A+ A A-

Trgovinski rat na Balkanu: Zašto Evropska unija šuti?

Kosovske trgovinske sankcije Srbiji i BiH su iscenirane svjesno u trenutku kada se EU suočava problema kakve nije imala u svojoj historiji.
 
Kosovo će ukinuti trgovinske sankcije kada se toj zemlji omogući bezvizni režim, strategija je HaradinajaAFP/Getty

Nije slučajno da je vlada Kosova stostruko povećanje uvoznih dažbina na robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine nametnula upravo sada kada je Evropska unija zauzeta završnim pospremanjem svoje, čini se, najteže godine od osnivanja. A Sjedinjene Američke Države zabavljene simptomatskom nepredvidljivošću svoga predsjednika.

Trgovinske sankcije su stigle u trenutku završnih priprema za rastanak s Ujedinjenim Kraljevstvom – za prvu brakorazvodnu parnicu u historiji Evropske unije.

Trgovinski rat je počeo u trenutku kada se pokušava doći do kakvog-takvog modus vivendija (saradnja uprkos međusobnom neslaganju) u odnosima Brisela s američkim i ruskim predsjednikom; kada ukrajinsko-ruski sukob iznova prerasta u predratno stanje; kada se lome najtvrđa koplja oko zajedničkog evropskog budžeta za narednu godinu; kada se posljednji atomi snage troše na ubjeđivanje populističkih evropskih vlada o nužnosti globalnog dogovora o migracijama; kada prve prognoze o predstojećim evropskim parlamentarnim izborima, u maju, najavljuju dramatičan 'udar' populista i radikalnodesničarskih stranaka protiv tradicionalne kršćansko-demokratske, narodnjačke i socijalnoliberalne ideologije, što se u Briselu doživljava i kao udar na zajedničke temeljne vrijednosti Evropske unije...

Read more ...

Bez priznavanja genocida u Srebrenici Srbija ne može u EU

Iako rezolucija Evropskog parlamenta nije obavezujuća, ona je mnogo više od simboličnog lamentiranja, smatra Igor Šoltes.
 
 
Amandman o genocidu počinjenom u Srebrenici podnio je Igor Šoltes, slovenski europarlamentarac iz grupe ZelenihEPA - Arhiva

Generalno zadovoljan kursom kojim Srbija ostvaruje reformske ciljeve na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, Evropski parlament je, posebnom rezolucijom o Srbiji, ohrabrio tu zemlju na njenom putu evropskih integracija.

Rezolucijom, koja je usvojena natpolovičnom većinom glasova, ocjenjuje se da je najveći napredak ostvaren u ekonomskim reformama, ali da se u reformama pravosuđa, suzbijanju korupcije i slobodi medija još ne vide "opipljivi rezultati".

Parlament je snažno podržao "vjerodostojnu perspektivu proširenja i pojačanu saradnju Evropske unije sa zemljama zapadnog Balkanom" te ocijenio da bi Srbija, "uz još naglašeniju političku volju u provedbi istinskih i održivih reformi te konačnih rješenja sporova sa susjednim zemljama", u dogledno vrijeme mogla postati članica Unije.

U tom cilju, Evropski parlament je pozvao Vijeće Evropske unije i Evropsku komisiju da podrže otvaranje svih tehnički pripremljenih pregovaračkih poglavlja i da "ubrzaju cjelokupni postupak pretpristupnih pregovora sa Srbijom, prije svega u temeljnom području vladavine prava".

Read more ...

Vijeće EU potvrdilo ostanak EUFOR-a u BiH

Bruxelles, 15.10.2018. - Vijeće Evropske unije na nivou ministara vanjskih poslova, koje je 15. oktobra zasijedalo u Luxembourgu, u Zaključcima o Bosni i Hercegovini  ponovo ističe svoju nedvosmislenu predanost evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, cjelovite i suverene zemlje.

Nakon izbora 7. oktobra i podsjećajući na Zaključke iz juna 2018. godine, Vijeće očekuje da će se svi lideri konstruktivno angažirati na formiranju vlasti na svim nivoima, u interesu svih građana. Vijeće podsjeća da očekuje da vlasti u BiH daju prioritet nastavku reformi potrebnih za napredovanje na evropskom putu, osiguravajući potpunu i učinkovitu provedbu Reformske agende.

Image result for The European Council building photo

Read more ...

EU i Japan protiv američkog protekcionizma

Na 25. bilateralnom samitu u Tokyu održanom u utorak, čelnici Evropske unije i Japana su potpisali dva historijska sporazuma kojima se unaprjeđuje inače stalno rastuća međusobna trgovinska razmjena.

Sporazumom o slobodnoj trgovini EU-Japan uklanja se oko 99% tarifa koje su do sada plaćali EU izvoznici. Eliminira se i većina regulatornih barijera, čime je američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovoj administraciji u Bijeloj kući odaslana snažna poruka da su ove dvije industrijske velesile udružene protiv trgovinskog protekcionizma kakav zadnjih mjeseci nameće Amerika.

EU-Japan 1.jpg

(www.consilium.europa.eu)

Read more ...

Hrvatska-EU: Od autsajdera do ravnopravnog partnera

Nakon osam godina teških pregovora, uzleta i padova u procesu prilagođavanja pravnoj stečevini Evropske unije, Hrvatska je na današnji dana (prvog jula/srpnja) 2013. godine postala punopravna članica ovog ekonomsko-političkog bloka. Šta su efekti petogodišnjeg članstva? Ko je profitirao, ko izgubio?

Hrvatska kao mediteranska zemlja s izuzetnim prirodnim resursima, educiranom mladeži, uzornom cestovnom infrastrukturom, konkurentnom industrijom i geostrateškim položajem - za Evropsku uniju je puni pogodak s premijom u milijardama eura godišnje. Za Hrvatsku, članstvo u EU je dokaz njene državotvornosti, nacionalne osviješćenosti, međunarodnog respekta i prosperitetnosti. Za građane Hrvatske i Evropske unije blijedosiva slika stvarnosti. Većina zapadnih Evropljana i ne zna sasvim precizno gdje to bijaše Hrvatska i šta ona jeste, dok građani ove zemlje u većini smatraju da su obećane blagodeti članstva izostale.

Read more ...

Evropska strategija - antibiotik sa širokim spektrom djelovanja

IZVOR: AljazeeraBalkans http://balkans.aljazeera.net/vijesti/evropska-strategija-antibiotik-sa-sirokim-spektrom-djelovanja

Orijentacioni plan daljnjeg proširenja Evropske unije došao je nakon desetak godina indolencije i smušenosti Brisela.

Kao što je predsjednik Evropske komisije Jena-Claude Juncker jesenas najavio u govoru o stanju Evropske unije, Evropska komisija je u utorak dobila parlamentarnu podršku za još jednu, znakovito naslovljenu regionalnu strategiju: “Kredibilna perspektiva proširenja i pojačani angažman EU-a na zapadnom Balkanu”. Osim što je još jednom formalizirana evropska budućnost regiona "kao geostrateško ulaganje u stabilnu, snažnu i ujedinjenu Evropu, zasnovanu na zajedničkim vrijednostima", novim pristupom se utemeljuje i nova logika međusobnog partnerstva, zasnovana na dvosmjernosti i ireverzibilnosti procesa.

"Vjerodostojna perspektiva proširenja" jedna je dimenzija nove strategije, a "pojačani angažman Unije druga. Samo obje zajedno čine koherenciju i novoj inicijativi Evropske komisije daju svrhovitost. Komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn pojasnio je tim povodom da EU ovim opsežnim dokumentom "potvrđuje da su njena vrata otvorena za regiju koju EU svakako već okružuje" te zaključuje da je evropska ponuda sada "iskrena".

Bila iskrena ili ne, bila historijska ili ne - najnovija strategija EU-a za zapadni Balkan došla je u momentu nepodnošljive retorike, zastrašujuće političke i etičke izopačenosti, eksplozivnog rasta populizma i gotovo predratnog stanja u regionu. Hrvatska, kao članica, i Srbija, kao kandidat za članstvo u EU, nisu bile politički udaljenije od završetka rata. Srbija i Kosovo su svakodnevno na režimu vruće-hladno, s prstom na obaraču. Makedonija i Grčka su u verbalnom i političkom ratu oko imena Bivše Jugoslovenske Republike. Hronična nepodnošljivost između službenog Sarajeva i Banje Luke odavno je prevazišla crtu neskrivene mržnje. Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović i Dragan Čović u fazi su dnevnopolitičkog obračuna, bez dostojanstva i nacionalnih maski.

Read more ...

DVA DESETLJEĆA REGIONALNIH ILUZIJA

Čak da se u četvrtak u Sarajevu ništa konkretno i ne dogovori, susret premijera zapadnobalkanskih zemalja u ovakvo zlo vrijeme u regiji veliki je uspjeh. Svi koji se budu odazvali predsjedavajućem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisu Zvizdiću imaju šta reći o stanju u svojoj "avliji" i regiji, u kojoj su, po ocjeni aktuelnog ministra vanjskih poslova Slovačke i nekadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Miroslava Lajčaka, "dvije države pred raspadom, a druge tri u dubokoj političkoj krizi".

Domišljato-lukavim susretom s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel samo dva dana uoči sarajevskog samita, srbijanski premijer Aleksandar Vučić je i prije dolaska Zvizdiću u goste želio poručiti da ovoga puta ne dolazi zbog sarajevskih ćevapa i bosanske kafe, već kao jači, veći i značajniji od onih kojima je dužan prenijeti najsvježije berlinske poruke. U kreiranju takvog imidža mu, uz sve druge psiho-političke trenere iz Njemačke, Rusije, Francuske i Evropske unije, najviše pomaže Angela Merkel. I ne samo zbog toga što u trenutnom tajmingu Vučić bjesomučno juri kako bi u Srbiji postao prvi, a Angela Merkel zbog toga što joj u "njemačkoj godini superizbora" za sada akcije ne stoje najbolje.

Read more ...

ŠTA I KAKO SA BALKANOM?

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove, sigurnosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije Federica Mogherini, ovogodišnju balkansku turneju započela je posjetom Crnoj Gori. Od 1. do 4. marta visokorangirana gošća iz Evropske unije će boravit i u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Srbiji, Makedoniji i Albaniji. Ne zna se gdje su problemi veći! U BiH će je dočekati protokol s najviše političkog folklora, iako se i u Makedoniji politička vatra između pozicije i opozicije ne smiruje.

Prvi sastanak u Sarajevu zakazan je s tročlanim Predsjedništvom, nakon toga će se obratiti društveno introvertnim i stranački podijeljenim studentima osam javnih univerziteta, a zatim su na redu predsjedavajući Vijeća ministara, dvoje njegovih zamjenika i ministar vanjskih poslova. Kada politikantstvo sebičnih etnonacionalnih lidera eskalira do crvene linije po kojoj „Bošnjaci svojim zahtjevom za reviziju tužbe protiv Srbije za genocid, žele da unište Srbe i Republiku Srpsku“ (Dodik) – dolazak prefinjene, ali ipak oštre i istrajne Federice Mogherini na Balkan, ima dnevnopolitičku težinu bez obzira što mi nismo subjekt već tipočni objekt međunarodne politike. 

Read more ...

OTVORENO PISMO INSTITUCIJAMA EU I VE

Aktuelno stanje u BiH i dolazak Federice Mogherini u Sarajevo (2.3.2017.) u trenutku kada zemlja "gori" zbog zahtjeva za reviziju presude protiv Srbije, podsjetili su me na Otvoreno pismo koje sam 18.12. 2013. odaslao na 120 adresa u Evropi. Rezultat te moje 'slobodnostreljačke' lobističke kampanje su: presuda u predmetu "Sejdić-Finci" je već u februaru 2014. skinuta s liste "kriterija uslovljenosti" za evropske integracije; tadašnji evropski povjerenik za proširenje Štefan Füle je nakon mandata u Evropskoj komisiji završio karijeru u EU i nastavio u nevladinom sektoru, a EU je odmrzla svoje fondove prema BiH! Jedino 50 miliona eura koji su bili namijenjeni agrarnom sektoru, a zbog "Sejdić-Finci" slučaja su uskraćeni, još nisu vraćeni jer ih niko i ne potražuje. Uoči ovomartovskog dolaska evropske šefice diplomatije u Sarajevo, ponovo apeliram na sve dobronamjerne zvaničnike diljem svijeta da se presuda u predmetu "Sejdić-Finci" (kao što su i sve ostale presude Evropskog suda za ljudska prava), vrati u nadležnost Vijeća Evrope i njenog Suda za ljudska prava. Na taj način će se radikalno relaksirati politička atmosfera u BiH, Vijeće Evrope će preuzeti ulogu koja mu pripada, a Evropska unija će se vratiti svojim principima nemiješanja u ustavna pitanja bilo koje države. Vijeće Evrope (a ne Evropska unija) je ključna evropska institucija u čijim je temeljima njegovanje ljudskih prava i jačanje demokratije, dok je EU eminentno ekonomsko-monetarna zajednica! Nije nevažno ni to da je naša zemlja od juna 2002. godine punopravna članica Vijeća Evrope i da u najvišim organima i tijelima ove organizacije imamo svoje legitimne predstavnike. Za članstvo u EU smo, međutim, tek prije godinu predali aplikaciju za kandidatski status, a krajem prošle godine primili oko 3500 pitanja Evropske komisije! Vijeće Evrope, dakle, formalno-pravno, politički i institucionalno ima veću ulogu i moć u provođenju presude vlastitog Suda, nego Evropska unija koja za predmete iz vlastite nadležnosti ima svoja pravna tijela. Svjestan sam da o ovoj temi, iz ovakvo 'zavrnutog' ugla i dalje 'kukuričem' usamljeno, ali sam ubijeđen da ću istrajati u dokazivanju da je EU u slučaju „Sejdić-Finci“ na kardinalno pogrešnom putu. Važno mi je, također, da i naši 'učitelji' počnu učiti da svako treba da radi svoj posao! Uplitanje EU u predmetu Sejdić i Finci protiv države BiH mogao bi biti međunarodno-pravni presedan zbog kojeg bi, u trenutno usijanoj političkoj atmosferi zbog revizije presude protiv Srbije, mnogi mogli očekivati da se EU umiješa i u ovaj međunarodno-pravni predmet nad kojim EU nema nikakve nadležnosti. U nastavku je pismo iz decembra 2013. koje su prenijeli brojni mediji, a može se vidjeti i ovdje:http://zekerijah-smajic.eu/administrator/index.php?option=com_content&view=article&layout=edit&id=646

Read more ...

FEDERALIZACIJA BiH, ŠTA TO ZNAČI?

STRASBOURG, 15.2.2017. - Evropski parlament danas je usvojio Rezoluciju o Bosni Hercegovinu, čiji je predlagač bio Cristian Dan Peda, izvjestitelj Evropskog parlamenta za BiH. Od 695 poslanika za Rezoluciju je glasalo 496, protiv 132, a 67 zastupnika je bilo suzdržano.

Rezolucijom se insistira na većoj dosljednosti i brzini u provođenju socijalnih i ekonomskih reformi, traže se izmjene izbornog zakona BiH i poštovanje “principa federalizma, supsidijarnosti i decentralizacije, koji su neophodni kako bi sva tri konstitutivna naroda i manjine, mogli uživati ista prava”.

Hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Dubravka Šuica se, logično, posebno zalagala za “prava Hrvata koji bi trebali imati TV kanal na hrvatskom jeziku i mogućnost da uživaju sve što im pripada po Daytonskom sporazumu”.

Read more ...
Bosanski English French German Russian