BEOGRAD, 31.01.2011. - Srbija je u rekordnom roku, za samo 45 dana, odgovorila na upitnik Evropske komisije kojeg je dobila od zvaničnog Brisela nakon što je podnijela molbu za sticanje statusa kandidata za članstvo u EU.
Premijer Srbije Mirko Cvetković uručio je u ponedeljak, 31. januara, evropskom komesaru za proširenje Stefanu u Briselu odgovore na pitanja iz upitnika Evropske komisije. Ako ne bi bilo dodatnih preteških pitanja, Evropska komisija bi mogla imati svoje Mišljenje do ljeta, a do kraja godine Srbija se nada i statusu kandidata za ulazak u EU i dobijanju datum za početak pretpristupnih pregovora.
Na 2.483 pitanja iz Upitnika, koji je Srbiji uručen 24. novembra 2010. odgovoreno je za svega mjesec i po dana, dok je zemljama iz regiona za to bilo potrebno od tri do pet meseci.
Od ostalih država iz regiona najbrža je bila Hrvatska. Njoj je uručen i najveći broj pitanja - 4.500, na koja je 2003. godine odgovorila za tri mjeseca.
Albanija je na 2.284 pitanja odgovorila za četiri mjeseca, dok je Crnoj Gori i Makedoniji bilo potrebno skoro po pet meseci. Upitnik za Crnu Goru imao je 2.178 pitanja, dok je Makedonija dobila najmanji ‘paket’ od 1.922 pitanja.
Kada država odgovori na upitnik, Evropska komisija, poslije eventualnih dodatnih pitanja i prikupljanja izvještaja vlastitih ekspertnih timova koji su boravili ‘na terenu’, priprema Mišljenje (fr.avis) koje se prosljeđuje Vijeću ministara koje, ako se Mišljenje ocijeni pozitivnim, odobrava status kandidata za članstvo, a nakon što se steknu pravno-tehnički uslovi, određuje i datum za početak pregovora.
Od zemalja zapadnog Balkana, Srbija, Albanija i BiH se vode kao potencijalni kandidati za članstvo, a Hrvatska, Makedonija i Crna Gora već imaju status kandidata. Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja od EK još nije dobila Upitnik.
Hrvatska je status kandidata dobila u junu 2004. godine, Makedonija u decembru 2005, a Crna Gora u novembru 2010.
Hrvatska je u samoj završnici pregovora o pridruživanju, dok pregovori o pristupanju sa Makedonijom još nisu počeli, jer pored unutrašnjih reformi, ovaj proces opterećuje i spor oko naziva ove zemlje koji zvanično Skoplje ima sa Atinom.
Prilikom objavljivanja da je Crnoj Gori odobren status kandidata, evropski komesar za proširenje Štefan File je objasnio da će ova zemlja početi pristupne pregovore „tek kada ispuni neophodne političke uslove predvidenje kriterijima iz Kopenhagena koji se tiču vladavine prava i stabilnosti institucija”.
U Briselu je tada takođe potvrđeno da Albanija nije dobila status kandidata, a da će pristupne pregovore moći početi tek kada ispuni „politička mjerila koja se tiču demokratskih reformi, vladavine prava i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala”.
ZS/Agencije