Brisel/Bruxelles, 12.12.2008. - Na žalost skeptika, šefovi država i vlada zemalja èlanica Evropske unije jednoglasno su se u petak, 12. decembra/prosinca na samitu u Briselu/Bruxelles, dogovorili da se proces ratifikacije Lisabonskog ugovora nastavi. Prihvatili su i vrlo ambiciozan klimatsko-energetski paket i plan o obnovi evropske ekonomije ‘težak' 200 milijardi eura, što predstavlja 1,5 posto brutodruštvenog proizvoda EU ili skoro dva zajednièka ovogodišnja budžeta.
"Pravno obvezujuæe garancije èiji je cilj pobijanje irskih strahova iz Lisabonskog ugovora zbog kojih je sredinom juna/lipnja ove godine Ugovor i odbaèen, biæe ugraðene u poseban protokol Pristupnog sporazuma sa Hrvatskom, kao prvom sljedeæom èlanicom EU. A to bi se moglo dogoditi 2010. ili 2011. godine", rekao je predsjedavajuæi Evropskog vijeæa, francuski predsjednik Nikolas Sarkozi/Nicolas Sarkozy po završetku sastanka na vrhu evropske dvadeset-sedmorice.
Na samitu je dogovoreno da æe svaka zemlja èlanica moæi zadržati po jednog komesara/povjerenika u Evropskoj komisiji, što je i bio jedan od glavnih razloga neuspjeha prvog referenduma u Irskoj. Dogovoreno je takoðe da se referendum održi do kraja mandata sadašnje Evropske komisije koji istièe 31. oktobra/listopada 2009. godine.
Èlanice EU su se obvezale da æe zajednièki pronaæi naèin kako da se u Lisabonski ugovor ugrade pravno obvezujuæe garancije kojima bi se umirili strahovi irskih graðana u vezi s vojnom neutralnošæu, fiskalnom suverenošæu, zabranom abortusa i radnièkim pravima. A sve sa ciljem kako se Ugovor ne bi morao ponovno ratificirati u onim èlanicama Unije u kojima je to veæ uèinjeno. Od 27 èlanica Unije, Lisabonski ugovor je ratificiran u 25.
Osim Irske, jedino još Poljska nije provela ustavno obavezujuæu proceduru prihvatanja Ugovora. Prihvatanjem ideje o posebnom protokolu u sastavu Pristupnog sporazuma sa Hrvatskom, a koji se odnosi iskljuèivo na Lisabonski ugovor, izbjegava se potreba ponovne ratifikacije Lisabonskog ugovora, jer je praksa da se svi protokoli ratificiraju zajedno s Pristupnim sporazumom.
Irski premijer Brajan Kovn/Brian Cowen potvrdio je na konferenciji za novinare u Briselu da æe Irska, nakon što je dobila tražene garancije, održati drugi referendum o Lisabonskom ugovoru, a poljski predsjednik Leh Kacinski/Lech Kaczynski je izjavio da æe i on odobriti ratifikaciju ako irski biraèi na ponovljenom referendumu budu glasali za Ugovor.
Prema analizama provedenim u Irskoj nakon propalog referenduma iz juna ove godine, biraèi su odbacili Lisabonski ugovor zbog pitanja tradicionalne irske vojne neutralnosti, zabrinutosti oko širenja nadležnosti institucija u Briselu u odnosu na nacionalno zakonodavstvo, oko prava na zaštitu trudnica, pitanja porezne suverenosti, te oko broja povjerenika u Evropskoj komisiji.
Lakše nego što se pretpostavljalo, lideri EU su dogovorili i klimatsko-energetski paket, kojeg je francuski predsjednik Sarkozi ocijenio takoðe historijskim, te plan za oporavak ekonomskog i finansijskog sistema EU.
"Ono što se u dva dana samita dogodilo, od historijskog je znaèaja ne samo za EU. Jer nema kontinenta na svijetu koji ima tako obavezujuæa pravila kao ova koja smo prihvatili jednoglasno", izjavio je Sarkozi nakon samita.
Cilj evropskog klimatsko-energetskog plana je da se do 2020. godine za 20 posto poveæa udio obnovljive energije u ukupnoj potrošnji na nivou EU, da se za 20 posto smanji emisija ugljen-dioksida, te da se za isto toliko, u odnosu na 1990. godinu, poveæa energetska efikasnost.
Ambiciozan paket mjera za oživljavanje evropske ekonomije usvojen je u verziji kakvu je u novembru/studenome predložila Evropska komisiija. "Svi su se složili da se radi o vrlo ozbiljnoj krizi. Svi su se, takoðe, složili da postoji potreba za ekonomskim oporavkom na temelju plana Evropske komisije", rekao je Sarkozi.
U interesu jedinstva EU, lideri su odbacili francusko-britanski prijedlog smanjivanja PDV-a, odgodivši raspravu o tom pitanju za sastanak ministara finansija u proljeæe sljedeæe godine.
‘'Evropska unija je pokazala da raspolaže i jedinstvom i snagom kako bi iz krize krenula zajednièki putem oporavka'', izjavio je predsjednik Evropske komisije, Žoze Manuel Barozo/Jose Manuel Marroso. Uoèi samita on je rekao da æe ovo biti najznaèajniji samit na kome on uèestvuje od kako je predsjednik Evropske komisije.
„Za samo dva dana zasjedanja postigli smo historijske dogovore za buduænost EU. Došli smo do kompromisa kada su u pitanju irski zahtjevi povodom ponovnog pokušaja ratifikacije Lisabonskog ugovora. Dogovorili smo se oko mjera koje æe predstavljati evropski odgovor na globalnu ekonomsku krizu, a to je ono što najviše trenutno brine naše graðane. I napokon, usvojili smo istorijski plan koji se tièe klimatskih promjena i energetike. To je sigurno najambiciozniji projekat o zaštiti klime na svijetu", rekao je Barozo.
Sa samita EU upuæena je poruka i drugim zemljama svijeta : „I vi možete da postignete ono što smo mi ovog decembra uspjeli u Briselu".