Ako se držimo klasičnih tumačenja po kojima međunarodni sukob postaje svjetski onda kada su direktno ili indirektno uključene velike sile, i kada taj sukob na direktan ili indirektan način pogađa veći dio čovječanstva na svim kontinentima – treći svjetski rat je počeo 11. septembra 2001. godine terorističkim napadima na Sjedinjene Američke Države. Tada su SAD objavile "svjetski rat protiv terorizma". 

Taj rat i danas traje. U ime odbrane od "nevidljivog neprijatelja" ili u ime demokratije i zaštite sloboda građana rastureni su Irak, Libija, Egipat, Afganistan, Sirija, a tokom takozvanog "Arapskog proljeća" 2010. i 2011. godine isfabrikovani su protesti, nemiri i građanski sukobi "protiv autoritarnih režima" u Alžiru, Jordanu, Omanu, Džibutiju, Jemenu. Nešto slabijeg intenziteta neredi su izrežirani i u Libanu, Kuvajtu, Mauritaniji, Maroku, Saudijskoj Arabiji, Sudanu, Zapadnoj Sahari.Ilustracija: A.L./Klix.ba

Objavljeno prije skoro deset godina, a kao da je danas-ništa se bitno nije promijenilo: 

https://westernbalkanseu.wordpress.com/2013/12/21/eu-can-not-solve-the-sejdic-finci-problem-by-zekerijah-smajic/

WESTERN BALKANS AND THE EU

21.12.2013.

The last night’s Evening news on TV1,  hosted the EU integration expert, Mr. Zekerijah Smajić. The interview was centered on the key obstacle of Bosnian integration process – Sejdić-Finci judgment, but also on other EU related issues, such as the 45million Euros loss of IPA funds.

Unfortunately, there is not a written version of interview on Bosnian, nor on English, available online. That is why I will provide a video link of the interview (on Bosnian), and try to make the English translation of it in the most correct way possible.

Video: http://www.tv1.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/politika/13944-smajic-eu-ne-moze-rjesiti-problem-provedbe-presude-sejdic-finci.html

Dana 14. februara 2023. godine navršilo se dvije godine od objavljivanja članka koji sam pisao za Aljazeera Balkans pod gornjim naslovom (https://balkans.aljazeera.net/opinions/2021/2/14/brisel-otvara-odlucujucu-sezonu-lova-na-ruskog-medvjeda.

Članak je isti dan objavljen i na ovom blogu, a prenijelo ga je više portala. 

Od tada do danas, na žalost cijelog miroljubivog čovječanstva, svijet je mamutskim koracima napredovao ka konačnom razračunu između "Zapadne civilizacije" koju evropski šef diplomatije Joseph Borrel aparthejdski naziva "cvijetnom baštom", i istočne civilizacije i "drugih naroda", koje isti euro-nacista naziva "džunglom".

Evropa je za samo dvije godine besprimjerne poniznosti prema Americi pretrčala decenije mirne koegzistencije i uspjela stići pred sama vrata globalnog pakla u koji nas, s nepogrešivom preciznošću vodi aktuelni američki predsjednik Joe Biden. To je onaj gazda najmoćnije vojne sile svijeta koji je tokom predsjedničke inauguracije 20. januara 2021. godine, dovoljno glasno, hladnokrvno i nedvosmisleno poručio Evropskoj uniji, Kini, Rusiji, Indiji, Japanu, Turskoj...: "Amerika će svijet predvoditi  primjerom vlastite moći, i snagom vlastitog primjera". 

Slijedi članak od 14. 2. 2021/Al Jazzera Balkans, Mišljenja

Brisel otvara odlučujuću sezonu lova na ‘ruskog medvjeda’

Diplomatski odnosi između Evropske unije i Ruske Federacije nisu bili nikada lošiji. Čak ni u vrijeme krimske krize 2014. godine “strune” nisu bile toliko zategnute. Takve ocjene ne stižu posljednjih dana samo iz Brisela i Moskve, već i iz drugih evropskih centara moći i Amerike. Razlika je jedino u intonaciji i težini riječi kojima se “trenutno najopasnija eskalacija po globalnu zajednicu” predstavlja najširoj javnosti. 

Iz Berlina i Pariza stižu oštri, ali ciljani prijekori prema državnom vrhu u Moskvi i to isključivo, za sada, zbog "represije prema opoziciji i jednom od njenih glavnih lidera Alekseju Navaljnom" . Skandinavske zemlje problem vide u Rusiji kao razuzdanog narastajućoj sili u svom najbližem susjedstvu koja ponižava Evropu i koja se svakodnevno sve drčnije udaljava od međunarodnog pravnig poretka. Baltičke zemlje i Poljska su fokusirane na nalogodavca preko Atlantika i ruske oligarhe koji svoja materijalna blaga čuvaju na Zapadu.Rezolutni zahtjevi Evropskog parlamenta nagnali su Josepa Borrella da ponovi ocjenu po kojoj se Evropska unija nalazi na historijskoj prekretnici u odnosima s Rusijom (EPA)

Geopolitika je, na žalost, već nadjačala suštinu genijalne zamisli o Sjedinjenim Državama Evrope koja bi se prostirala od Urala do Atlantika. Sa sigurnošću se može ustvrditi da je od tog plemenitog sna ostala samo historija, a kuda će EU u novonastalom geopolitičkom vrtlogu stići za narednih godinu, pet ili deset godina, strah me je i pomisliti, rekao je Smajić u intervjuu za Dnevni avaz.

Link: Dnevni Avaz - Panorama sedmice, 10. i 11. decembar 2022.

Predsjedavajući Vijća ministara, Dens Zvizdić, preuzeo Upitnik Evropske komisije, Sarajevo 9.12.2016. 

Prije tačno godinu dana odlučio sam prestati pisati svoja Mišljenja za elektronsko izdanje Al Jazeera Balkans, uskraćujući tako samome sebi privilegiju i medijski prostor da se javno očitujem u povodu geopolitičkih događaja koji su tokom 2022. godine sustizali, a po svojoj dramatičnosti često i preticali jedan drugog.  

Povod takvoj profesionalnoj suicidnosti bilo je desetodnevno oklijevanje redakcije AJB da objavi blagovremeno najavljenu i dogovorenu analizu o šokantnom kontinuitetu sunovrata evropskih i općenito zapadnih mainstream medija. Sličnu dozu bojažljivosti i neodlučnosti koleginice i kolege u AJB su imali i ranije kadgod sam analizirao geopolitičke razmirice između Zapada i Rusije i Zapada i Kine, ili kada sam za prosječnu balkansku glavu možda nekonvencionalno analizirao „opasnosti“ Rusije po Zapadni Balkan navodeći nebrojene argumente da je mreža zapadnih političkih mešetara, diplomata i „diplomata“, vojnih atašea i špijunskog instrumentarija na Balkanu neusporedivo dublje ispletena, da je slojevitija i podmuklija od ruske, od kineske ili od turske. 

(Ilustracija preuzeta s Internetam je bez autorizacije)

Izjava za portal bljesak.info:https://bljesak.info/vijesti/bih-eu/je-li-bih-zasluzila-kandidatski-status-u-eu/401496

2.12.2022. godine:

Nije preostalo puno vremena do odluke Europskog vijeća o kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine za članstvo u Uniji. No, političke elite u Bosni i Hercegovini, čini se, nisu istinski zainteresirane za dobivanje takvog statusa kojim se odnosi naše zemlje i EU podižu na znatno višu razinu uzajamnosti.

„U redovitom godišnjem paketu proširenja kojeg je Europska komisija objavila u listopadu 2022. godine, zapravo u dokumentu koji govori o napretku BiH na njenom europskom putu u protekloj godini, obećana je preporuka Europske komisije Europskom vijeću da BiH do kraja godine dobije službeni status kandidata za članstvo u EU. Međutim, politolog Ivan Kraljević, ugledni novinar s višegodišnjim iskustvom dopisnika iz Bruxellesa Zekerijah Smajić, kao i politička analitičarka iz Banja Luke Tanja Topić, smatraju da je BiH sa svoje strane i u tom razdoblju učinila vrlo malo na svovm putu ka EU. Primopredaja Upitnika Evropske komisije 9. 12. 2016. godine: povjerenik EU za susjedsku politiku i proširenje Johanes Hahn i predsjedavujeći Vijeća ministara BiH, Denisu Zvizdiću. (Foto: Anadolija)

EU-BiH: Hoćemo li iskoristiti novu priliku?

(https://bljesak.info/vijesti/bih-eu/hoce-li-bih-iskoristiti-novu-priliku/397229)

20.10.2022.

Kolike su šanse da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status nakon uvjetne preporuke Evropske komisije, za Bljesak.Info govore šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler i novinar Zekerijah Smajić.

"Preporuka Evropske komisije da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata važna je prekretnica za ovu zemlju na njenom europskom putu. To je pozitivan signal i jasna poruka građanima da je budućnost Bosne i Hercegovine u EU.Više od tri četvrtine građana naše zemlje želi budućnost u EU i oni su zaslužili ovaj korak", rekao je za Bljesak.info voditelj Delegacije Europske unije u Sarajevu Johann Sattler.

Foto: HE Johann Sattler, i novinar Zekerijah Smajić. (Preuzeto iz arihiva DEC i s portala www.zekerijahsmajic.eu)

Prošlo je četiri godine nakon objave mog članka u AJB u rubrici "Mišljenja" o Alexu Langeu, italijanskom članu Evropskog parlamenta s početka 1990-tih godina kada je Zapadni Balkan gorio, Republika Bosna i Hercegovina nestajala. Od tada, koliko znam, velikog Alexa niko nikada u Bosni i Hercegovini , kao i do tada, nije ni spomenuo, a kamo li da je bilo riječi i djela u vezi s počastima, spomenjima ili priznanjima koja je za života i posthumno ovaj gorostasni čovjek od Bosne i Hercegovine zaslužio.

Ovaj autoritativni mladi kritičar vajara globalnog moralnog ponora i zapadne sebičnosti, gotovo svakodnevno me podsjeća na vlastitu potragu za istinom i što vrijeme više odmiče od njegove samopresude, griža savjesti i srama zbog nemoći da išta promijenim nabolje, sve me dublje izjedaju. Možda će se neko u Bosni i Hercegovini ipak prenuti nakon reprizne objave mojih vapaja iz jula 2018. godine. 

https://balkans.aljazeera.net/opinions/2018/7/2/alexander-langer-u-smrt-zbog-bosne

Pitoma, urbana šuma nadomak Firence trećeg jula 1995. godine. Duboka hladovina i grobna tišina ispod blago lelujavih krošnji odnjegovanih stabala južnog Tirola. Običan ljetni dan po svemu i za svakog osim za Alexandera Langera.

Bijaše to mladi, buntovni italijanski novinar, pisac, mirovni aktivista, prevoditelj, vaspitač… Za sve koji smo ga poznavali bio je Alex. 

Upoznao sam ga u Briselu kao jednog od najmlađih italijanskih političara toga vremena, a od 1989. i kao jednog od najmlađih i najprominentnijih članova Evropskog parlamenta.

Bio je to mladi, buntovni italijanski novinar, pisac, mirovni aktivista, prevoditelj, vaspitač (The Alexander Langer foundation)

Razgovarao: Hakija Karić, 29/04/2022 3:35

https://www.otisak.ba/novinar-publicista-humanista-i-ekoloski-aktivista-zekerijah-smajic-brcko-je-moj-zavicaj-i-moja-ceznja/

U ova turobna vremena koja su se nadvila nad našom domovinom vrlo važno je čuti glas onih koji su upućeni u mnoga, kako javna tako i tajna, događanja i koji mogu iz prve ruke ali i iz vlastitog životnog iskustva dati neke upute i smijernice koje mogu biti od i te kako velike važnosti. Jedan od onih koji svakako ima šta, a vala i zna, da kaže je poznati publicista, prof. Zekerijah Smajić – novinarska i ljudska gromada čiji je životni angažman do sada uvijek bio na strani istine, pravde i dobra za sve ljude, bez obzira na vjersku, nacionalnu i političku pripadnost.

Zahvaljujući našem zajedničkom prijatelju prof. Hasanu Zahiroviću koji živi u Pragu,  s prof. Smajićem je ostvaren kontakt i on se vrlo rado odazvao da u ekskluzivnom razgovoru za naš portal podijeli svoja stajališta i da odgovori na neka pitanja koja su aktuelna u ovom trenutku.

Foto: Nedjeljnik Slobodna Bosna, 2000. godine

Novinar, publicista, humanista i ekološki aktivista Zekerijah Smajić: Brčko je moj zavičaj i moja čežnja

https://www.otisak.ba/novinar-publicista-humanista-i-ekoloski-aktivista-zekerijah-smajic-brcko-je-moj-zavicaj-i-moja-ceznja/

Petak, 29/04/2022 3:35

U ova turobna vremena koja su se nadvila nad našom domovinom vrlo važno je čuti glas onih koji su upućeni u mnoga, kako javna tako i tajna, događanja i koji mogu iz prve ruke ali i iz vlastitog životnog iskustva dati neke upute i smijernice koje mogu biti od i te kako velike važnosti. Jedan od onih koji svakako ima šta, a vala i zna, da kaže je poznati publicista, prof. Zekerijah Smajić – novinarska i ljudska gromada čiji je životni angažman do sada uvijek bio na strani istine, pravde i dobra za sve ljude, bez obzira na vjersku, nacionalnu i političku pripadnost.

Zahvaljujući našem zajedničkom prijatelju prof. Hasanu Zahiroviću koji živi u Pragu,  s prof. Smajićem je ostvaren kontakt i on se vrlo rado odazvao da u ekskluzivnom razgovoru za naš portal podijeli svoja stajališta i da odgovori na neka pitanja koja su aktuelna u ovom trenutku.