Prije tačno godinu dana odlučio sam prestati pisati svoja Mišljenja za elektronsko izdanje Al Jazeera Balkans, uskraćujući tako samome sebi privilegiju i medijski prostor da se javno očitujem u povodu geopolitičkih događaja koji su tokom 2022. godine sustizali, a po svojoj dramatičnosti često i preticali jedan drugog.  

Povod takvoj profesionalnoj suicidnosti bilo je desetodnevno oklijevanje redakcije AJB da objavi blagovremeno najavljenu i dogovorenu analizu o šokantnom kontinuitetu sunovrata evropskih i općenito zapadnih mainstream medija. Sličnu dozu bojažljivosti i neodlučnosti koleginice i kolege u AJB su imali i ranije kadgod sam analizirao geopolitičke razmirice između Zapada i Rusije i Zapada i Kine, ili kada sam za prosječnu balkansku glavu možda nekonvencionalno analizirao „opasnosti“ Rusije po Zapadni Balkan navodeći nebrojene argumente da je mreža zapadnih političkih mešetara, diplomata i „diplomata“, vojnih atašea i špijunskog instrumentarija na Balkanu neusporedivo dublje ispletena, da je slojevitija i podmuklija od ruske, od kineske ili od turske. 

(Ilustracija preuzeta s Internetam je bez autorizacije)

Najkontroverzniji proizvod domaće politike i međunarodnih diplomatskih asistenata, kojem je javnost u Bosni i Hercegovini posljednjih dana bila izložena do nemilosti, predan je na ovogodišnji Badnji dan zvaničnicima Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u Briselu. Ne, dakle, dan ranije, kako su brzopleti mediji tumačili dolazak u Brisel Amira Ibrovića, šefa kabineta trenutnog predsjedavajućeg državnog Predsjedništva Željka Komšića.

Program reformi Bosne i Hercegovine na engleskom jeziku službeno je predao tek pristigli novi šef Misije Bosne i Hercegovine pri Sjevernoatlantskom savezu, ambasador Mitar Kujundžić, a u ime NATO-a dokument je preuzeo James Appathurai, zamjenik pomoćnika generalnog sekretara Alijanse.

Protivnici zakonskih promjena tvrde da će nove odredbe ugušiti globalnu razmjenu mišljenja i slobodu samog interneta.

Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/bolji-dani-za-medije-i-vlasnike-autorskih-prava-na-internetu)

Procjenjuje se da bi direktiva mogla donijeti 415 milijardi eura godišnjeg ekonomskog rasta Evropskoj unijiEPA Ilustracija

Izvjestilac Evropkog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu, Cristian Dan Preda, kako je krajem prošle godine i najavio, u četvrtak stiže u Sarajevo i ostaje dva dana.

Bijaše to onaj rumunski parlamentarac u Briselu koji je sredinom decembra s nekoliko ljutitih riječi zaustavio glasanje Evropskog parlamenta o godišnjem izvještaju Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu. Tako je ova zemlja ostala jedina u regionu bez parlamentarne verifikacije onoga što je dobro, a šta loše na putu eurointegracije, šta bi moglo ubrzati, a šta još više usporiti taj proces.

Formalni razlog za takvu odluku glavnog izvjestitelja je taj što za više od tri i godine Parlamentarna skupština BiH nije stvorila uslove za osnivanje i rad zajedničkog EU-BiH Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (SAPC). Riječ je o nadzorno-konsultativnom tijelu čije su obaveze, prava i nadležnosti propisani samim Sporazumom o stabilitaciji i pridruživanju koji je, deset godina nakon potpisivanja i sedam godina nakon parafiranja, stupio na snagu 31. maja 2015.