Na 25. bilateralnom samitu u Tokyu održanom u utorak, čelnici Evropske unije i Japana su potpisali dva historijska sporazuma kojima se unaprjeđuje inače stalno rastuća međusobna trgovinska razmjena.

Sporazumom o slobodnoj trgovini EU-Japan uklanja se oko 99% tarifa koje su do sada plaćali EU izvoznici. Eliminira se i većina regulatornih barijera, čime je američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovoj administraciji u Bijeloj kući odaslana snažna poruka da su ove dvije industrijske velesile udružene protiv trgovinskog protekcionizma kakav zadnjih mjeseci nameće Amerika.

(www.consilium.europa.eu)

Nakon osam godina teških pregovora, uzleta i padova u procesu prilagođavanja pravnoj stečevini Evropske unije, Hrvatska je na današnji dana (prvog jula/srpnja) 2013. godine postala punopravna članica ovog ekonomsko-političkog bloka. Šta su efekti petogodišnjeg članstva? Ko je profitirao, ko izgubio?

Hrvatska kao mediteranska zemlja s izuzetnim prirodnim resursima, educiranom mladeži, uzornom cestovnom infrastrukturom, konkurentnom industrijom i geostrateškim položajem - za Evropsku uniju je puni pogodak s premijom u milijardama eura godišnje. Za Hrvatsku, članstvo u EU je dokaz njene državotvornosti, nacionalne osviješćenosti, međunarodnog respekta i prosperitetnosti. Za građane Hrvatske i Evropske unije blijedosiva slika stvarnosti. Većina zapadnih Evropljana i ne zna sasvim precizno gdje to bijaše Hrvatska i šta ona jeste, dok građani ove zemlje u većini smatraju da su obećane blagodeti članstva izostale.

IZVOR: AljazeeraBalkans http://balkans.aljazeera.net/vijesti/evropska-strategija-antibiotik-sa-sirokim-spektrom-djelovanja

Orijentacioni plan daljnjeg proširenja Evropske unije došao je nakon desetak godina indolencije i smušenosti Brisela.

Kao što je predsjednik Evropske komisije Jena-Claude Juncker jesenas najavio u govoru o stanju Evropske unije, Evropska komisija je u utorak dobila parlamentarnu podršku za još jednu, znakovito naslovljenu regionalnu strategiju: “Kredibilna perspektiva proširenja i pojačani angažman EU-a na zapadnom Balkanu”. Osim što je još jednom formalizirana evropska budućnost regiona "kao geostrateško ulaganje u stabilnu, snažnu i ujedinjenu Evropu, zasnovanu na zajedničkim vrijednostima", novim pristupom se utemeljuje i nova logika međusobnog partnerstva, zasnovana na dvosmjernosti i ireverzibilnosti procesa.

"Vjerodostojna perspektiva proširenja" jedna je dimenzija nove strategije, a "pojačani angažman Unije druga. Samo obje zajedno čine koherenciju i novoj inicijativi Evropske komisije daju svrhovitost. Komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn pojasnio je tim povodom da EU ovim opsežnim dokumentom "potvrđuje da su njena vrata otvorena za regiju koju EU svakako već okružuje" te zaključuje da je evropska ponuda sada "iskrena".

Bila iskrena ili ne, bila historijska ili ne - najnovija strategija EU-a za zapadni Balkan došla je u momentu nepodnošljive retorike, zastrašujuće političke i etičke izopačenosti, eksplozivnog rasta populizma i gotovo predratnog stanja u regionu. Hrvatska, kao članica, i Srbija, kao kandidat za članstvo u EU, nisu bile politički udaljenije od završetka rata. Srbija i Kosovo su svakodnevno na režimu vruće-hladno, s prstom na obaraču. Makedonija i Grčka su u verbalnom i političkom ratu oko imena Bivše Jugoslovenske Republike. Hronična nepodnošljivost između službenog Sarajeva i Banje Luke odavno je prevazišla crtu neskrivene mržnje. Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović i Dragan Čović u fazi su dnevnopolitičkog obračuna, bez dostojanstva i nacionalnih maski.

Čak da se u četvrtak u Sarajevu ništa konkretno i ne dogovori, susret premijera zapadnobalkanskih zemalja u ovakvo zlo vrijeme u regiji veliki je uspjeh. Svi koji se budu odazvali predsjedavajućem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisu Zvizdiću imaju šta reći o stanju u svojoj "avliji" i regiji, u kojoj su, po ocjeni aktuelnog ministra vanjskih poslova Slovačke i nekadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Miroslava Lajčaka, "dvije države pred raspadom, a druge tri u dubokoj političkoj krizi".

Domišljato-lukavim susretom s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel samo dva dana uoči sarajevskog samita, srbijanski premijer Aleksandar Vučić je i prije dolaska Zvizdiću u goste želio poručiti da ovoga puta ne dolazi zbog sarajevskih ćevapa i bosanske kafe, već kao jači, veći i značajniji od onih kojima je dužan prenijeti najsvježije berlinske poruke. U kreiranju takvog imidža mu, uz sve druge psiho-političke trenere iz Njemačke, Rusije, Francuske i Evropske unije, najviše pomaže Angela Merkel. I ne samo zbog toga što u trenutnom tajmingu Vučić bjesomučno juri kako bi u Srbiji postao prvi, a Angela Merkel zbog toga što joj u "njemačkoj godini superizbora" za sada akcije ne stoje najbolje.

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove, sigurnosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije Federica Mogherini, ovogodišnju balkansku turneju započela je posjetom Crnoj Gori. Od 1. do 4. marta visokorangirana gošća iz Evropske unije će boravit i u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Srbiji, Makedoniji i Albaniji. Ne zna se gdje su problemi veći! U BiH će je dočekati protokol s najviše političkog folklora, iako se i u Makedoniji politička vatra između pozicije i opozicije ne smiruje.

Prvi sastanak u Sarajevu zakazan je s tročlanim Predsjedništvom, nakon toga će se obratiti društveno introvertnim i stranački podijeljenim studentima osam javnih univerziteta, a zatim su na redu predsjedavajući Vijeća ministara, dvoje njegovih zamjenika i ministar vanjskih poslova. Kada politikantstvo sebičnih etnonacionalnih lidera eskalira do crvene linije po kojoj „Bošnjaci svojim zahtjevom za reviziju tužbe protiv Srbije za genocid, žele da unište Srbe i Republiku Srpsku“ (Dodik) – dolazak prefinjene, ali ipak oštre i istrajne Federice Mogherini na Balkan, ima dnevnopolitičku težinu bez obzira što mi nismo subjekt već tipočni objekt međunarodne politike. 

Aktuelno stanje u BiH i dolazak Federice Mogherini u Sarajevo (2.3.2017.) u trenutku kada zemlja "gori" zbog zahtjeva za reviziju presude protiv Srbije, podsjetili su me na Otvoreno pismo koje sam 18.12. 2013. odaslao na 120 adresa u Evropi. Rezultat te moje 'slobodnostreljačke' lobističke kampanje su: presuda u predmetu "Sejdić-Finci" je već u februaru 2014. skinuta s liste "kriterija uslovljenosti" za evropske integracije; tadašnji evropski povjerenik za proširenje Štefan Füle je nakon mandata u Evropskoj komisiji završio karijeru u EU i nastavio u nevladinom sektoru, a EU je odmrzla svoje fondove prema BiH! Jedino 50 miliona eura koji su bili namijenjeni agrarnom sektoru, a zbog "Sejdić-Finci" slučaja su uskraćeni, još nisu vraćeni jer ih niko i ne potražuje. Uoči ovomartovskog dolaska evropske šefice diplomatije u Sarajevo, ponovo apeliram na sve dobronamjerne zvaničnike diljem svijeta da se presuda u predmetu "Sejdić-Finci" (kao što su i sve ostale presude Evropskog suda za ljudska prava), vrati u nadležnost Vijeća Evrope i njenog Suda za ljudska prava. Na taj način će se radikalno relaksirati politička atmosfera u BiH, Vijeće Evrope će preuzeti ulogu koja mu pripada, a Evropska unija će se vratiti svojim principima nemiješanja u ustavna pitanja bilo koje države. Vijeće Evrope (a ne Evropska unija) je ključna evropska institucija u čijim je temeljima njegovanje ljudskih prava i jačanje demokratije, dok je EU eminentno ekonomsko-monetarna zajednica! Nije nevažno ni to da je naša zemlja od juna 2002. godine punopravna članica Vijeća Evrope i da u najvišim organima i tijelima ove organizacije imamo svoje legitimne predstavnike. Za članstvo u EU smo, međutim, tek prije godinu predali aplikaciju za kandidatski status, a krajem prošle godine primili oko 3500 pitanja Evropske komisije! Vijeće Evrope, dakle, formalno-pravno, politički i institucionalno ima veću ulogu i moć u provođenju presude vlastitog Suda, nego Evropska unija koja za predmete iz vlastite nadležnosti ima svoja pravna tijela. Svjestan sam da o ovoj temi, iz ovakvo 'zavrnutog' ugla i dalje 'kukuričem' usamljeno, ali sam ubijeđen da ću istrajati u dokazivanju da je EU u slučaju „Sejdić-Finci“ na kardinalno pogrešnom putu. Važno mi je, također, da i naši 'učitelji' počnu učiti da svako treba da radi svoj posao! Uplitanje EU u predmetu Sejdić i Finci protiv države BiH mogao bi biti međunarodno-pravni presedan zbog kojeg bi, u trenutno usijanoj političkoj atmosferi zbog revizije presude protiv Srbije, mnogi mogli očekivati da se EU umiješa i u ovaj međunarodno-pravni predmet nad kojim EU nema nikakve nadležnosti. U nastavku je pismo iz decembra 2013. koje su prenijeli brojni mediji, a može se vidjeti i ovdje:http://zekerijah-smajic.eu/administrator/index.php?option=com_content&view=article&layout=edit&id=646

STRASBOURG, 15.2.2017. - Evropski parlament danas je usvojio Rezoluciju o Bosni Hercegovinu, čiji je predlagač bio Cristian Dan Peda, izvjestitelj Evropskog parlamenta za BiH. Od 695 poslanika za Rezoluciju je glasalo 496, protiv 132, a 67 zastupnika je bilo suzdržano.

Rezolucijom se insistira na većoj dosljednosti i brzini u provođenju socijalnih i ekonomskih reformi, traže se izmjene izbornog zakona BiH i poštovanje “principa federalizma, supsidijarnosti i decentralizacije, koji su neophodni kako bi sva tri konstitutivna naroda i manjine, mogli uživati ista prava”.

Hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Dubravka Šuica se, logično, posebno zalagala za “prava Hrvata koji bi trebali imati TV kanal na hrvatskom jeziku i mogućnost da uživaju sve što im pripada po Daytonskom sporazumu”.

Istekao je rok za popunjavanje upitnika Evropske komisije, a vlasti Bosne i Hercegovine, pogotovo entiteta Republika Srpska, taj posao još nisu završile.

Analitičari su složni u ocjeni da bi odugovlačenje unosa odgovora ili, u krajnjem slučaju, nedavanje nikakvih odgovora na upitnike Evropske komisije do zadatog roka, maja ove godine, vratilo Bosnu i Hercegovinu nekoliko "milja" unazad kada su u pitanju eurointegracije.

Novinari Zekerijah Smajić i Pejo Gašparević tvrde da je neispunjavanje okvirnog roka za popunjavanje odgovara na upitnik EK-a, koji je istekao 30. januara, još jedan dokaz da sadašnje političke elite u Bosni i Hercegovini nemaju kapaciteta suočiti se sa zahtjevima koji su isporučeni u tim pitanjima. Potvrda je to, tvrdi Smajić, da Bosna i Hercegovina nema administrativni kapacitet da s Briselom razgovara "jednim glasom", iako od 23. augusta prošle godine ima usaglašen i na Vijeću ministara Bosne i Hercegovine zvanično usvojen Mehanizam koordinacije aktivnosti u procesu evropskih integracija.

Nakon što je iz Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine saopćeno da nijedna institucija iz Republike Srpske do kraja januara nije unijela svoje odgovore u informacioni sistem, predsjednik tog bh. entiteta Milorad Dodik je kazao da "treba polako s upitnikom", jer se navodno treba razmisliti o nekim pitanjima.

European Prliament 2014-2019

Plenary sitting   

A8-9999/2017

Date 06/02/2017 

                                                                                    REPORT

                                                      on the 2016 Commission Report on Bosnia and Herzegovina

DocRef: (2016/2313(INI)

{AFET} Committee on Foreign Affairs</Commission

Rapporteur:Cristian Dan Preda

CONTENTS

MOTION FOR A EUROPEAN PARLIAMENT RESOLUTION.......................................... 3

RESULT OF FINAL VOTE IN COMMITTEE RESPONSIBLE......................................... 16

Britanski zastupnici su prvog dana februara podržali nacrt zakona kojim se odobrava početak pregovora oizlasku ove zemlje iz Evropske unije, čime je savladana prva velika proceduralna prepreka. Otklonjena je i dilema o karakteru i suštini budućih trgovinskih odnosa između Londona i Brisela. Za nacrt zakona glasovalo je 498 zastupnika, a 114 je bilo protiv.

Tokom dvodnevne rasprave u Donjem domu, većina zastupnika se obavezala da će poštovati odluku birača od 23. juna prošle godine o izlasku Britanije iz EU.

Konzervativna vlada želi da zakon bude usvojen do početka marta kako bi mogao biti ispunjen vladin rok (31. mart) za početak dvogodišnjeg perioda pregovora o brexitu. Nije nevažno da se većina zastupnika prije lanjskog referenduma zalagala za ostanak Britanije u EU, ali je većina, u skladu s demokratskim standardima u ovoj zemlji, obećala da će, iako nevoljno, prihvatiti ishod izjašnjavanja građana, što se kasnije i dogodilo.