“Evropska komisija je primila na znanje očekivanu odluku predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milana Tegeltije o neopozivoj ostavci. Ali time još ništa nije riješeno. VSTV-u je potrebna ozbiljna, duboka, reforma kako bi se vratilo povjerenje javnosti u njegov rad, a državi treba novi Zakon o VSTV-u kojim će se osigurati profesionalno, nezavisno i nepristrasno pravosuđe na svim nivoim i u svim dijelovima Bosne i Hercegovine.”
Ovako je zvanična predstavnica Evropske komisije Ana Pisonero započela odgovor na pitanje: koliki je doprinos EU istovremenoj ostavci predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, te uklanjanju ploče s imenom osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića sa zgrade studentskog doma na Palama kod Sarajeva; da li se radi o koincidenciji ili planski iznuđenom potezu kojim se konačno najavljuju bolji dani za pravosuđe?
Evropska komisija je primila na znanje očekivanu odluku predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije o neopozivoj ostavci (Al Jazeera)
“Evropska komisija je primila na znanje očekivanu odluku predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milana Tegeltije o neopozivoj ostavci. Ali time još ništa nije riješeno. VSTV-u je potrebna ozbiljna, duboka, reforma kako bi se vratilo povjerenje javnosti u njegov rad, a državi treba novi Zakon o VSTV-u kojim će se osigurati profesionalno, nezavisno i nepristrasno pravosuđe na svim nivoim i u svim dijelovima Bosne i Hercegovine.”
Ovako je zvanična predstavnica Evropske komisije Ana Pisonero započela odgovor na naše pitanje: koliki je doprinos EU istovremenoj ostavci predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, te uklanjanju ploče s imenom osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića sa zgrade studentskog doma na Palama kod Sarajeva; da li se radi o koincidenciji ili planski iznuđenom potezu kojim se konačno najavljuju bolji dani za pravosuđe?
Iako zvanična predstavnica Komisije nije eksplicitno odgovorila ni na pitanje ni na potpitanje, indirektan odgovor je potvrdan, a uporište je potražila u nedavnom Mišljenju o napretku Bosne i Hercegovine u procesu integracije u EU, u kojem se najveća pažnja pridaje upravo neodrživosti postojećeg stanja u pravosuđu.
“U Mišljenju od 6. oktobra smo vrlo decidno naglasili da pravosuđe nije naš ključni prioritet samo zbog budućih pristupnih pregovora koji će u vašoj zemlji kao i u cijeloj regiji počinjati i završavati poglavljima 23. i 24. o vladavini prava. Reforme u ovoj oblasti su još bitnije za građane i vraćanje njihovog povjerenja u pravosudni sistem. Hitne i odlučne mjere su potrebne u cilju jačanja integriteta svake pa i najmanje karike u pravosudnom lancu u Bosni i Hercegovini, jer bez suštinskog progresa u ovoj oblasti ne može se očekivati ni napredak zemlje u procesu evropskih integracija”, izjavila je Pisonero.
Naša sagovornica smatra da Zakon o VSTV-u “u najmanju ruku treba supstancijalno revidirati, kako bi se bolje regulirala imenovanja i ocjenjivanje rada članova pravosuđa, te vodili disciplinski postupci protiv njih i osigurali odgovarajući pravni lijekovi protiv pravosnažnih odluka VSTV-a”. Pozivajući se na Mišljenje Komisije o napretku, sagovornica ukazuje i na potrebno usvajanja Zakon o sudovima u Bosni i Hercegovini u cilju sprečavanja sukoba nadležnosti i osiguranja neophodne pravne sigurnosti u krivičnim stvarima.
Milioni za reformu pravosuđa
Zvanična predstavnica Komisije podsjeća da je za posljednjih petnaestak godina samo EU uložila više od 30 miliona eura “kako bi se ojačala neovisnost, integritet i efikasnost pravosuđa, ali i odgovornost svakog člana sudske vlasti u zemlji”.
Naglašava da je većina tih sredstava usmjeravana upravo preko VSTV-a, te da su rezultati kontinuirano izostajali zbog čega reforma pravosuđa u BiH, iako pod stalnim insistiranjem iz EU i povremenim retoričkim pritiskom iz Ureda visokog predstavnika, i traje od 2003. godine.
Prema podacima Transparency Internationala Bosne i Hercegovine, od tada do sada u “reformu” pravosuđa uloženo je više od 50 miliona eura, a rezultati su stanje kakvo ni najveći domaći i evropski pesimisti nisu mogli ni zamisliti.
Zbog “konstantne erozije pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini” evropski reformatori su u junu zaprijetili da će finansijska pomoć bh. pravosuđu biti obustavljena do stvaranja uslova za suštinske reforme.
Tim povodom, bivši čelnik VSTV-a i sudija Suda Bosne i Hercegovine, Branko Perić, izjavio je da nikako ne razumije kako vladajućim politikama u zemlji ne smeta da troše novce EU, a smeta im da postupaju po pravilima Unije.
“Državne vlasti bi morale da pokažu da su zainteresovane da se stanje u pravosuđu konačno radikalno promijeni, da se donesu zakoni koji će garantovati vladavinu prava i nezavisnost najviše pravosudne institucije u zemlji. Ali oni to ne žele. Ne razumijem zašto EU ulaže u ljude koji ne žele suštinske promjene”, izjavio je Perić za medije i pojasnio da vladajuće politike ne žele promjene jer im odgovara sistem koji ne funkcioniše, koji nije efikasan i koji ne zna da se bori za vlastitu nezavisnost… Samo loš i neefikasan sistem garantuje predstavnicima vlasti nekažnjivost za korupciju i organizovani kriminal. Zato naše pravosuđe i jeste u stanju profesionalne kome”, zaključio je Perić.
Sve počinje od Ustava
Odgovarajući na dio pitanja povodom uklanjanja ploče s imenom osuđenog ratnog zločinca na doživotnu kaznu zatvora, zvanična predstavnica Evropske komisije ukazuje na izričitost zahtjeva iz nedavnog Izvještaja o napretku kojima se traže “konkretni i neodložni koraci u stvaranju ambijenta za pomirenje kako bi se napokon ušlo u razdoblje prevladavanja naslijeđa rata… Takvi neodložni koraci nisu mogući sa dosadašnjim ponašanjem dijela vlasti i postojećim pravosudnim sistemom koji ih je ostavljajo nekažnjenim”, rekla je.
Podsjeća također na stanovište zvaničnog Brisela po kojem “ni sam ustavni i zakonodavni okvir u Bosni i Hercegovini nije potpun niti garantira u dovoljnoj mjeri nezavisnost, samostalnost, odgovornost i efikasnost pravosuđa”.
U cilju jačanja garancija nezavisnosti sudstva i samostalnosti tužilaštva između ostalog i od svih oblika politizacije i pritisaka, VSTV i sudski sistem treba imati eksplicitan ustavni status, izjavila je Ana Pisoneri. Ona podsjeća da je istu poruku 21. novembra, političkim akterima u BiH prenio i potpredsjednik Komisije i visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnost Josep Borrel, kada je u povodu 25. godišnjice Dejtonskog sporazuma boravio u Sarajevu.
Na pitanje da li se uskoro mogu očekivati neki novi, još usklađeniji potezi briselske i američke administracije kako bi se ojačale reforme i amortizirale političke napetosti i afere u regionu, zvanična predstavnica je izjavila da se u Briselu uvjereni da će “sve zemlje regiona uskoro razumjeti svoje obaveze u cilju kontinuiranog ispunjavanja svih reformskih i političkih prioriteta koji su u maju usaglašeni na trećem samitu EU-Zapadni Balkan u Zagrebu”.
EU će, izjavila je, politički, tehnički i finansijski nastaviti insistirati na demokratizaciji, ekonomskom prosperitetu i regionalnoj saradnji kako bi sve zemlje regije bile što bolje pripremljene za pristupanje Uniji.
“Za takve poduhvate su nam potrebni pouzdani, pošteni i iskreni partneri”, rekla je Pisonero podsjećajući da je nedavnim ekonomskim i investicijskim planom koji je odobren u oktobru, Komisija osigurala devet milijardi eura bespovratnih sredstava “kako bi se podstakao dugoročni ekonomski oporavak regije i podržala zelena i digitalna tranzicija kojom se pospješuje regionalna integracija i konvergencija s Evropskom unijom… Naš plan će, nesumljivo, doprinijeti održivom privrednom rastu i zapošljavanju, a ohrabrit će i suštinske reforme kojima se zemlje regiona približavaju članstvu u EU. Naravno, s naše strane ćemo tražiti proporcionalnost u doprinosu tom procesu”, izjavila je zvanična predstavnica Evropske komisije Ana Pisonero.