Globalizacija na američki način je hiperprofiterstvo po svaku cijenu i najkraći put do prerane smrti Evropske unije.

Link: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/posljednja-prilika-za-konsolidaciju-evropske-unije

Tiho, gotovo neopaženo, nacionalna zastava Sjeverne Makedonije podignuta je u ponedjeljak na 30. jarbol u krugu glavnog sjedišta Sjevernoatlantskog saveza u Bruxellesu. Zastave su istovremeno podignute i na jarbole ispred Glavne vojne komande savezničkih snaga (SHAPE) u Monsu (Belgija) i Zapovjedništva savezničkih snaga u Norfolku, u Virginiji (SAD). Nekada su to bili medijski događaji prvog reda uz svitu prisutnih.

Tri dana ranije, 27. marta, Sjeverna Makedonija je zvanično postala 30. članica NATO-a, nakon što je Gornji dom španskog Parlamenta, uz svu dramatiku općenacionalne borbe protiv koronavirusa i "s nula glasova protiv", ratificirao Protokol o pristupanju najmlađe članice Savezu. Špansko "da", posljednje među 29 članica Alijanse, bilo je uslov za konačno deponovanje Instrumenta za pristupanje Sjevernoatlantskom ugovoru (North Atlantic Treaty Organisation - NATO), koji je prije 71 godinu potpisan u Washingtonu. Taj nezaobilazni formalni čin obavljen je videolinkom samo petnaestak sati nakon što su lideri Evropske unije jednoglasno (također putem videolinka) odobrili zvaničnom Skoplju početak pristupnih pregovora za članstvo u Uniji. Utrku velikih za preostale mrvice na geostrateškoj mapi nije mogao zaustaviti ni svemoćni virus!

Ravnopravan EU-NATO 'dijalog' očigledno nije moguć sve dok su neravnopravne pozicija ključnih aktera (EPA)

Pandemija corona virusa je potvrdila da milijardama eura nepovratne pomoći širom svijeta, EU ne može nadomjestiti lažnu solidarnost, unutarnje nejedinstvo i geostratešku sebičnost svojih članica.

Link: http://zekerijah-smajic.eu/administrator/index.php?option=com_content&view=article&layout=edit

Da ništa više nije kao prije aktuelne virusne pandemije, potvrđuje i režim rada evropskih institucija. Osim Kriznog štaba Evropske unije na čelu s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen, Generalnog sekretarijata i direktora generalnih direkcija (DGs) koji su u stanju permanentnog dežurstva, sve glavne institucije Unije, radna tijela i njihovi uposlenici, od sredine marta su na režimu teleworkinga.

Prvi put u historiji i Evropski parlament će u četvrtak svoje vanredno plenarno zasjedanje održati videovezom kako bi 705 evropskih parlamentaraca putem elektronske pošte glasalo o najnovijim mjerama Komisije u vezi s koronavirusom. Uoči vikenda je potvrđeno da će dvije naredne ‘mini-plenarne sesije’ planirane za prvu i treću sedmicu aprila biti otkazane, a uobičajena četverednevna zasjedanja koja su trebala biti održana u Strasbourgu tokom maja, juna i jula, preformatirana su u dvodnevne mini-plenume u Bruxellesu. I aprilski sastanci Vijeća koji se uobičajeno u aprilu, junu i oktobru održavaju u Luxsembourgu, za sada se planiraju u briselskom sjedištu. Sve zbog drastične restrikcije kretanja i okupljanja unutar same Unije.

Evropski parlament će u prvi put u historiji svoje vanredno plenarno zasjedanje održati videovezom (EPA-EFE)

Pet godina je prespavano, na migrantsku krizu se nije djelovalo "u korijenu" i Evropska unija je stigla do crvene linije na kojoj se urušavaju vlastiti procipi, zajedničke regulative i demokratske tekovine.

Link: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/migracije-su-globalna-revolucija-koja-trese-evropu-i-ugrozava-balkan

Nakon migrantske krize iz 2015. godine kada je 1,83 milionamigranata prošlo kroz ulazne granice Evropske unije, naivni optimisti su vjerovali da evropske političke elite nemaju pravo i ne smiju po drugi put u pet godina biti iznenađene masovnim pokretima stanovništva iz kriznih područja.

Pet godina je prespavano, pravi odgovori na migrantsku krizu su izostali i Evropska unija je stigla do crvene linije. Uspavane političke elite u Briselu nisu probudila ni sve dramatičnija geopolitička prestrojavanja pred njihovim vratima, ni rusko-turske trzavice oko ishoda ratova u Siriji i Libiji, niti pritajena američka predizborna pasivnost. Sve ovo, i još mnogo toga, najavljivalo je zastrašujući talas ilegalnih migranata već sa prvim vjesnicima proljeća.

EU se suočava s mnogo težim izazovima nego što je iznuđeno fizičko zaustavljanje ilegalnih migranata na njenim ulaznim granicama (EPA)

Nakon migrantske krize iz 2015. godine kada je 1,83 milionamigranata prošlo kroz ulazne granice Evropske unije, naivni optimisti su vjerovali da evropske političke elite nemaju pravo i ne smiju po drugi put u pet godina biti iznenađene masovnim pokretima stanovništva iz kriznih područja.

"Neophodna je reforma svih institucija koje su se do sada pokazale neefikasnim kako bi Bosna i Hercegovina mogla uspješno i odgovorno sudjelovati u odlučivanju unutar EU kada za to dođe vrijeme", smatra se u Briselu.

Link: http://zekerijah-smajic.eu/administrator/index.php?option=com_content&view=article&layout=edit

Najnovija politička kriza u Bosni i Hercegovini izazvana odbacivanjem odluke državnog Ustavnog suda u vezi s vlasništvom nad poljoprivrednim zemljištem, u sjedištu Evropske unije se doživljava kao "ozbiljna prijetnja ustavnom poretku Bosne i Hercegovine".

Za sada, međutim, nema nagovještaja da bi zbog toga bilo koja institucija EU-a mogla preduzeti bilo kakve mjere kojima bi se na bilo koji način dodatno usporio proces evropske integracije ove zemlje, ili bi se mogla dovesti u pitanje politička, finansijska, ekspertska i svaka druga vrsta podrške Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu.

"Evropska unija kao cjelina i svaka njena institucija snažno podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i institucionalnopolitičku funkcionalnost Bosne i Hercegovine. Nepromjenjivost granica ostaje temeljno načelo Evropske unije prema Bosni i Hercegovini. I ovoga puta naglašavamo da je neophodno osigurati funkcionalnost svih institucija na državnom nivou i u cjelosti ispoštovati sve odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine", izjavio je zvanični predstavnik Evropske komisije za pitanja susjedske politike EU i politiku proširenja.Potrebna je reforma svih institucija koje su se do sada pokazale neefikasnim, poručuju iz EU-aTanjug - Arhiva

Da nije bilo smišljenih kriza i planske opstrukcije, BiH je još prije šest godina mogla biti pred punopravnim članstvom u EU.

Link:http://zekerijah-smajic.eu/administrator/index.php?option=com_content&view=article&layout=edit

U narednih nekoliko dana će biti godina od kako je srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, nakon dvije uzastopne neočekivane posjete institucijama Evropske unije u Briselu izjavio: "Nemam vremena za dangubu. Ako zajedno s drugim kolegama u Predsjedništvu, najduže za godinu, ne uspijem vratiti zemlju na pravi put sa sadašnjeg puta samouništenja, napuštam Predsjedništvo države i vraćam se u Banja Luku pa neka sve propadne." 

U narednih nekoliko dana će biti godina od kako je srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, nakon dvije uzastopne neočekivane posjete institucijama Evropske unije u Briselu izjavio: "Nemam vremena za dangubu. Ako zajedno s drugim kolegama u Predsjedništvu, najduže za godinu, ne uspijem vratiti zemlju na pravi put sa sadašnjeg puta samouništenja, napuštam Predsjedništvo države i vraćam se u Banja Luku pa neka sve propadne."

Dodik, kao što se vidi, ni u drugoj godini mandata u Sarajevu nije uspio "vratiti Bosnu i Hercegovinu na pravi put" (EPA)

Ako je suditi po prvim izjavama u ovoj godini, francuski predsjednik će biti još ofanzivniji u borbi za evropsko prijestolje.

Link:http://balkans.aljazeera.net/vijesti/emmanuel-macron-dezurni-redar-u-svijetu-globalnog-nereda

Prošla je godina od „velikog govora“ francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kojim je u januaru 2019. pozvao Evropu „na buđenje i više samopouzdanja u odnosima sa suparničkim svjetskim silama“. Bio je to najotresitiji njegov postizborni govor nakon onoga održanog na pariškoj Sorboni u septembru 2017.  godine kada je obnarodovao svoje nepokolebljive planove o „temeljitoj reformi Evropske unije“.Macron je bez ustezanja ustvrdio da je Brexit dio onog istog populističkog fenomena koji je i Trumpa doveo na vlast (EPA)

Nova metodologija Evropske komisije za pristupne pregovore jest rigoroznija, ali je i članstvo u Evropskoj uniji izvjesnije i vremenski predvidljivije.

Link: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/zapadni-balkan-u-uniji-nije-sporan-na-potezu-su-reformatori-i-reforme

Evropsko liderstvo francuskog predsjednika Emmanuela Macrona ojačano je još jednim, na prvi pogled, skromnim, a dugoročno važnim uspjehom. U roku koji je postavio u oktobru prošle godine, zaustavljajući odluku evropskih čelnika o početku pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, Evropska komisija izradila je i 5. februara obnarodovala revidiranu metodologiju pristupnih pregovora za članstvo u Evropskoj uniji.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi predstavio je novu metodologiju procesa proširenja Evropske unije (EPA)

Jedina vanjskotrgovinska izvjesnost za Veliku Britaniju u kratkom roku za sada izgleda dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država koje su, što skriveno što javno, silovito podsticale proces razbijanja anglo-evropskog saveza dugog punih 47 godina. 

Link: http://zekerijah-smajic.eu/administrator/index.php?option=com_content&view=article&layout=edit

Da li će se Britanci 31. januara u ponoć po srednjoevropskom vremenu oslobodili 'okova' Evropske unije (EU), ili tek ulaze u prave probleme nakon Brexita? Kakvi će biti odnosi Ujedinjenog Kraljevstva i Unije nakon prijelaznog razdoblja od 11 preostalih mjeseci ove godine? Hoće li i do kada Sjeverna Irska izdržati „unijatsko srodstvo“ sa Velikom Britanijom? Da li će Škotska koja nije glasala za Brexit održati riječ o povratku u Uniju? Dokle bi sve mogla dostići „renesansa anglo-američkog saveza“ i šta bi sve to moglo značiti po mir i stabilnost Centralne, Istočne i Balkanske Evrope? Da li su Poljska, Danska i Italija sljedeće koje "vole Evropu, a mrze EU" kako je to u Evropskom parlamentu prognozirao lider britanskog eurofobnog pokreta Nigel Farage?

Ovo je samo manji broj trenutno aktuelnih pitanja na koje niko za sada ne zna pouzdane odgovore i koja britanskom izlasku iz EU upravo i daju historijsku konotativnost, obilježja planetarnog značaja i objektivnu nepredvidljivost.Zbogom, sretno ili doviđenja Britanijo – odgovorit će nam vrijeme koje dolazi već sa 1. februarom (Foto: EPA)

Prema analizi Evropske komisije, drumski transport i dalje je predominantan na Zapadnom Balkanu, sa čak i do 90 posto udjela u ukupnom prevozu putnika.

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/evropska-unija-ce-odrijesiti-kesu-za-balkanske-zeljeznice

Malo prije 23:00 sata u prošli ponedjeljak noćni vlak austrijske željezničke kompanije OBB prepun putnika stigao je iz Beča i Inzbruka na glavnu željezničku stanicu "Bruxelles-Midi" u glavnom gradu Evropske unije. U nedjelju, 19. januara, dva su vlaka u približno isto vrijeme krenula za Belgiju - iz Beča u 8:38 i Inzbruka u 8:44 sata, kako bi se u njemačkom Nirnbergu spojili i nastavili dalje kao jedna kompozicija prema Briselu.

Istog dana isti austrijsko-belgijski vlak se sa perona šest u 18:04 sati otkliznuo ka Beču, godinama već najpoželjnijem kosmopolitskom kutku humanog življenja na svijetu. Stigao je u utorak ujutro u 08:27 sati - u najbolje vrijeme za poslovne ljude i turiste. I tako od sada svake sedmice: nedjeljom i srijedom u 20:38 sati iz Beča, ponedjeljkom i četvrtak u 18:04 iz Brisela.

Prošlo je 16 godina od kako je austrijski "nightjet" zadnji put prometovao belgijskim prugama i povezivao ove dvije turistički i poslovno izazovne zemlje.

Zašto međunarodna javnost šuti na prijetnje američkog predsjednika da će udariti na "52 iranske mete, od kojih su neke veoma važne za Iran i njegovu kulturu"?

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/prica-o-bliskom-istoku-iz-briselskog-ugla

Vijesti o dramatičnoj eskalaciji napetosti na Bliskom istoku napokon su zabubnjale i u ušima evropskih zvaničnika u Briselu. Naravno, nakon što je Iran u noći s utorka na srijedu izvršio raketni napad na američke vojne baze u Iraku i tako počeo s realizacijom obećanja datih američkom predsjedniku Donaldu Trumpu nakon atentata na najčuvenijeg iranskog generala Qasema Soleimanija, 3. januara u Bagdagu.

Predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen sazvala je u srijedu (8. januara) vanrednu sjednicu svog kolegija povjerenikam sa kojeg je poručeno "objema stranama", koje su u predratnom stanju na Bliskom istoku, da "momentalno prestanu s uzajamnim prijetnjama, upotrebom sile i s izazivanjem nasilja" kako bi se prednost dala "dijalogu i deeskalaciji u regiji".Dvoličnost 'zapadnog civilizacijskog kruga' je opasnija po mir, slobodu, vladavinu prava i dostojanstvo čovjeka od cikličnih sigurnosnih prijetnji, piše autor (EPA)