svjesnog obmanjivanja javnosti.

Brojni su primjeri iz bliske prošlosti koji to potvrđu – od suđenja ocu svenjemačke nacije Helmutu Kohlu  nakon što je 1999. obznanjena afera o stranačkim fondovima njegove Kršćanskodemokratske unije (CDU), pa do kolapsa austrijske vlade ovih dana zbog afere „Ibiza-video“.

Da su Mogherini i Hahn bili eksplicitniji u opisu stvarne pozicije BiH na evropskom putu, predstavnicima vlasti u Sarajevu bi bile uskraćene mogućnosti za manipulaciju, smatra autor (EPA)

Čeka li nas (izborna) katastrofa: Vatra u domu Evropa

Ovogodišnji izbori za novi petogodišnji saziv Evropskog parlamenta po mnogo čemu su bez presedana.

Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ceka-li-nas-izborna-katastrofa-vatra-u-domu-evropa)

Glas građana jedino poželjno oružje kojim se civilizirano može suprotstaviti diktaturi populizma (EPA)

"Evropa se kao ideja raspada pred našim očima... U takvoj atmosferi se održavaju i evropski parlamentarni izbori... Ukoliko se ne pojavi novi duh otpora, slutimo da će ovi izbori biti katastrofalni, donijet će pobjedu rušiteljima Evropske unije. Populističke snage slamaju Kontinent.... Za one koji još vjeruju u naslijeđe Erasmusa, Dantea, Goethea, Komenskog... bit će to sramotan poraz. Trijumfirat će politika prezira inteligencije i kulture... Doći će do eksplozije nacionalizma, ksenofobije i antisemitizma. Zadesit će nas katastrofa..."

Nisu ovo krici i jauci bilo kakvog uspaničenog dobro plaćenog evropskog "uhljeba". Niti dolaze iz redova evropske ljevice, a ni od zaljubljenika u ideju sjedinjenih evropskih država. Niti od onih koji već desetljećima tek samo govore o evropskom federalizmu.

"Gori vatra u domu Evropa" naslov je deklaracije koju je, na poziv prominentnog francuskog filozofa, pisca i novinara Bernarda-Henri Levyja, početkom godine potpisalo 30, po sudu Levyja, trenutno najslavnijih pisaca svijeta. Deklaracija je 25. januara objavljena u Liberasionu, francuskom dnevniku lijevog centra, kojeg je prije više od 45 godina utemeljio niko drugi do Jean-Paul Sartre, vodeći francuski i evropski filozof 20. stoljeća, koji se, kao svjetski utjecajna figura filozofije egzistencijalizma, u svoje vrijeme zalagao za humanizaciju svijeta.

Read more ...

Fitilji novih balkanskih sukoba

Kad je tema uopštena, akteri isfiltrirani i pregovori nemogući, onda sastanci postaju jalove imitacije državništva.

Piše:Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/fitilji-novih-balkanskih-sukoba)

Slika o evropskom liderstvu je dodatno srozana već latentnom neodlučnošću njemačke „čelične lady“, a još više kolonijalističkim ponašanjem mlađanog Macrona (EPA-EFE)

Da je svaki razgovor korisniji od svađe, a pregovori poželjniji od sukoba, znaju i vrapci na grani.

Kada je, međutim, glavna tema sastanka uopštena, kada su akteri isfiltrirani, kada razgovori postanu sami sebi svrha, a pregovori se upravo zbog toga pokažu nemogućim - tada se sastanci bez obzira na lokaciju, aktere, sazivače i učesnike pretvaraju u pričaonicu i jalovu imitaciju državništva i odvažnosti.

Jedan od takvih „idi mi, dođi mi“ sastanaka bio je ovonedjeljni Berlinski samit balkanskih lidera s čelnicima nekadašnje „lokomotive“ Evropske unije (Njemačka i Francuska) i predstavnicima Evropske komisije.

Kao ikebana su u radu Samita sudjelovali i premijeri Slovenije i Hrvatske u svojstvu članica EU koje su mentalno i politički bliže problematici zapadnobalkanske regije nego ostale članice Unije.

Read more ...

Do kada će BiH biti energetski patuljak s ogromnim potencijalom

Ogromna investicija u gradnju zamjenskog Bloka 7 Termoelektrane Tuzla već je izazivala ekonomske, političke, energetske, ekološke, geopolitičke i druge rasprave

Piše:Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/do-kada-ce-bih-biti-energetski-patuljak-s-ogromnim-potencijalom)

Federalne vlasti kažu da se radi o 'histojskom momentu za BiH', ali ne misle svi tako, piše autorAl Jazeera

Jedna višegodišnja "jednačina s mnogo nepoznatih" je riješena. Elektroprivredi Bosne i Hercegovine je odobreno kreditno zaduženje kod izvozno-uvozne banke Narodne Republike Kine s rokom otplate od 20 godina. Referentna kineska kompanija Gezhouba bi tako, zajedno s američkim i evropskim partnerima, formalno mogla početi gradnju zamjenskog Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, koja je izgrađena prije 55 godina. Sa 715 megavata instalirane snage, i danas je to najveći pojedinačni proizvođač električne energije u zemlji. Ukupna vrijednost nove investicije s pratećom infrastrukturom je oko milijardu eura.

Read more ...

Hrvatska - prijatelj ili kočničar BiH na putu ka Briselu?

Šta bi sve mogla značiti najnovija izjava predsjednice Grabar-Kitarović da 'Hrvatska zastupa politiku proširenja, ali na temelju ispunjavanja apsolutno svih kriterija'?

Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/hrvatska-prijatelj-ili-kocnicar-bih-na-putu-ka-briselu)

Najnovija izjava predsjednice Grabar-Kitarović se, dakle, može tumačiti i kao suptilna prijetnja s odloženim djelovanjem, piše Smajić (EPA-EFE)

Najnovija izjava hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o Bosni i Hercegovini, u kojoj se uz ostalo navodi da „Hrvatska zastupa politiku proširenja, ali na temelju ispunjavanja apsolutno svih kriterija“ - mogla bi se analizirati iz mnogih uglova. Četiri su u ovom trenutku najvažnija i za većinu građana u BiH i Hrvatskoj najlakše shvatljiva.

Prvi ugao je onaj kojim se najdirektnije tangiraju trenutne, kratkoročne i dugoročne pozicije Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija.

Read more ...

Dodik, Komšić, Džaferović: Pomirenje u Briselu

Etnonacionalne vlasti svjesne da svakim novim iskorakom ka EU, idu makar dva koraka ka svome nestanku.
 
Neformalni dio posjete Briselu bio je u suštoj suprotnosti u odnosu na postupke trojice 'mrguda' kakvi su kod kuće (EPA-EFE)

Iako nisu zajedno ni doputovali ni vratili se iz Brisela, trojica članova Predsjeništva Bosne i Hercegovine su se za dva nepuna dana briselskog druženja upoznali i zbližili više nego za svo vrijeme dosadašnjeg mandata u Sarajevu. To je ogroman, možda i najveći, uspjeh njihove prve zajedničke posjete evropskim institucijama.

Read more ...

Gdje se izgubio Valentin Inzko?

Za deset godina na dužnosti visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini austrijski diplomat uglavnom je bio neprimjetan, kao da je tu po tajnom zadatku.
Valentin Inzko se u BiH zadržao tri puta duže i od Paddyja Ashdowna, koji se na ovoj funkciji održao pune tri i po godine (Arhiva)

Gdje se izgubio visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, šta on zapravo tamo sada radi, šta on i od koga čuva, ko ga finansira, može li Bosna i Hercegovina s visokim predstavnikom, kao vrhovnim čuvarom reda i zakona u suverenoj zemlji, ikada u Evropsku uniju i NATO? Ovo su  samo neka od pitanja s kojima se već nekoliko zadnjih godina susrećem na svim nivoima i u svim sferama domaće i inozemne javnosti, u stručnim krugovima, među političarima, novinarima i političkim analitičarima.

Read more ...

Rusija zna kako loviti miševe

Rusija se drži historijskog fakta po kojem se nikada nikome nije posrećilo da ovlada cijelim Balkanskim poluotokom istovremeno.

Nova ruska politika se temelji na ideološkom tradicionalizmu, nacionalnim, kulturološkim, vojnohistorijskim i vjerskim sličnostima (Reuters)

Nekoliko minuta nakon što je avion ruskog predsjednika Vladimira Putina aterirao na beogradski aerodrom 17. januara, Evropska unije je „još jednom upozorila Rusiju da bezuslovno i odmah oslobodi 24 ukrajinska mornara, poštuje njihovo pravo na pravno zastupanje, osigura nesmetan pristup konzularnih vlasti uhapšenima, te da se ozlijeđenim članovima ukrajinske posade omogući odgovarajući medicinski tretman“.

Read more ...

KO ĆE, DA LI ĆE I KAKO UKROTITI PUTINA?

Skandalozno negiranje genocida u Srebrenici od strane srbijanskog predsjednika i zaglušujuća rasprava o „genetskim korjenima“ nedužnog kučeta poklonjenog Putinu, marginalizirali su Putinove poruke o strateškom neslaganju sa Zapadom oko Balkana.

Nekoliko minuta nakon što je avion ruskog predsjednika Vladimira Putina aterirao na beogradski aerodrom 17. januara, Evropska unije je „još jednom upozorila“ Rusiju da „bezuslovno i odmah“ oslobodi 24 ukrajinska mornara, da poštuje njihovo pravo na pravno zastupanje, da osigura nesmetan pristup konzularnih vlasti uhapšenima, te da se ozlijeđenim članovima ukrajinske posade omogući odgovarajući medicinski tretman“.

Pod optužbom da su nelegalno prešli rusku morsku granicu, mornari su pritvoreni 25. novembra prošle godine kada su inspektori granične službe Rusije zaplijenili tri ukrajinska vojna broda, a nadleženi sudovi su upravo ovih dana produžili pritvor do kraja aprila.

Na tradicionalnoj novogodišnjoj konferenciji za novinare, Putin je izjavio da je „ulazak ukrajinskih ratnih brodova na ruski teritorij smišljena provokacija ukrajinskog režima“.

Read more ...

Odnosi NATO – BiH: Stara farsa ili nova suština?

U ovom trenutku ključno pitanje odnosi se na suštinu, smisao i očekivanja od najnovije odluke iz Brisela.

Institucionalizacija multiraleralnih odnosa Bosne i Hercegovine sa Sjevernoatlantskim savezom počela je prije 12 godina (AP)

Nakon devet i po godina čekanja i usvajanja čitavog niza strateških dokumenata o saradnji Bosna i Hercegovina – NATO, Bosna i Hercegovina napokon je dočekala zeleno svjetlo za aktiviranje Akcijskog plana (Membership Action Plan – MAP) za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. Samo nekoliko dana ranije koplja su se lomila do te mjere žestoko da je uoči samog briselskog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica Alijanse izgledalo da od MAP-a ni ovog puta neće biti ništa. A onda je došlo prosvjećenje i konačna odluka o još jednoj protekciji kako bi se etnokratski klanovi u Bosni i Hercegovini potakli na razumno bavljenje politikom. Dakako, i državnim institucijama i građanima pružena je prilika za konačni razlaz s iluzijama i povratak suštini golog života.

Read more ...