A+ A A-

Samit velikih obeæanja i neizvjesnosti

Do sada najveæi, dvadeset drugi po redu, samit NATO koji se od ove srede do petka održava u Bukureštu, formalno poèinje radnom veèerom koju organizuje rumunski predsednik Trajan Basesku.

Osim sastanka na vrhu 26 èlanica Saveza, sastavni deo bukureštanskog samita æe biti i zajednièka zasedanja lidera NATO i 23 partnerske zemlje u okviru Evroatlantskog partnerskog saveta, meðu kojima su i sve države nastale raspadom bivše Jugoslavije osim Slovenije (od marta 2004. godine punopravna èlanica Saveza). Sastavni delovi samita su i odvojeni sastanak Saveta NATO-Rusija na nivou šefova država i vlada, "Ukrajinske komisije" NATO, zatim odvojeni sastanak NATO-Avganistan, koji æe, zajedno s Kosovom, biti najvažnija tema prvog dana samita, kada se bude analiziralo stanje aktuelnih vojno-operativnih dejstava zapadnih vojnih saveznika u oko 30 operacija i misija širom svijeta - od klasiènih vojno-intervencionistièkih, do bezbednosno-preventivnih i humanitarnih.

Read more ...

Testiranje EU-ruskih odnosa

Brisel, 04.03,2008.- Lideri evropskih zemalja su se prvog dana nakon predsjednièkih izbora u Rusiji utrkivali s èestitkama novom ruskom predsjedniku Medvedevu, a neki od njih, poput njemaèke kanclarke Merkel i francuskog predsjednika Sarkozija (Sarkozy), nisu oklijevali ni u pozivima za što skorijim susretima.

U prvj poruci predsjednika Evropske komisije Baroza (Jose Manuel Barroso) se naglašava da su Ruska Federacija i EU postigle znaèajan napredak u razvoju intenzivne saradnje od interesa za promociju mira i sveopšteg prospeiteta kako u Ruskoj Federaciji, tako u Evropskoj uniji i cijelom svijetu". Izražava se takodje uvjerenje da æe pod vodjstvom predsjednika Medvedeva, "u obostranom ineresu", doæi i do znaèajne konsolidacije evropsko-ruskog strateškog partnerstva koje je u posljednje dvije godine ozbiljno poljuljano.

 

Read more ...

Kosovo (ni)je presedan !

Brisel, 25.02.08. - Iako je prošlog petaka na Brdu kod Kranja Havijer Solana  ponovio da Srbija "ima svoju sobu u porodici Evropske unije", te da je prije mjesec dana Beogradu data ponuda za potpisivanje Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju - koji je još uvijek na stolu" - niko se u ovom èasu u Briselu ne usuðuje prognozirati kako bi se dalje mogli razvijati odnosi izmedju Evropske unije i Srbije. Kristina Nadj, portparol evropskog komesara za proširenje Olija Rena, nije u moguænosti èak ni nagovijestiti kakva bi mogla biti sudbina Sporazuma koji u Briselu veæ drugi mjesec skuplja pašinu i koji uzaludno "èeka potpisnika iz Beogada".

 

 

Read more ...

Evropska unija u borbi protiv terorizma

IFIMES - Meðunarodni institut za bliskoistoène i balkanske studije, Ljubljana, Slovenija, redovno analizira dogaðaje na Bliskom istoku i Balkanu. Dr. Mihael Brejc, poslanik u Evropskom parlamentu (SDS/EPP-ED) u svom èlanku pod naslovom »Evropska unija u borbi protiv terorizma« naglašava, da je život u Evropi danas manje bezbjedan i manje prijatan, nego što je to bio prije deceniju. Poslije detaljnog predstavljanja strukture odaziva EU na terorizam, zakljuèuje, da EU mora u borbi protiv terorizma biti svjesna svojih vrijednosti i braniti ih bez straha i taktiziranja, a istovremeno se ogranièiti prilikom nametanja svog modela države i društva kao jedino pravog. Njegov èlanak objavljujemo u cijelosti.

Read more ...

Korak naprijed, nazad dva

Kada dvojica od trojice najuticajnijih evropskih zvaniènika istovremeno doputuju u Sarajevo (falio je samo Havijer Solana), onda je to sigurno povod za veliko slavlje ili veliku brigu.

U našem sluèaju, na žalost, ni ovoga petka evropski komesar za proširenje i generalni sekretar NATO-a nisu nam došli ni sa darovima. Umjesto po krivcima, u duetu su (da bi valjda više boljelo) udarali po savjesti onih koji nisu u vlasti, a u vlastima nisu jer se nisu mogli prepoznati u nacionalnim partijama, a pošto se nisu  nacionalno-politièki svrstali - nisu ni glasali za ovakve vlasti kakve imamo. Neglasanjem za nacionalne partije opredijelili su se za pridruživanje Evropi jer je jedino tako moguæe pobjeæi iz ralja nacionalizma i mentaliteta iz devedesetih u koji se Bosna i Hercegovina nakon oktobarskih izbora ponovo vratila.

 

Read more ...

Rasizam u zemljama EU

Potkraj i(li) poèetkom svake godine svode se razni raèuni, pa je u decembru 2006. i nadzorno tijelo Evropske unije za borbu protiv rasizma objavilo svoje cjelogodišnje rezultate. Ustanovilo je da veæina zemalja-èlanica EU ne èini dovoljno na prevenciji i evidenciji incidenata sa rasistièkom pozadinom. Zbog toga, navodi se u izvještaju ovog tijela, rasna diskriminacija u nekim od kljuènih oblasti života prolazi potpuno nezapaženo. Centar Evropske unije za praæenje rasizma i ksenofobije, u redovnom godišnjem izveštaju navodi da od 25 zemalja èlanica, samo Velika Britanija i Finska „imaju aktivan i sveobuhvatan sistem za prikupljanje podataka o nasilnim rasistièkim incidentima". A da li se raspolaže i onim još važnijim od evidencije - adekvatnim mjerama protiv podstrekaèa nazadnjaèkih pojava, nije bilo predmetom ovog izvještaja.

Read more ...

Nova konferencija o BiH?

Nakon nekoliko uzastopnih inicijativa bivšeg slovenaèkog predsjednika Milana Kuèana o sazivanju prve poslijeratne meðunarodne konferencije o Bosni i Hercegovini, za takvu deblokadu ustavno-pravno i politièki paralizirane države sredinom ljeta 2006. godine založio se i hrvatski premijer Ivo Sanader govoreæi o tome na regionalnom sastanku na vrhu u Salzburgu. Iako su i jedan i drugi zagovaraè „Dejtona 2", van svake sumnje, snažni politièki likovi koji uživaju zavidnu meðunarodnu reputaciju, èak i mnogo veæu u Evropi nego u vlastitoj zemlji i regionu - na ovu inicijativu se s protokom vreman zaboravilo.

Read more ...

Globalno umjesto lokalnog

Suštinski potpuno nebitno utvrðivanje redoslijeda politièkih stranaka na glasaèkim listama za prvooktobarske opšte izbore u Bosni i Hercegovini privuklo je koncem ove sedmice neuporedivo veæu pozornost medija i politike od dugo priželjkivane preporuke Evropske komisije o poèetku pregovora za postepenu liberalizaciju postojeæeg diskriminatorskog viznog režima.

Read more ...

EU: NOVA ULOGA STARE DAME?

Nakon pozitivnog ishoda glasanja o nezavisnosti, Crna Gora je ekspresno isposlovala  priznanja i uspostavu diplomatskih odnosa s najbližim susjedima. Time su hipoteke iz zadnjeg rata gurnute ustranu, a otvorena široka magistrala za integriranje nezavisne Crne Gore u meðunarodne institucije.

Read more ...

I DALJE VIZE ?

Dokazivati da je postojeæi vizni režim koji zemlje èlanice Evropske unije primjenjuju prema Bosni i Hercegovini i ostalim državama Balkana diskriminatorski, jednako je besmisleno kao i dokazivati da je voda mokra. Zbog takve politike zabarikadirane Evrope, prošle godine je od graðana BiH (kao jedne od najsiromašnijih evropskih zemalja sa 42 odsto nezaposlenih), za vize  uzeto vise od 50 miliona konvertibilnih maraka. Ovaj podatak je poèetkom marta objavio Radio slobodna Evropa, a u jesen prošle godine, predsjedavajuæi Vijeæa ministara BiH Adnan Terziæ, u talk-show-u Fakta izjavio mi je da se na vize godišnje troši i do 100 miliona konvertibilnih maraka.
Read more ...
Bosanski English French German Russian