BRUXELLES/STRASBOURG, 28.09.2011.- Evropska unija suočena je s najvećim izazovima u svojoj historiji. Problemi se mogu prevladati samo daljnjom integracijom i kombinacijom discipline i solidarnosti, izjavio je u srijedu predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso tokom plenarnog zasjedanja Evropskog parlamenta.
"Danas smo suočeni s najvećim izazovima u historiji Evropske unije. Suočeni smo s finansijskom, gospodarskom i socijalnom krizom,
ali i s krizom povjerenja kakvu nismo imali nekoliko desetljeća", rekao je Barroso na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strasbourgu
u govoru o stanju Unije.
Govor o stanju Unije Barroso je prvi put održao prošle godine po uzoru na govore američkih predsjednika o stanju nacije.
Barroso je rekao da treba odbaciti "iluzije da je moguće imati zajedničku valutu i jedinstveno tržište" a zadržati se na ovom stupnju integracije.
Dodao je da je evropska ekonomija izgubila na konkurentnosti, te da su neke zemlje članice “živjele iznad svojih mogućnosti”.
Predsjednik Komisije smatra da se EU nalazi na historijskoj prekretnici i da će se bez daljnjih integracija suočiti s fragmentacijom.
“Uniji prijeti opasnost fragmentacije jer populisti i nacionalisti koriste krize kako bi doveli u pitanje njezina najveća postignuća. Trenutno stanje je vrlo ozbiljno, ali postoji rješenje", istakao je Barroso, dodajući da je za to potrebno političko liderstvo. Barroso smatra da se dužnička kriza može prevladati kombinacijom stabilnosti, odnosno proračunskom disciplinom i sređivanjem javnih finansija, na čemu najviše insistira Njemačka, te mjerama koje osiguravaju privredni rast, što traže zemlje koje se nalaze u poteškoćama.
"Nama trebaju i stabilnost i rast. Treba nam solidarnost i odgovornost", rekao je Barroso, te dodao da “ne dolazi u obzir izbacivanje ili izlazak Grčke iz eurozone”, što se kao mogućnost u posljednje vrijeme učestalo spominje.
"Grčka jeste i ostat će u eurozoni", rekao je predsjednik Evropske komisije, dodajući da vlada ove zemlje mora ispuniti obveze koje je preuzela, tj. dovesti deficit u prihvatljive okvire kako bi joj njeni evropski partneri mogli pružati dodatnu podršku sve dok se ne bude mogla normalno finansirati na finansijskim tržištima.
Barroso je najavio da će Komisija za nekoliko sedmica predstaviti prijedloge za uvođenje euro-obveznica, čime će se omogućiti jeftino zaduživanje slabijih zemalja članica “iza kojih će stajati ekonomski jače zemlje”.
“Neke vrste obveznica stabilnosti će se moći uvesti unutar postojećeg Lisabonskog ugovora, a za prave euro-obveznice trebat će promijeniti Ugovor", rekao je Barroso.
Uvođenju euro-obveznica najviše se protivi Njemačka, bojeći se da bi to još više moglo potaknuti neodgovorno zaduživanje nekih zemalja članica.
Stoga je Barroso istaknuo da te obveznice moraju biti osmišljene tako da se nagrađuju oni koji poštuju pravila, a da nisu prihvatljive za one koji se ne drže zajednički dogovorenih pravila.
"Kada eurozona dobije instrumente koji osiguravaju s jedne strane integraciju, a s druge disciplinu, izdavanje zajedničkih obveznica će biti prirodno i svima će donositi koristi", rekao je Barroso.
U govoru o stanju Evropske unije on je vodio računa o kritikama koje su posljednjih dana stizale od evropskih zastupnika po kojima je Komisija izgubila inicijativu u naporima za rješavanje finansijske i dužničke krize i da ju je prepustila zemljama članicama. Čak se spominjala i ideja da se predloži izglasavanje nepovjerenja Barrosu.
On je odbacio prijedlog da ekonomsku vladu eurozone čine čelnici zemalja članica, što su ljetos predložili francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel. On se zauzeo za federalistički pristup u kojem glavnu riječ imaju nadnacionalne institucije EU, a ne za pristup po kojem glavnu riječ vode zemlje članice i koji podrazumijeva da se odlučuje jednoglasno.
"Nije dobro da najsporiji određuje ritam svih ostalih. Ako jedna država ne želi čvršće integracije, onda nema pravo blokirati druge koji to žele", rekao je barozo aludirajući na Veliku Britaniju.
"Evropska komisija je ekonomska vlada Unije i stoga nam ne trebaju nove institucije. Sada nam više nego ikad treba neovisna Komisija. Vlade ne
mogu to riješiti, to se ne može riješiti dogovorom između vlada zemalja članica", rekao je Barroso.
(Z.S. i agencije)