A+ A A-

Strasbourg 11.12.2018.

(Foto, FP)

Tek što sam se počeo opuštati nakon turbulentne i stresne godine, u namjeri da i osobno proživim tradicionalnu predbožićnu razdraganost i čarobnost ukrašenih gradskih ulica gdjegod se zaputih, dogodi se, eto, pucnjava u Strazbourgu. Nimalo slučajan. Niti psihopatski napad na slučajne šetače!

U prvi mah, kao i nakon početnih nalaza istrage, vjerovao sam da se radilo o isplaniranom terorističkom zločinu, svjesno lociranom i vremenski isprogramiranom. U središtu Strasbourga, tog romantičnog frankofonsko-germanskog kosmopolisa smještenog tik uz francusko-njemačku granicu. I samo nekoliko kilometara od uzavrele građevine Evropskog parlamenta na sjevernom dijelu grada.

Read more ...

Luka Modrić i 'antiprotivni' Hrvati

Luka je jedan od onih ne tako rijetkih sretnika koji su, sopstvenim trudom i vizijom o sebi, od otpisanog postali heroji svoje nacije i mnogo šire.

(Nisu Lukini putevi bili posuti samo ružama, mlijekom i medom - EPA)

Znao sam unaprijed, kao i vi, šta će se desiti - ako Luka Modrić, nakon tolikog niza bjelosvjetskih priznanja i najbolje odigrane sezone u karijeri, dobije najveće novinarsko priznanje u svijetu nogometa, "Zlatnu loptu" uglednog francuskog magazina France Football, odsvakud će početi izranjati bajni pametnjakovići.

I osobnom će pameću upravo oni odvagnuti da li je na ovosezonskom zlatnom tronu svjetskog nogometa trebao biti baš on, ili neko drugi. Cristiano Ronaldo, recimo. Lionel Messi, možda. A sjajni su bili i "od Luke bolji" i Antoine Griezmann, Raphael Varane, Kylian Mbappe, Ivan Rakitić...

Read more ...

Odnosi NATO – BiH: Stara farsa ili nova suština?

U ovom trenutku ključno pitanje odnosi se na suštinu, smisao i očekivanja od najnovije odluke iz Brisela.

Institucionalizacija multiraleralnih odnosa Bosne i Hercegovine sa Sjevernoatlantskim savezom počela je prije 12 godina (AP)

Nakon devet i po godina čekanja i usvajanja čitavog niza strateških dokumenata o saradnji Bosna i Hercegovina – NATO, Bosna i Hercegovina napokon je dočekala zeleno svjetlo za aktiviranje Akcijskog plana (Membership Action Plan – MAP) za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. Samo nekoliko dana ranije koplja su se lomila do te mjere žestoko da je uoči samog briselskog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica Alijanse izgledalo da od MAP-a ni ovog puta neće biti ništa. A onda je došlo prosvjećenje i konačna odluka o još jednoj protekciji kako bi se etnokratski klanovi u Bosni i Hercegovini potakli na razumno bavljenje politikom. Dakako, i državnim institucijama i građanima pružena je prilika za konačni razlaz s iluzijama i povratak suštini golog života.

Read more ...

Trgovinski rat na Balkanu: Zašto Evropska unija šuti?

Kosovske trgovinske sankcije Srbiji i BiH su iscenirane svjesno u trenutku kada se EU suočava problema kakve nije imala u svojoj historiji.
 
Kosovo će ukinuti trgovinske sankcije kada se toj zemlji omogući bezvizni režim, strategija je HaradinajaAFP/Getty

Nije slučajno da je vlada Kosova stostruko povećanje uvoznih dažbina na robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine nametnula upravo sada kada je Evropska unija zauzeta završnim pospremanjem svoje, čini se, najteže godine od osnivanja. A Sjedinjene Američke Države zabavljene simptomatskom nepredvidljivošću svoga predsjednika.

Trgovinske sankcije su stigle u trenutku završnih priprema za rastanak s Ujedinjenim Kraljevstvom – za prvu brakorazvodnu parnicu u historiji Evropske unije.

Trgovinski rat je počeo u trenutku kada se pokušava doći do kakvog-takvog modus vivendija (saradnja uprkos međusobnom neslaganju) u odnosima Brisela s američkim i ruskim predsjednikom; kada ukrajinsko-ruski sukob iznova prerasta u predratno stanje; kada se lome najtvrđa koplja oko zajedničkog evropskog budžeta za narednu godinu; kada se posljednji atomi snage troše na ubjeđivanje populističkih evropskih vlada o nužnosti globalnog dogovora o migracijama; kada prve prognoze o predstojećim evropskim parlamentarnim izborima, u maju, najavljuju dramatičan 'udar' populista i radikalnodesničarskih stranaka protiv tradicionalne kršćansko-demokratske, narodnjačke i socijalnoliberalne ideologije, što se u Briselu doživljava i kao udar na zajedničke temeljne vrijednosti Evropske unije...

Read more ...

Priznavanja genocida u Srebrenici ponovo uslov Srbiji

Iako rezolucija Evropskog parlamenta nije obavezujuća, ona je mnogo više od simboličnog lamentiranja, smatra Igor Šoltes.

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/srbija-bez-priznavanja-genocida-u-srebrenici-ne-moze-uci-u-eu

(Amandman o genocidu počinjenom u Srebrenici podnio je Igor Šoltes, slovenski europarlamentarac iz grupe Zelenih EPA - Arhiva)

Generalno zadovoljan kursom kojim Srbija ostvaruje reformske ciljeve na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, Evropski parlament je, posebnom rezolucijom o Srbiji, ohrabrio tu zemlju na njenom putu evropskih integracija.

Rezolucijom, koja je usvojena natpolovičnom većinom glasova, ocjenjuje se da je najveći napredak ostvaren u ekonomskim reformama, ali da se u reformama pravosuđa, suzbijanju korupcije i slobodi medija još ne vide "opipljivi rezultati".

Read more ...

Bez priznavanja genocida u Srebrenici Srbija ne može u EU

Iako rezolucija Evropskog parlamenta nije obavezujuća, ona je mnogo više od simboličnog lamentiranja, smatra Igor Šoltes.
 
 
Amandman o genocidu počinjenom u Srebrenici podnio je Igor Šoltes, slovenski europarlamentarac iz grupe ZelenihEPA - Arhiva

Generalno zadovoljan kursom kojim Srbija ostvaruje reformske ciljeve na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, Evropski parlament je, posebnom rezolucijom o Srbiji, ohrabrio tu zemlju na njenom putu evropskih integracija.

Rezolucijom, koja je usvojena natpolovičnom većinom glasova, ocjenjuje se da je najveći napredak ostvaren u ekonomskim reformama, ali da se u reformama pravosuđa, suzbijanju korupcije i slobodi medija još ne vide "opipljivi rezultati".

Parlament je snažno podržao "vjerodostojnu perspektivu proširenja i pojačanu saradnju Evropske unije sa zemljama zapadnog Balkanom" te ocijenio da bi Srbija, "uz još naglašeniju političku volju u provedbi istinskih i održivih reformi te konačnih rješenja sporova sa susjednim zemljama", u dogledno vrijeme mogla postati članica Unije.

U tom cilju, Evropski parlament je pozvao Vijeće Evropske unije i Evropsku komisiju da podrže otvaranje svih tehnički pripremljenih pregovaračkih poglavlja i da "ubrzaju cjelokupni postupak pretpristupnih pregovora sa Srbijom, prije svega u temeljnom području vladavine prava".

Read more ...

Omča oko medija se steže: Istina nikad dalja

Razlika između nekadašnje i današnje tiranije prema novinarima i medijima je ponajviše u bezobzirnosti i licemjerju.
 
Iako današnji mediji nisu ni 'sedma', ni 'sila', jesu najjača snaga javnog općenja, piše autor (EPA - Ilustracija)

Mediji su oduvijek bili skliješteni između profesionalnog imperativa objektivnosti, etički utemeljene kritike, propagandnog inženjeringa i đavoljeg senzacionalizma. Ni predominantnost politike u javnom životu, egzistencijalno progonstvo novinara, verbalne prijetnje i uvrede, fizički napadi i smaknuća novinara nisu, također, izumi našeg vremena.

Read more ...

Dođoh, vidjeh, saznadoh

Da znaš onoliko koliko putuješ, a vrijediš koliko znaš, uvjerih se po milioniti put i ovih dana u Novom Sadu, u Srbiji.

Ne znam koje su kosmičke energije baš mene dovele na stolicu predsjedavajućeg i moderatora najvećeg regionalnog foruma o provedbi Dunavske strategije Evropske unije, ali znam da sam se osjećao iznimno počašćenim.

Dunavska je regija prostorno, ekonomski i po broju stanovnika (oko 115 miliona) najznačajnija među četiri makroregije EU u koje se iz zajedničkog proračuna u Bruxellesu troše milijarde eura. Više od 350 milijardi samo u tekućem investicijskom razdoblju 2014. - 2020. godina, što je oko jedne trećine svih ulaganja EU u razvoj.

Read more ...

Kome (ne) treba globalni pakt o migracijama

Globalni pakt o migracijama u formi Marakeškog sporazuma stvara mogućnost za promociju evropskih standarda širom svijeta 'što će EU snažno podržavati'.

Za AL Jazeera Balkans piše:Zekerijah Smajić (https://bit.ly/2ODNT95)
 
Nepoznat ili poznat podatak, svejedno: oko 260 miliona ljudi je danas u pokretu za boljim životom. Neki su u bijegu iz zavičaja zbog rata i očuvanja žive glave. Neki zbog gladi i žeđi. A neki zbog formalnog ljudskog prava na jednakost.
 
Radi se o brojci koja nadmašuje polovinu stanovništva Evropske unije. Više je to i od broja stanovnika u svakoj od zemalja svijeta pojedinačno osim u četiri najmnogoljudnije zemlje: Kini, Indiji, Sjedinjenim Državama Amerike i Indoneziji.

Kako BiH troši novac EU-a namijenjen migrantima?

Ako EU nije bila štedljiva prema BiH, a migranti ispoljavaju nezadovoljstvo, bijes i očajanje, postavlja se pitanje: Gdje su pare?
 
Za Al Jazeera Balkans piše:Zekerijah Smajić
 

Osim zvaničnom Sarajevu i Zagrebu, Evropskoj komisiji je također laknulo od kako je 24. oktobra uveče uspostavljena kontrola nad graničnim prijelazom Maljevac kod Bihaća. Do Brisela je početkom ove sedmice stigla informacija iz nadležnih institucija Bosne i Hercegovine da su svi migranti željni Zapada uklonjeni iz zone graničnog pojasa, da fizički nisu u zoni iz koje bi potencijalno mogli ponovo blokirati prekogranični promet s Hrvatskom te da bh. policija ima "potpunu kontrolu nad situacijom u tom diijelu zemlje".

Read more ...
Bosanski English French German Russian