A+ A A-

Analize

Apsurdi i realitet Dejtonskog sporazuma

Godišnjice historijskih događaja postoje da bi se slavilo, evociralo i učilo. Ne da bi se zavađalo. U Bosni i Hercegovini ne postoje godišnjice ili historijski datumi koji se dočekuju i ispraćaju u takvom ozračju. Po istoj etnonacionalnoj crno-bijeloj mustri, "obilježava" se ovih dana i jubilarna, 25. godišnjica parafiranja Općeg okvirnog sporazuma za mir (Dejtonski sporazum). Za manje od mjesec dana će se "obilježavati" i čin fomalnog potpisivanja istog međunarodnopravnog dokumenta, 14. decembra 1995. godine u Parizu.

Read more ...

Gdje se izgubio čuvar Dejtona?

Gdje se izgubio visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, šta on zapravo tamo sada radi, šta on i od koga čuva, ko ga finansira, može li Bosna i Hercegovina s visokim predstavnikom, kao vrhovnim čuvarom reda i zakona u suverenoj zemlji, ikada u Evropsku uniju i NATO? Ovo su  samo neka od pitanja s kojima se već nekoliko zadnjih godina susrećem na svim nivoima i u svim sferama domaće i inozemne javnosti, u stručnim krugovima, među političarima, novinarima i političkim analitičarima. Znatiželja je kulminirala nakon oktobarskih općih izbora, koji su (umjesto priželjkivane deblokade sistema i zaokreta od etnonacionalizma) još više blokirali sve glavne karike funckioniranja države.

Read more ...

Romi, ljudi naše savjesti

Romi su najveća etnička manjina u Evropi. Od oko 10-12 miliona, više od polovine ih živi u 27 zemalja Evropske unije a najviše, oko 80 odsto, u Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Španiji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Portugalu, Rumuniji i Slovačkoj.

I u regionu Zapadnog Balkana Romi su najbrojnija nacionalna manjina. Prema podacima Statističkog zavoda Srbije u ovoj zemlji živi više Roma nego u bilo kojoj drugoj državi Zapadnog Balkana, oko 150.000 što je oko 2,05 posto od ukupnog stanovništva ove zemlje. Najviše ih je u regionu južne i istočne Srbije (39 odsto od ukupne romske populacije), a najmanje u Šumadiji i zapadnoj Srbiji. U Bosni i Hercegovini zvanično živi oko 30.000 pripadnika etničke zajednice, dok romske nevladine orgnizacije tvrde da ih je najmanje tri puta više.

Dvije trećine mladih Roma i nomada završilo je samo niže srednjoškolsko obrazovanje (EPA/Ilustracija)

Read more ...

Odnosi EU-BiH: Bućkuriš s okusom sistemske obmane

Da je svaki razgovor bolje rješenje od šutnje, prisile, nasilja ili sukoba znaju svi. Svaki novi dolazak tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Brisel je bolja opcija od apstinencije bilo s koje strane. Dijalog i povjerenje su, uostalom, srž Evropske unije. Ta dva postulata su ugrađena u sve druge njene temeljne vrijednosti, od evropskog modela demokratije do vladavine prava. Ali, dolasci radi briselskih delicija na badavnim ručkovima, ili radi pothranjivanja vlastitih zabluda o historijskoj važnosti i nezamjenjivosti - s protokom vremena, osobito u zadnjem desetljeću, sve više podsjećaju na slučajna susretanja, u kojima nijedna od strana u razgovoru nije pozitivno ostrašćena. Sastaju se s vremena na vrijeme "radi međusobnog informiranja", iako se ni jedni, ni drugi već godinama ne mogu pohvaliti nikakvim suštinskim učincima između svojih susretanja i zajedničkih ručavanja.

Članovi Predsjedništva BiH s prethodnom šeficom diplomatije Evropske unije Federicom Mogherini u januaru 2019. godine (EPA)

Read more ...

Von der Leyen: Evropa nove generacije, svijet kakav želimo

Virus hiljadu puta manji od zrnca pijeska pokazao je svu krhkost ljudskoga života, razotkrio je slabosti zdravstvenih sistema i ograničenja poretka kojem je bogatstvo važnije od dobrobiti ljudi... Zbog korone se drukčije ponašamo i komuniciramo - izbjegavamo dodir, a lice prekrivamo maskama... Pokazao nam je svu krhkost našeg sistema vrijednosti . Ali svi želimo izaći iz svijeta korone, zreli smo za promjenu i spremni za budućnost. Ovo je pravi trenutak za Evropu koja će biti sposobna da iz nestabilnosti i krize povede svijet u novu vitalnost.“

Želimo predvoditi na putu u digitalno doba, i to na evropski način: sa svojim vrijednostima, snagom i globalnim ambicijama (EPA-EFE)

 

Read more ...

Stvarnost realpolitike: Pregovarači u Brisel, Thaci u Hag

Ako su politike Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država prema Balkanu još od smrti Josipa Broza Tita bile neprincipijelne, konfuzne, licemjerne i neefikasne, u posljednjih 25 godina bi se, s mnoštvom dnevnoaktuelnih argumenata, moglo govoriti o istoj takvoj politici na kvadrat. U posljednjih 20 godina se to osobito vidi po odnosu Zapada prema Bosni i Hercegovini, srpsko-albanskim odnosima i Kosovu, kao "najnestabilnijem kutku Starog kontinenta". Moguća su dva razloga za takvu politiku. Jedan je stari, drugi novijeg datuma. Namjerno održavanje "zamrznutog konflikta" i "nadziranog nereda" poznata je strategija Zapada kako bi se i na tlu Evrope veliki igrači imali s čime potkusurivati i opravdavati vlastite antagonizme.

Josep Borrell je imenovao Miroslava Lajčaka predstavnikom za dijalog, a nijedan od njih nije iz članica EU-a koje su priznale nezavisnost Kosova, piše autor (EPA)

Read more ...

EU smjernice za putovanja i godišnji odmor

Nakon nekoliko najava i odgađanja, Evropska komisija je u srijedu objavila nove smjernice i preporuke za postepeno i koordinirano otvaranje unutarnjih i vanjskih granica Evropske unije, odnosno za reaktiviranje Schengenskog sporazuma o slobodi kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala. Sporazum je bio neprekidno na snazi od sredine juna 1985. godine do 14. marta ove kada ga je prvi put u 35 godina dugoj praksi prvi put do temelja skršio zajednički „nevidiljivi neprijatelj“ Covid-19.Ponovno podizanje rampi na vanjskim granicama Unije planirano je tek za 15. juni (EPA-EFE)

Read more ...

Samit EU-Balkan: Privrženost važnija od članstva

Nijedna članica Evropske unije u cjelokupnoj historiji ovog ekonomskopolitičkog bloka nije se toliko radovala šestomjesečnom rotirajućem predsjedavanju Vijećem EU-a kao što se radovala Hrvatska kada je 31.decembra prošle godine u ponoć, šest i po godina nakon što je postala članica EU-a, preuzela tu vrstu "štafetne palice" od Finske.

Read more ...

Mediji: Ni heroji ni kukavice, već karika društva kojoj se sve više vjeruje

Svjetski dan slobode medijaobilježava se od 1993. godine na temelju odluke Generalne skupštine Ujedinjenih naroda iz iste godine, a na preporuku Generalne skupštine UNESCO-a iz 1991. Kao dan obilježavanja odabrana je godišnjica usvajanja Windhoeške deklaracije o promociji nezavisnog i pluralističkog afričkog novinarstva iz 1991. godine koju su usvojili afrički novinari u Windhoeku u Namibiji. Cilj, svrha i namjera obilježavanja Svjetskog dana slobode medija je podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda, zaštita temeljnih prava novinara, borba protiv svih oblika pritiska na medije kao i sjećanje na sve one koji su obavljajući svoj posao izgubili život. Ovaj dan služi i kao podsjetnik na mnoge medijske neslobode, zatvaranja novinara, te ostale nedemokratske postupke prema medijima i medijskim radnicima širom svijeta.Nesebičnost medijskih profesionalaca tokom pandemije oživljava nadu da bi novinarstvo kao javno dobro moglo pobijediti infodemiju i njene političke autore. (EPA-EFE)

Read more ...

Činjenice o donacijama Srbiji

Najnovije manifestacije "bratskog savezništva" Srbije s Rusijom i Kinom u institucijama Evropske unije prvo su svjesno prešućivane kako bi se u teškim vremenima očuvalo kakvo-takvo jedinstvo članica i partnerskih zemalja u borbi protiv "zajedničkog nevidljivog neprijatelja". Zatim je uslijedio tihi žamor nezadovoljstva, koji je kolao po mastodontskim aulama evropskih institucija – od Evropskog parlamenta preko Komiteta stalnih predstavnika (COREPER), kojim trenutno predsjedava Hrvatska, pa do Komisije. Nakon toga se oglasio Carl Bildt, bivši švedski premijer i šef diplomatije, bivši specijalni predstavnik EU-a za Jugoslaviju, bivši prvi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, član Trilaterale i Bilderberške lože i trenutni dopredsjednik Evropskog vijeća za vanjsku politiku.

Aleksandar Vučić

Read more ...

(Bez)vrijednost penzionerskog života

Političke, zdravstvene i vlasti civilne zaštite u Bosni i Hercegovini konačno su se smilovale prema 421.300 penzionera u Federaciji Bosne i Hercegovine i 265.000 penzionera u entitetu Republika Srpska. Ukupno 686.000 penzionera dobilo je dozvolu da nakon višesedmične izolacije početkom mjeseca i u jutarnjim satima u vremenu od-do mogu protegnuti svoje izrađene staračke noge, obaviti najnužniju kupovinu i ono najvažnije u njihovim životima osim samog života – podići martovsku penziju. 

Read more ...

Posljednja prilika za konsolidaciju Evropske unije

Tiho, gotovo neopaženo, nacionalna zastava Sjeverne Makedonije podignuta je u ponedjeljak na 30. jarbol u krugu glavnog sjedišta Sjevernoatlantskog saveza u Bruxellesu. Zastave su istovremeno podignute i na jarbole ispred Glavne vojne komande savezničkih snaga (SHAPE) u Monsu (Belgija) i Zapovjedništva savezničkih snaga u Norfolku, u Virginiji (SAD). Nekada su to bili medijski događaji prvog reda uz svitu prisutnih.

Tri dana ranije, 27. marta, Sjeverna Makedonija je zvanično postala 30. članica NATO-a, nakon što je Gornji dom španskog Parlamenta, uz svu dramatiku općenacionalne borbe protiv koronavirusa i "s nula glasova protiv", ratificirao Protokol o pristupanju najmlađe članice Savezu. Špansko "da", posljednje među 29 članica Alijanse, bilo je uslov za konačno deponovanje Instrumenta za pristupanje Sjevernoatlantskom ugovoru (North Atlantic Treaty Organisation - NATO), koji je prije 71 godinu potpisan u Washingtonu. Taj nezaobilazni formalni čin obavljen je videolinkom samo petnaestak sati nakon što su lideri Evropske unije jednoglasno (također putem videolinka) odobrili zvaničnom Skoplju početak pristupnih pregovora za članstvo u Uniji. Utrku velikih za preostale mrvice na geostrateškoj mapi nije mogao zaustaviti ni svemoćni virus!

Ravnopravan EU-NATO 'dijalog' očigledno nije moguć sve dok su neravnopravne pozicija ključnih aktera (EPA)

Read more ...

Zašto se EU pokazuje nemoćnom: Sebičnost u vrijeme pandemije

Da ništa više nije kao prije aktuelne virusne pandemije, potvrđuje i režim rada evropskih institucija. Osim Kriznog štaba Evropske unije na čelu s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen, Generalnog sekretarijata i direktora generalnih direkcija (DGs) koji su u stanju permanentnog dežurstva, sve glavne institucije Unije, radna tijela i njihovi uposlenici, od sredine marta su na režimu teleworkinga.

Prvi put u historiji i Evropski parlament će u četvrtak svoje vanredno plenarno zasjedanje održati videovezom kako bi 705 evropskih parlamentaraca putem elektronske pošte glasalo o najnovijim mjerama Komisije u vezi s koronavirusom. Uoči vikenda je potvrđeno da će dvije naredne ‘mini-plenarne sesije’ planirane za prvu i treću sedmicu aprila biti otkazane, a uobičajena četverednevna zasjedanja koja su trebala biti održana u Strasbourgu tokom maja, juna i jula, preformatirana su u dvodnevne mini-plenume u Bruxellesu. I aprilski sastanci Vijeća koji se uobičajeno u aprilu, junu i oktobru održavaju u Luxsembourgu, za sada se planiraju u briselskom sjedištu. Sve zbog drastične restrikcije kretanja i okupljanja unutar same Unije.

Evropski parlament će u prvi put u historiji svoje vanredno plenarno zasjedanje održati videovezom (EPA-EFE)

Read more ...

Migracije: globalna revolucija koja ugrožava Evropu i satire Balkan

Nakon migrantske krize iz 2015. godine kada je 1,83 milionamigranata prošlo kroz ulazne granice Evropske unije, naivni optimisti su vjerovali da evropske političke elite nemaju pravo i ne smiju po drugi put u pet godina biti iznenađene masovnim pokretima stanovništva iz kriznih područja.

Pet godina je prespavano, pravi odgovori na migrantsku krizu su izostali i Evropska unija je stigla do crvene linije. Uspavane političke elite u Briselu nisu probudila ni sve dramatičnija geopolitička prestrojavanja pred njihovim vratima, ni rusko-turske trzavice oko ishoda ratova u Siriji i Libiji, niti pritajena američka predizborna pasivnost. Sve ovo, i još mnogo toga, najavljivalo je zastrašujući talas ilegalnih migranata već sa prvim vjesnicima proljeća.

EU se suočava s mnogo težim izazovima nego što je iznuđeno fizičko zaustavljanje ilegalnih migranata na njenim ulaznim granicama (EPA)

Read more ...

Emmanuel Macron – dežurni redar u svijetu globalnog nereda

Prošla je godina od „velikog govora“ francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kojim je u januaru 2019. pozvao Evropu „na buđenje i više samopouzdanja u odnosima sa suparničkim svjetskim silama“. Bio je to najotresitiji njegov postizborni govor nakon onoga održanog na pariškoj Sorboni u septembru 2017.  godine kada je obnarodovao svoje nepokolebljive planove o „temeljitoj reformi Evropske unije“.Macron je bez ustezanja ustvrdio da je Brexit dio onog istog populističkog fenomena koji je i Trumpa doveo na vlast (EPA)

Read more ...

Brexit: Zbogom, sretno ili doviđenja?

Da li će se Britanci 31. januara u ponoć po srednjoevropskom vremenu oslobodili 'okova' Evropske unije, ili tek ulaze u prave probleme nakon Brexita? Kakvi će biti odnosi Ujedinjenog Kraljevstva i Unije nakon prijelaznog razdoblja od 11 preostalih mjeseci ove godine? Hoće li i do kada Sjeverna Irska izdržati „unijatsko srodstvo“ sa Velikom Britanijom? Da li će Škotska koja nije glasala za Brexit održati riječ o povratku u Uniju? Dokle bi sve mogla dostići „renesansa anglo-američkog saveza“ i šta bi sve to moglo značiti po mir i stabilnost Centralne, Istočne i Balkanske Evrope? Da li su Poljska, Danska i Italija sljedeće koje "vole Evropu, a mrze EU" kako je to u Evropskom parlamentu prognozirao lider britanskog eurofobnog pokreta Nigel Farage?

Ovo je samo manji broj trenutno aktuelnih pitanja na koje niko za sada ne zna pouzdane odgovore i koja britanskom izlasku iz EU upravo i daju historijsku konotativnost, obilježja planetarnog značaja i objektivnu nepredvidljivost.Zbogom, sretno ili doviđenja Britanijo – odgovorit će nam vrijeme koje dolazi već sa 1. februarom (Foto: EPA)

Read more ...

Ko (ni)je za NATO?

Dan nakon formiranja Vijeća ministara, danas, 24. decembra 2019. godine, u glavnom sjedištu NATO-a u Briselu službeno je predat famozni "Program reformi Bosne i Hercegovione". Uskoro će se znati da li je taj dokument vjerodostojna zamjena za "Godišnji akcioni plan" (en. ANP) koji je početkom decembra prošle godine zatražen od Bosne i Hercegovine kako bi proces prilagodbi NATO standardima mogao biti nastavljen.

Tim povodom podsjećam na tekst koji sam napisa prije šest i po mjeseci, 16. juna i koji je objavljen ovdje: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ko-nije-za-nato

KO (NI)JE ZA NATO?

Usvajanje MAP-a kao ni godišnji nacionalni plan reformi ni za jednu zemlju pa tako ni za BiH ne podrazumijeva automatizaciju ulaska u NATO.

Obruč se steže! Amerikanci, Britanci, Nijemci, Turci, neke od skandinavskih zemalja, a najodlučnije Bijela kuća odučili su da „bez ucjene i zavrtanja ruku bilo kome, već razumom i argumentima“ okončaju agoniju i jeftinu populističku igranku oko uspostave izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini.

Kako? Kompromisnim dogovorom oko natovog godišnjeg Nacionalnog akcionog plana sveobuhvatnih reformi (NAP)!

Prvi među Bošnjacima, Bakir Izetbegović, je izgleda konačno svjestan da svojim ucjenama o izboru izvršnih vlasti u zemlji ne čini dobro za državu, silne reforme, blokirano pravosuđe, njen evropski put.

Read more ...

Tursku neće, a BiH ovakva ne može u EU

Ono što su znali svi osim bh. političara i državnog rukovodstva da će se desiti, obistinilo se: ministri vanjskih i evropskih poslova na posljednjem ovogodišnjem zasjedanju sredinom sedmice nisu imali razloga ni da razmatraju zahtjev Bosne i Hercegovine o kandidatskom statusu, podnesenom 15. februara 2016. godine. Zaključci o Bosni i Hercegovini usvojeni su bez diskusije, što dodatno zatamnjuje sivu trasu Bosne i Hercegovine na evropskom putu ma koliko se EU i najnovijim porukama trudila da ohrabri domaće vlasti i građane da se probude.

Read more ...

Početak nove Evrope?

S mjesec dana zakašnjenja, nova Evropska komisija s prvom ženom na svom čelu od osnivanja Evropske unije, u srijedu tačno u podne isposlovala je ubjedljivu većinu glasova evropskih parlamentaraca. Od 707 poslanika 461. ih je glasalo za, 157 protiv, a 89 je bilo suzdržano.

Takav ishod glasanja za "ambicioznu, proevropski motiviranu i hrabru Komisiju“, kako su je opisali nova predsjednica Ursula von der Leyen (Njemačka) i većina evropskih zastupnika, mogao se naslutiti već nakon prvih uvodnih rečenica kojima je započelo uobičajeno predstavljanje Kolegija od 27 odabranih povjerenika u kojem će, zbog britanskog 'hoću-neću' u vezi s Brexitom, jedna stolica ostati upražnjena sve do konačne odluke o odlasku ili sve šire priželjkivanog ostanka Ujedinjenog Kraljevstva u Uniji.

Read more ...

'Makronizacija' EU: I vuci siti, i ovce na broju

Vijeće Evropske unije za opće poslove (GAC), koje čine ministri vanjskih i evropskih poslova ili njihovi opunomoćnici, obavilo je ove sedmice očekivanu raspravu o procesu stabilizacije i pridruživanja te posljedicama oktobarske odluke evropskih lidera o ponovnom odgađanju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Izraženo je "razumijevanje za potrebom preispitivanja efikasnosti dosadašnje metodologije pregovora o pristupanju Evropskoj uniji", a podržana je i ideja o "efikasnijem ažuriranju procesa reformi u zemljama kandidatkinjama za članstvo u Uniji".Evropska unija, EU

Read more ...