Bratislava/Brisel, 1.7.2016. - Slovačka Republika preuzela je 1. jula predsjedavanje u trenutku kada se EU nalazi u situaciji bez presedana. Ishod britanskog referenduma podrazumijeva njegovu implementaciju i novu definiciju odnosa između EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva, ali i 'unutarnju refleksiju' Unije koju sada čini 27 članica.
Bratislava/Brisel, 1.7.2016. - Slovačka Republika preuzela je 1. jula predsjedavanje u trenutku kada se EU nalazi u situaciji bez presedana. Ishod britanskog referenduma podrazumijeva njegovu implementaciju i novu definiciju odnosa između EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva, ali i 'unutarnju refleksiju' Unije koju sada čini 27 članica.
Strateški cilj slovačkog predsjedavanja će biti jačanje povjerenja građana u Evropsku uniju kao zajednički projekat koji se zasniva na očuvanju mira, političke stabilnosti, zaštite ljudskih prava i sloboda, te stvaranju uslova za ekonomski prosperitet.
Tu su, međutim, i drugi izazovi, posebno izbjeglička i migracijska kriza, terorističke prijetnje, kao i posljedice financijske i ekonomske krize. Osim toga, Predsjedatelj mora uvijek biti u stanju reagirati i na dešavanja koja se u vrijeme pripreme prioriteta nisu mogla predvidjeti.
Kao zemlja predsjedatelj, Slovačka Republika želi biti iskren i nepristran posrednik u ispunjavanju strateških prioriteta EU. Želi pridonijeti rješenjima koja će biti prihvatljiva za sve države članice, a istovremeno korisna za Uniju u cjelini. Slovačko Predsjedavanje radit će na postizanju konkretnih rezultata za građane, za poboljšanje njihovog života, kao i za poboljšanje odnosa Unije kao cjeline i njenih građana. Također će nastojati smanjiti barijere između zemalja članica.
Program slovačkog Predsjedavanja podijeljen je na četiri prioritetna područja:
1. Gospodarski jaka Europa
Prioritet slovačkog Predsjedavanja je gospodarski jaka Evropa, koja se temelji na investicijama koje pridonose ekonomskom rastu i otvaranju novih radnih mjesta. Da bi se postigao ovaj cilj, Unija mora u potpunosti iskoristiti i pojačati raspoložive instrumente, posebice Evropski fond za strateška ulaganja, Uniju tržišta kapitala i proračun EU. Povoljno ekonomsko i investicijsko okruženje u Evropi mora se temeljiti na funkcionalnoj Ekonomskoj i monetarnoj uniji s visokom razinom socijalne kohezije i ekonomske stabilnosti. Ipak, ovi napori moraju biti podržani usvajanjem potrebnih strukturnih reformi na razini EU i na nacionalnoj razini u svim državama članicama.
Slovačko Predsjedavanje uložit će maksimalne napore za usvajanje proračuna EU za 2017.godinu. U okviru diskusije o pregledu Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014.-2020.g., Predsjedavanje će nastojati stvoriti uslove za dovoljnu fleksibilnost proračuna i povećanje dodane vrijednosti ulaganja.
Gospodarski rast u Europi ne može se postići bez ulaganja u konvergenciju svih regija EU, što je glavni zadatak evropskih strukturnih i investicijskih fondova.
2. Moderno jedinstveno tržište
Jedinstveno tržište se smatra najvećim uspjehom Europske unije. Slobodno kretanje roba, osoba, usluga i kapitala donijelo je nove mogućnosti za evropske firme i veći izbor za potrošače. Kako bi maksimalno iskoristili njegov potencijal, mora se prilagoditi novoj stvarnosti koja zahtijeva njegovo širenje i u digitalnom kao i u energetskom sektoru. Vizija Predsjedavanja je daljnji razvoj projekata, kao što su Energetska unija i Jedinstveno digitalno tržište, što će ojačati konkurentnost i inovativni kapacitet naših gospodarstava i svakako, povjerenje potrošača na jedinstvenom tržištu.
Ambicija slovačkog Predsjedavanja je doprinijeti stvaranju izdržljive i konkurentne Energetske unije. Ključni cilj mora biti sigurna i čista energija po povoljnim cijenama za potrošače. Sastavni dio Energetske unije je i ambiciozna politika u području klimatskih promjena.
Jedinstveno digitalno tržište omogućit će pojedincima i poduzetnicima besproblemsko korištenje elektroničkih usluga, te korištenje prekogranične on-line djelatnosti prema pravilima poštenog tržišnog natjecanja i s visokom razinom zaštite potrošača, bez obzira na njihovu nacionalnost ili mjesto stanovanja. Jedan od njegovih ključnih ciljeva je da se građanima i firmama pruži mogućnost slobodnog kretanja u digitalnom sektoru, te istovremeno omogući slobodno kretanje takvih podataka kao petu slobodu u cijelom unutrašnjem tržištu EU.
3. Održiva politika migracije i azila
Migracija predstavlja dugogodišnji historijski fenomen. No, Evropa je od prošle godine suočena s migracijskim tokovima bez presedana, koji stvaraju određeni pritisak na vanjsku granicu EU i sustave azila zemalja članica. Ambicija Predsjedavanja je usmjeriti Uniju prema održivoj politici migracije i azila, koja će se temeljiti na zaštiti vanjskih granica, obnovi Schengena, saradnji sa trećim zemljama i solidarnosti. U području untrašnje sigurnosti, Europa se istovremeno nalazi pred zadatkom za efikasniju borbu protiv terorizma zajedničkim koordiniranim pristupom zemalja članica.
Za građane Unije Schengen je jedna od najvećih prednosti evropske integracije. Povratak na potpuno funkcioniranje schengenskog prostora je sa stanovišta slovačkog Predsjedavanja glavni zajednički cilj. Ovaj cilj neće biti moguće doseći bez provođenja mjera koje će omogućiti ponovnu uspostavu kontrole nad vanjskim granicama EU.
Slovačko Predsjedavanje će davati aktivan doprinos početku rada Evropske granične policije.
Saradnja sa trećim zemljama, osobito tranzitnim zemljama i ishodišnim zemljama migranata, sastavni je dio sveobuhvatnog pristupa migracijama. Aktivno i angažirano partnerstvo, posebice sa zemljama u susjedstvu EU, trebalo bi biti usmjereno na uklanjanje uzroka migracije. Ključna je također efektivna saradnja na povratku i readmisijama, za što je primjer saradnja između EU i Turske.
Migracije i izbjeglička kriza istovremeno dovele su do razmišljanja o budućnosti zajedničkog evropskog sustava azila. Slovačko Predsjedavanje osjeća snažnu odgovornost za daljnji razvoj ove rasprave i želi da se krene naprijed s onim elementima, oko kojih su saglasne države članice. Kao rezultat nestabilnosti u neposrednom susjedstvu EU, kao i novih oblika radikalizacije i terorizma značajno su se pojačale sigurnosne prijetnje s kojima se EU suočava. Iako su države članice primarno odgovorne za unutrašnju sigurnost, neophodna je učinkovita i koordinirana reakcija na evropskoj razini. Unutrašnja sigurnost Unije je zajednička odgovornost država članica i EU institucija, te stoga ne smije trpiti fragmentaciju. Predsjedavanje će podržati napore za ambiciozan pristup unutrašnjoj sigurnosti.
4. Globalno angažirana Europa
U razdoblju značajnih promjena u svijetu, povećana razina globalne angažiranosti i političkog jedinstva Unije neophodna je za podršku mira i stabilnosti. Zajednički cilj EU je da zaštiti međunarodni red koji se temelji na poštivanju međunarodnih normi i standarda, uključujući područje ljudskih prava, da ojača sigurnost i doprinese sprečavanju i rješavanju kriza. Evropa treba aktivnu Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, koja će ojačati njenu poziciju u svijetu, pomoći da se suoči sa složenim izazovima, te doprinijeti stabilizaciji susjedstva
Stabilnost u istočnom i južnom susjedstvu Unije u posljednjih nekoliko godina značajno je oslabljena. Slovačko Predsjedavanje će stoga promicati učinkovitu Evropsku politiku susjedstva s ciljem stabilizacije susjedstva i razvijati odnose s partnerima po principu zajedničkih interesa i potreba, poštujući princip pojačane diferencijacije.
Slovačko Predsjedavanje naglasak će dati na politiku proširenja, koja je ključna za učvršćivanje političke i ekonomske stabilnosti Evrope. Politika proširenja je efikasan put za demokratsku transformaciju zemalja u integraciji. Predsjedavanje će nastojati da u interesu cjelokupnog jačanja vjerodostojnosti ove politike zadrži dinamiku u procesu pridruživanja i postigne konkretan napredak zemalja kandidata.
Ključni značaj za unutrašnju i vanjsku stabilnost EU ima slobodna, poštena i uravnotežena trgovina koja se temelji na reciprocitetu i uzajamnoj koristi. Slovačko Predsjedavanje će se svoju pozornost usredotočiti prije svega na bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini sa trećim zemljama, s naglaskom na pregovore na transatlantskoj relaciji.
(Iz Izjava Ambasade Slovačke Republike u Bosni i Hercegovini)