Ako se držimo klasičnih tumačenja po kojima međunarodni sukob postaje svjetski onda kada su direktno ili indirektno uključene velike sile, i kada taj sukob na direktan ili indirektan način pogađa veći dio čovječanstva na svim kontinentima – treći svjetski rat je počeo 11. septembra 2001. godine terorističkim napadima na Sjedinjene Američke Države. Tada su SAD objavile "svjetski rat protiv terorizma".
Taj rat i danas traje. U ime odbrane od "nevidljivog neprijatelja" ili u ime demokratije i zaštite sloboda građana rastureni su Irak, Libija, Egipat, Afganistan, Sirija, a tokom takozvanog "Arapskog proljeća" 2010. i 2011. godine isfabrikovani su protesti, nemiri i građanski sukobi "protiv autoritarnih režima" u Alžiru, Jordanu, Omanu, Džibutiju, Jemenu. Nešto slabijeg intenziteta neredi su izrežirani i u Libanu, Kuvajtu, Mauritaniji, Maroku, Saudijskoj Arabiji, Sudanu, Zapadnoj Sahari.Ilustracija: A.L./Klix.ba
Geopolitika je, na žalost, već nadjačala suštinu genijalne zamisli o Sjedinjenim Državama Evrope koja bi se prostirala od Urala do Atlantika. Sa sigurnošću se može ustvrditi da je od tog plemenitog sna ostala samo historija, a kuda će EU u novonastalom geopolitičkom vrtlogu stići za narednih godinu, pet ili deset godina, strah me je i pomisliti, rekao je Smajić u intervjuu za Dnevni avaz.
The last night’s Evening news on TV1, hosted the EU integration expert, Mr. Zekerijah Smajić. The interview was centered on the key obstacle of Bosnian integration process – Sejdić-Finci judgment, but also on other EU related issues, such as the 45million Euros loss of IPA funds.
Unfortunately, there is not a written version of interview on Bosnian, nor on English, available online. That is why I will provide a video link of the interview (on Bosnian), and try to make the English translation of it in the most correct way possible.
Članak je isti dan objavljen i na ovom blogu, a prenijelo ga je više portala.
Od tada do danas, na žalost cijelog miroljubivog čovječanstva, svijet je mamutskim koracima napredovao ka konačnom razračunu između "Zapadne civilizacije" koju evropski šef diplomatije Joseph Borrel aparthejdski naziva "cvijetnom baštom", i istočne civilizacije i "drugih naroda", koje isti euro-nacista naziva "džunglom".
Evropa je za samo dvije godine besprimjerne poniznosti prema Americi pretrčala decenije mirne koegzistencije i uspjela stići pred sama vrata globalnog pakla u koji nas, s nepogrešivom preciznošću vodi aktuelni američki predsjednik Joe Biden. To je onaj gazda najmoćnije vojne sile svijeta koji je tokom predsjedničke inauguracije 20. januara 2021. godine, dovoljno glasno, hladnokrvno i nedvosmisleno poručio Evropskoj uniji, Kini, Rusiji, Indiji, Japanu, Turskoj...: "Amerika će svijet predvoditi primjerom vlastite moći, i snagom vlastitog primjera".
Slijedi članak od 14. 2. 2021/Al Jazzera Balkans, Mišljenja
Diplomatski odnosi između Evropske unije i Ruske Federacije nisu bili nikada lošiji. Čak ni u vrijeme krimske krize 2014. godine “strune” nisu bile toliko zategnute. Takve ocjene ne stižu posljednjih dana samo iz Brisela i Moskve, već i iz drugih evropskih centara moći i Amerike. Razlika je jedino u intonaciji i težini riječi kojima se “trenutno najopasnija eskalacija po globalnu zajednicu” predstavlja najširoj javnosti.
Iz Berlina i Pariza stižu oštri, ali ciljani prijekori prema državnom vrhu u Moskvi i to isključivo, za sada, zbog "represije prema opoziciji i jednom od njenih glavnih lidera Alekseju Navaljnom" . Skandinavske zemlje problem vide u Rusiji kao razuzdanog narastajućoj sili u svom najbližem susjedstvu koja ponižava Evropu i koja se svakodnevno sve drčnije udaljava od međunarodnog pravnig poretka. Baltičke zemlje i Poljska su fokusirane na nalogodavca preko Atlantika i ruske oligarhe koji svoja materijalna blaga čuvaju na Zapadu.Rezolutni zahtjevi Evropskog parlamenta nagnali su Josepa Borrella da ponovi ocjenu po kojoj se Evropska unija nalazi na historijskoj prekretnici u odnosima s Rusijom (EPA)
Nije preostalo puno vremena do odluke Europskog vijeća o kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine za članstvo u Uniji. No, političke elite u Bosni i Hercegovini, čini se, nisu istinski zainteresirane za dobivanje takvog statusa kojim se odnosi naše zemlje i EU podižu na znatno višu razinu uzajamnosti.
„U redovitom godišnjem paketu proširenja kojeg je Europska komisija objavila u listopadu 2022. godine, zapravo u dokumentu koji govori o napretku BiH na njenom europskom putu u protekloj godini, obećana je preporuka Europske komisije Europskom vijeću da BiH do kraja godine dobije službeni status kandidata za članstvo u EU. Međutim, politolog Ivan Kraljević, ugledni novinar s višegodišnjim iskustvom dopisnika iz Bruxellesa Zekerijah Smajić, kao i politička analitičarka iz Banja Luke Tanja Topić, smatraju da je BiH sa svoje strane i u tom razdoblju učinila vrlo malo na svovm putu ka EU. Primopredaja Upitnika Evropske komisije 9. 12. 2016. godine: povjerenik EU za susjedsku politiku i proširenje Johanes Hahn i predsjedavujeći Vijeća ministara BiH, Denisu Zvizdiću. (Foto: Anadolija)
Ilustracija: A.L./Klix.ba
