Na redovnom sedmičnom Kolegiju komesara Evropske komisije u utorak je odobren, a kasnije popodne i javno predstavljen Ekonomsko investicioni plan za Zapadni Balkan vrijednan devet milijardi eura. Riječ je o paketu finansijske podrške kojeg su politički podržali i lideri Evropske unije i balkanskih zemalja na drugom Zagrebačkom samitu održanog 6. i 7. maja na inicijativu Hrvatske u ulozi predsjedavajuće Vijeće EU.
Preuzeto iz arhiva EU
Cilj je dugoročni oporavak regiona od posljedica pandemije, realizacija strateških infrastrukturnih projekata koji povezuju zemlje regije međusobno i Zapadni Balkan s EU, te sveukupno ujednačavanje regionalnih ekonomija sa standardima jedinstvenog tržišta Unije kroz jačanje i integraciju regionalnog tržišta i uspostavljanje slobodnog protoka ljudi, robe, kapitala i usluga. Sve bi to u konačnici, smatra se u Briselu, trebalo da otkloni letargiju u procesu evropskih integracija i ojača motivaciju na svim stranama za proširenjem.
Ekonomsko-investicioni plan je sastavni dio redovnog godišnjeg izvještaja o ekonomskom, političkom i institusionalno-pravnom napretku u procesu integracije u ovoj godini, kojeg će narednih dana u svakoj od zemalja regiona osobno predstaviti evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi.
Infrastruktura prioritet
Od oko devet milijardi eura nepovratne pomoći čak šest milijardi je planirano za strateške infrastrukturne projekte u sektorima drumskog i željezničkog saobraćaja, digitalnog povezivanja i energetike, zatim za poljoprivredu s akcenton na razvoju ruralnih područja i na bio-proizvodnji, te za razvoj zdravstva i obrazovnog sistema. Po oko 1,5 milijardi eura namijenjeno je jačanju konkurentnosti malih i srednjih preduzeća u privatnom sektoru, te za reformu institucija u ključnim oblastima za funkcioniranje pravne države i usklađivanje s pravnom stečevinom EU-e.
Ključne inicijative u infrastrukturi su transportno povezivanje (sve vrste transporta) na pravcima sjever-jug i istok-zapad, te povezivanje kontinentalnih s priobalnim područjima. Glavni projekti su autoputevi Niš-Priština i Beograd-Sarajevo kao i transbalkanski željeznički pravaci koji se povezuju s Transevropskom transportnom mrežom (TENs)među kojima su i pružni pravci Podgorica-Beograd i Beograd-Priština.
U izgradnju i modernizuju energetske i transportne infrastrukture EU je od devedesetih godina do sada uložila više od 11 milijardi eura u grantovima Evropske komisije i zajmovima Evropske investicione banke (EIB).
Energetika, digitalno povezivanje, poljoprivreda
U energetici je prioritet izgradnja gasnog interkonektora i transbalkanskog konektora za prenos električne energije, uvođenje obnovljivih izvora energije, što brže izbacivanje uglja i gašenje zastarjelih termoelektrana i gradskih kotlovnica na ugalj, te racionalno upravljanje svim vrstama otpada u skladu s direktivama Unije u toj oblasti. Digitalno povezivanje regiona će se realizirati u skladu s najnovijim vizijama Brisela o „Digitalnoj Evropi za sve“ bez čega nema ni Evrope jednakih mogućnosti. „Bez širokopojasnih internet-veza nezamislivo je efikasno bavljenje bilo kakvim poslovnim aktivnostima, povećanje investicija i povratak ili ostanak mladih na selu“, smatra predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
U poljoprivredi je prioritet omasovljenje svih ključnih sektora proizvodnje u skladu sa zahtjevima Zelenog plana EU-e kojim se predviđa modernizacija cjelokupnog evropskog privrednog sistema, društva i industrije u EU, partnerskim zemljama i svijetu, jer „sadašnje razmjere potrošnje sirovina, energije, vode, hrane i upotrebe zemljišta nisu održive... Moramo suštinski a ne papirološki promijeniti odnos prema prirodi, način proizvodnje i potrošnje, života i rada, hrane i grijanja, putovanja i prijevoza... Nastojat ćemo riješiti sve probleme u ovoj oblasti - od opasnih hemikalija do krčenja šuma i onečišćenja. To je plan ulaganja za Evropu budućnosti i stvaranje svijeta u kojem ekonomija služi društvu i ljudima a ne samo profiterima“, kazala je predsjednica Komisije u svom nedavnom Godišnjem govoru o stanju Unije.
Ekonomsko-investicioni plan predviđa i posebne garancije za podršku privatnom sektoru u oblastima proizvodnje i usluga preko Evropskog fonda za održivi tazvoj te uspostavu zasebnog Garantnog fonda za Zapadni Balkan. Na taj način bi se, smatra se u Briselu, moglo privući i do 20 dodatnih milijardi eura za razvojno investiranje.
Ekonomska (ne)moć zemalja regiona
Evropska komisija je svjesna ekonomske nemoći zemalja regije da se, i bez posljedica pandemije korona virusa, samostalno izbore za svoje mjesto na evropskom i globalnom tržištu imajući uz ostalo u vidu dostignuti nivo ukupne ekonomske razvijenosti i najnovije stope izdvajanja za saniranje ekonomskih posljedica pandemije. Prema podacima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Srbija je u tu svrhu izdvojila najveći dio iz svog bruto domaćeg proizvoda (6,5 posto), a Sjeverna Makedonija tek 1,2 posto. Bosna i Hercegovina je u sredini sa 3,6 %, Albanija će uložiti 2,8, a Kosovo 2,5 posto svog BDP-a u ekonomski odgovor na pandemiju Covid-19. Koliko je to malo i nedovoljno tek se vidi nakon usporedbe sa Slovenijom koja će u ekonomski oporavak uložiti 19,7 posto godišnjeg BDP-a, po čemu je nakon Japana i Luxembourga na trećem mjestu u svijetu.
"S obzirom na investicione potrebe regiona nije iznenađujuće sve istaknutije prisustvo raznih međunarodnih igrača na Zapadnom Balkanu prvenstveno kroz investicije, posebno u energetiku i transport. Mi ne smijem potcijeniti rizik od toga na duže staze. Naša je odgovornost da sagledamo ulogu EU u novom okruženju", rekao je evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi neposredno uoči usvajanja najnovijeg Ekonomsko-investicionog paketa za Zapadni Balkan. Ovaj paket mjera se smatra sastavnim dijelom „Plana za Evropu nove generacije“ koji bi trebao stupiti na snagu s prvim danom naredne godine a cilj mu je preuzimanje liderske pozicije Evrope u svijetu u svim vitalnim aspektima, ostvarivanje ciljeva „Evrope jednakih mogućnosti“, smanjivanje ovisnost o uvozu energenata, otvoranje miliona novih radnih mjesta i više nego prepoloviti onečišćenje zraka kako bi 2050. godine EU bila prvo klimatski-neutralno područje na Planeti.
(Govor evropskog komesara za susjedstvo i proširenje Olivera Varhelyia: https://audiovisual.ec.europa.eu/en/video/I-195735)