A+ A A-

Komentari

Brexit: Rastanak sa sjetom i s bezbroj nepoznanica

Ako išta dobro zna, to je put do kompromisa. U tome je Evropska unija od svog nastanka neprikosnovena. Pokazalo se to i u završnici iscrpljujućih pregovora o uređivanju odnosa između Unije i Ujedinjenog Kraljevstva nakon Brexita. Nakon što su skoro desetomjesečni pregovori o trgovini i svim drugim pitanjima budućih odnosa zapali u krizu zbog iznosa ‘brakorazvodne parnice’, nesloge oko ribolova, saradnje u oblasti spoljne politike, sigurnosti i odbrane - o kojima Velika Britanija u početku inije željela da pregovara, morali su se umiješati i glavni akteri političko-izvršne vlasti s obje strane.

Poslije svega, ostaje zapisano da su pregovori uspješno okončani sedam dana prije zadnjeg roka, za nekoga na Badnji dan, za nekoga na Badnje veče 2020. godine.

Velika Britanija je napustila Evropsku uniju nakon 47 godina članstva (EPA)Velika Britanija je napustila Evropsku uniju nakon 47 godina članstva (EPA)

Read more ...

Četvrt stoljeća dejtonske ‘reforme’ bh. televizije

Permanentna kriza javnog radio-televitijskog sistema Bosne i Hercegovine metaforička je slika kolonijalnog ustavnog poretka države zasnovane na etnonacionalnom konceptu i sistemski generiranoj političkoj krizi, koja neprekidno traje 25 godina, od Detonskog mirovnog ugovora s kraja 1995. godine. Nadležnosti u sektoru komunikacija u Daytonu su bile oduzete bh. državi i dodijeljene entitetskim i kantonalnim vladama. Takva raspodjela nadležnosti u postkonfliktnoj, multietničkoj, etnonacionaliziranoj, multikonfesionalnoj državi… dovela je, uz sve ostale manjkavosti, i do haotičnog nastajanja printanih, RTV i web medija.

U nekoliko godina nakon rata registrirano je 46 televizija zemaljske radiodifuzije, 148 radio stanica i 86 emitera programa “putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža”. Ovako fragmentiran sistem nadležnosti, etnonacionalni ustavni poredak, konfesionalni kumunitarizam oživotvoren kroz nepotizam i nacionalne “ključeve” te nepovjerenje između glavnih, etnonacionalnih, političkih stranaka onemogućili su stvaranje progresivnog i samoodrživog RTV sistema i njegovu društvenu transformaciju u skladu s potrebama svih građana.

Dugogodišnja kriza BHRT-a ne može se pripisati isključivo Dejtonskom soprazumu, piše autor (Al Jazeera)

Read more ...

Evropska zdravstvena unija, tiranija iz Brisela ili neoglobalizam

Nakon ekonomske, carinske, političke, odbrambene i monetarne unije, Evropska komisija je sredinom ovog mjeseca poduzela nove pravne korake u izgradnji još jedne, zdravstvene unije. Takvu mogućnost predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila je krajem septembra u tradiconalnom govoru o stanju Unije, a sada je takve nakane obznanila u formi četiri konkretna prijedloga.

Ursula von der Leyen kaže da će osobno ostati 'neukrotiva u zaštiti zdravlja svih građana Evropske unije' (EPA)

Read more ...

Drugi oktobar, crni dan za novinarstvo!?

Bez pretjerivanja, 2. oktobar bi se u novinarskom svijetu od ove godine mogao zvati danom tiranije protiv slobode medija ili crnim danom za novinarstvo.

Na ovaj dan prije dvije godine na najsvirepiji način u novijoj historiji novinarske profesije, usred Konzulata svoje zemlje u Istambulu, nestao je internacionalno poznati saudijski novinar Jamal Khashoggi. Sve dosadašnje istrage govore da je nakon zvjerskog mučenja likvidiran a zatim je tijelo izmasakrirano kako bi posmrtni ostaci sve do danas ostali neotkriveni. Nezavisnim međunarodnim istragama je dokazano da iza svirepe likvidacije ovog poznatog novinara stoji Njegovo visočanstvo, saudijski princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman.

Journalists continue to get attacked in West Bengal, as mainstream media  maintains stoic silence

Preuzeto od:www.opindia.com

 

Read more ...

Vučić nije drugačiji od svojih učitelja

Da u globalnim međunarodnim odnosima ništa nije slučajno jedan je od aksioma svijeta u kojem živimo.

Tako i „Sporazum o ekonomskim odnosima Srbije i Kosova“, sve izjave i pojašnjenja ključnjih aktera, navodna slučajnost u zamjeni fascikli u Ovalnoj sali Bijele kuće, zloslutno infiltriranje međudržavnih odnosa s Izraelom u trilateralni navodno „čisti ekonomski sporazum“, pa sve do navodnog neznanja Evropske unije o američkim namjerama i sadržaju očigledno spornog sporazuma iz Washingtona – sve je to klasika u zastrašujuće egoističnom svijetu i partikularizmu savremenih međunarodnih odnosa. Klasika i u manipuliranju javnim prostorom.

Srbijanski 'učenik' Vučić ni za jotu nije drugačiji, gori ili po mir i stabilnost u regiji opasniji od svojih učitelja i ino-mentora (EPA)

Read more ...

Bitka za turističku sezonu: Revanšizam pobijedio solidarnost

Od početka globalne pometnje koju od kraja prošle godine bezmilosno nameće COVID-19, svakome je jasno da u tom svjetskom metežu, nesnalaženju i panici glavnu ulogu imaju odmetnuti finansijski diktatori, farmaceutska industrija, profesionalni špekulanti, bjelosvjetski muljatori i, naravno, dnevna politika. Biologija, epidemiologija i srodne struke, naučna zajednica, akademije i nobelovci su tek ikebana koju se katkad i posluša. Kad god se pandemija otme kontroli.

Ako na tlu cijele Evropske unije postoji region koji je od početka pandemije smatran uzorom po samoorganizaciji, onda je to Istra, smatra autor. (Srecko Niketic / PIXSELL)

Read more ...

EU solidarnost i kompromis vrijedni 2.000 milijardi eura

"Dobro jutro svima. Uspjeli smo! Evropa je snažna. Evropa je ujedinjena!", uskliknuo je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, nakon što je u cik zore u utorak (21. jula) na svom Twitter profilu pod naslovom "Dogovor", objavio da su lideri Evropske unije, nakon četiri noći i pet dana vanrednog zasjedanja, postigli "historijski kompromis".

Nakon dva mjeseca nezapamćeno teških pregovora između "štedljivih", "rastrošnih", "suverenističkih"... članica EU-a, usaglašen je Fond za oporavak evropske ekonomije u novom dobu korona virusa, a nakon višemjesečnih međudržavnih i međuinstitucionalnih usaglašavanja, usvojen je redovni Višegodišnji finansijski okvir, kojim se utvrđuju prioriteti zajedničkih ulaganja u narednom sedmogodišnjem razdoblju 2021-27.

Nakon desetaka mukotrpnih sastanaka Evropskog vijeća i Evropske komisije, došlo se do 'uravnoteženog rješenja', piše autor (EPA)

Read more ...

Korona-čudovište i Adilova smrt potresaju Belgiju

Na Veliki petak i tokom cijelog prošlog vikenda, Kraljevina Belgija nije prolazila kroz dramatičnije razdoblje od Drugog svjetskog rata.

Prvo je toga dana iz vlade potvrđeno da je tragični scenario iz Italije i Španije stigao i u samo središte zapadnoevropske civilizacije i da je na taj dan dostignut tragični rekord po broju umrlih od korona virusa u jednom danu. U petak je preminulo 496 osoba pa se sa  3.000 ukupno umrlih za mjesec dana ova zemlja svrstala u sami vrh svjetske crne liste po broju umrlih na milion stanovnika. 

Read more ...

Ustavne promjene, Dayton2 ili nova konferencija o BiH?

Najnovija politička kriza u Bosni i Hercegovini izazvana odbacivanjem odluke državnog Ustavnog suda u vezi s vlasništvom nad poljoprivrednim zemljištem, u sjedištu Evropske unije se doživljava kao "ozbiljna prijetnja ustavnom poretku Bosne i Hercegovine".

Za sada, međutim, nema nagovještaja da bi zbog toga bilo koja institucija EU-a mogla preduzeti bilo kakve mjere kojima bi se na bilo koji način dodatno usporio proces evropske integracije ove zemlje, ili bi se mogla dovesti u pitanje politička, finansijska, ekspertska i svaka druga vrsta podrške Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu.

"Evropska unija kao cjelina i svaka njena institucija snažno podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i institucionalnopolitičku funkcionalnost Bosne i Hercegovine. Nepromjenjivost granica ostaje temeljno načelo Evropske unije prema Bosni i Hercegovini. I ovoga puta naglašavamo da je neophodno osigurati funkcionalnost svih institucija na državnom nivou i u cjelosti ispoštovati sve odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine", izjavio je zvanični predstavnik Evropske komisije za pitanja susjedske politike EU i politiku proširenja.Potrebna je reforma svih institucija koje su se do sada pokazale neefikasnim, poručuju iz EU-aTanjug - Arhiva

Read more ...

Dodikova feudalna politika zemljoposjedništva

U narednih nekoliko dana će biti godina od kako je srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, nakon dvije uzastopne neočekivane posjete institucijama Evropske unije u Briselu izjavio: "Nemam vremena za dangubu. Ako zajedno s drugim kolegama u Predsjedništvu, najduže za godinu, ne uspijem vratiti zemlju na pravi put sa sadašnjeg puta samouništenja, napuštam Predsjedništvo države i vraćam se u Banja Luku pa neka sve propadne." 

U narednih nekoliko dana će biti godina od kako je srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, nakon dvije uzastopne neočekivane posjete institucijama Evropske unije u Briselu izjavio: "Nemam vremena za dangubu. Ako zajedno s drugim kolegama u Predsjedništvu, najduže za godinu, ne uspijem vratiti zemlju na pravi put sa sadašnjeg puta samouništenja, napuštam Predsjedništvo države i vraćam se u Banja Luku pa neka sve propadne."

Dodik, kao što se vidi, ni u drugoj godini mandata u Sarajevu nije uspio "vratiti Bosnu i Hercegovinu na pravi put" (EPA)

Read more ...

EU-Zapadni Balkan: na potezu su reformatori

Evropsko liderstvo francuskog predsjednika Emmanuela Macrona ojačano je još jednim, na prvi pogled, skromnim, a dugoročno važnim uspjehom. U roku koji je postavio u oktobru prošle godine, zaustavljajući odluku evropskih čelnika o početku pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, Evropska komisija izradila je i 5. februara obnarodovala revidiranu metodologiju pristupnih pregovora za članstvo u Evropskoj uniji.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi predstavio je novu metodologiju procesa proširenja Evropske unije (EPA)

Read more ...

EU spremna odriješiti kesu za balkanske željeznice

Malo prije 23:00 sata u prošli ponedjeljak noćni vlak austrijske željezničke kompanije OBB prepun putnika stigao je iz Beča i Inzbruka na glavnu željezničku stanicu "Bruxelles-Midi" u glavnom gradu Evropske unije. U nedjelju, 19. januara, dva su vlaka u približno isto vrijeme krenula za Belgiju - iz Beča u 8:38 i Inzbruka u 8:44 sata, kako bi se u njemačkom Nirnbergu spojili i nastavili dalje kao jedna kompozicija prema Briselu.

Istog dana isti austrijsko-belgijski vlak se sa perona šest u 18:04 sati otkliznuo ka Beču, godinama već najpoželjnijem kosmopolitskom kutku humanog življenja na svijetu. Stigao je u utorak ujutro u 08:27 sati - u najbolje vrijeme za poslovne ljude i turiste. I tako od sada svake sedmice: nedjeljom i srijedom u 20:38 sati iz Beča, ponedjeljkom i četvrtak u 18:04 iz Brisela.

Prošlo je 16 godina od kako je austrijski "nightjet" zadnji put prometovao belgijskim prugama i povezivao ove dvije turistički i poslovno izazovne zemlje.

Read more ...

Bliski istok iz briselskog ugla

Vijesti o dramatičnoj eskalaciji napetosti na Bliskom istoku napokon su zabubnjale i u ušima evropskih zvaničnika u Briselu. Naravno, nakon što je Iran u noći s utorka na srijedu izvršio raketni napad na američke vojne baze u Iraku i tako počeo s realizacijom obećanja datih američkom predsjedniku Donaldu Trumpu nakon atentata na najčuvenijeg iranskog generala Qasema Soleimanija, 3. januara u Bagdagu.

Predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen sazvala je u srijedu (8. januara) vanrednu sjednicu svog kolegija povjerenikam sa kojeg je poručeno "objema stranama", koje su u predratnom stanju na Bliskom istoku, da "momentalno prestanu s uzajamnim prijetnjama, upotrebom sile i s izazivanjem nasilja" kako bi se prednost dala "dijalogu i deeskalaciji u regiji".Dvoličnost 'zapadnog civilizacijskog kruga' je opasnija po mir, slobodu, vladavinu prava i dostojanstvo čovjeka od cikličnih sigurnosnih prijetnji, piše autor (EPA)

Read more ...

Dok se političke 'usjedjelice' i 'junoše' svađaju, BiH čeka

Umjesto o smrtonosnoj zagađenosti zraka zbog koje prema zdravstvenim statistikama u Bosni i Hercegovini godišnje umire pet hiljada ljudi, o Evropskom „zelenom dogovoru“ koji se odnosi i na zemlje zapadnog Balkana, o rješavanju migrantske krize s bezbroj nepoznanica, o prioritetima države i društva u dolazećoj 2020. godini ili o suštini desetogodišnje blokade evropskog puta – glavna javna debata se ovih dana vodi povodom dugo nagovještavanog „političkog prevrata“ i preuzimanja vlasti u najbogatijem bosansko-hercegovačkom kantonu.  

Politički 'starosjedioci' optužuju političke 'junoše' u Sarajevu za „amaterizam i zloupotrebu ovlasti na štetu građana“, a kantonalne 'junoše' uzvraćaju optužbama za sistemsku korupciju, nepotizam i „beskrupuloznost u borbi za vlast iz ličnih umjesto društvenih interesa“.

Read more ...

Od 'Jugosfere' do Balkanske ekonomske unije

Uprkos umjesnim i neumjesnim kritikama, (samo)hvalisanju i osporavanjima - zagovornici "malog Schengena" ili "Balkanske ekonomske unije" (BEU) ne posustaju.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije - Zoran Zaev i Edi Rama, u roku od samo tri i po mjeseca zakazali su i treći trilateralni samit u Tirani i najvećem albanskom brodskom pristaništu Draču, epicentralnoj tački razornog zemljotresa koji je krajem novembra pogodio Albaniju.

Read more ...

Preko 'balkanske rute' droga hara Evropom

Godišnji promet opojnih droga u zemljama Evropske unije (EU) procjenjuje se na 30 milijardi eura (po podacima UN-a) do 40 milijardi eura prema procjeni Evropske agencije za saradnju u sprovedbi zakonodavstva EU (Europol).

I dalje je najzastupljeniji kanabis (marihuana i konoplja) sa 39 odsto evropskog tržišta i procijenjenom zaradom od 11,6 do 12,8 milijardi eura godišnje. Kokain je na drugom mjestu sa 31 odsto tržišta i procijenjenim prometom od  9,5 do 10,5 milijardi eura. Heroin se zadržao na 25 odsto evropskog tržišta s procijenjenim godišnjim prometom od 7,4 do 9,1 milijardu eura, a sintetičke droge poput amfetamina, metamfetamina, MDMA i drugih psihoaktivnih supstanci, čija je proizvodnja i promet u zadnje tri godine „u dramatičnom porastu“, drže oko pet odsto narko-tržišta EU sa trenutnih oko 1,6 do 1,9 milijardi eura godišnjeg prometa.

Procjena je da bi u narednih dvije-tri godine promet sintetičkih droga u EU mogao skočiti na cijelih 9 milijardi eura godišnje i primamiti oko 4 miliona novih korisnika mahom mlađe životne dobi.

Read more ...

Hrvatska u Evropskoj uniji – koristi i štete?

Ako je kraj pregovora i članstvo u Evropskoj uniji za Hrvatsku prije šest i po godina bila "matura", polugodišnje predsjedavanje Vijećem EU-a u prvih šest mjeseci naredne godine zasigurno bi mogao biti "diplomski rad". Takva su bila prva iskustva svake od novih članica EU-a kojima je uhodani sistem rotacije na čelu Vijeća EU-a dodjeljivao ulogu "poštenog i neutralanog posrednika u upravljanju evropskim poslovima".

Prva među zemljama bivšeg socijalističkog bloka takvo iskustvo je imala Slovenija, čije je uspješno predsjedništvo trajalo od 1. januara do 1. jula 2008. godine. U prvih šest mjeseci ove godine predsjedavajuća EU-a je bila Rumunija, a "štafetnu palicu" će 1. januara od iskusne Finske preuzeti Hrvatska.

Da bi se uspješno uhvatila ukoštac s ovim izazovom, hrvatska Vlada i Evropska komisija su zajednički formatirali teorijsku i praktičnu obuku za oko 800 hrvatskih dužnosnika, službenika i drugog osoblja, a uvježbavanje realnih situacija će trajati sve do kraja ove godine.

Read more ...

"Zapadni Balkan prije svega" - retorička akrobacija ili novi početak?

Ono gdje su do sada 'fulali' novoimenovana predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen (Njemačka) i bivši povjerenik za proširenje i politiku susjedstva Johannes Hahn (Austrija), neočekivano je ispravio budući šef evropske diplomatije, španski Katalonac Josep Borrell.

Prvo izlaganje pred Evropskim parlamentom u ponedjeljak počeo je Zapadnim Balkanom čime je, zbog obilja drugih globalnih izazova i evropskih prioriteta u narednih pet godina, iznenadio i najvatrenije zagovornike proširenja.Josep Borrell

Read more ...

Dubravka Šuica: Juriš na fotelju Evropske komisije

Od ovog ponedjeljka, 30. semptebra, do narednog utorka, 8. oktobra, "sito i rešeto" Evropskog parlamenta će raditi punom parom. Na plenarnom zasjedanju u Strazbourgu na redu je završno saslušanje 24 od ukupno 26 predloženih povjerenika buduće Evropske komisije. Dvadesetsedmi član budućeg saziva najviše zakonodavne i izvršne vlasti u Evropskoj uniji je u julu izabrana predsjednica EK-a Ursula von der Leyen, zbog čega Njemačka, iako najveća i najmnogoljudnija članica Unije, nema privilegiju delegirati i povjerenika.

Odbor za pravna pitanja EP-a krajem prošle sedmice suspendirao je postupak saslušanja za rumunsku predstavnicu Rovanu Plumb i Mađara Laszla Trocsanyia, nakon što na eliminatornoj provjeri pred resornim parlamentarnim odborima nisu dobili prolaznu ocjenu zbog utvrđenog sukoba interesa. Plumb je planirana za povjerenicu transporta. Trenutno je članica EP-a i potpredsjednica Kluba zastupnika socijalista i demokrata. Bivša je nacionalna ministrica za okoliš i klimatske promjene, ministrica rada, ministrica evropskih fondova, ministrica obrazovanja i ministrica prometa. Previše funkcija da bi ostala neukaljanih ruku. Trocsanyi je predložen za poslove proširenja i susjedstva. Ali, previše je blizak vladajućem Fideszu, kršćansko-konzervativnoj stranci mađarskog premijera Viktora Orbana, koju, zbog ekstremnog konzervativizma njenog predsjednika, preziru čak i u evropskom klubu narodnih partija.

Read more ...

Kosmička pravda za Mostar i Banju Luku

Uspoređujući stvarnost u Mostaru i Banjoj Luci s izjavama dvojice gradonačelnika, Ljube Bešlića i Igora Radojičića, nemoguće je ne pomisliti da laže stvarnost ili gradonačelnici.

Link: (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/evropska-prijestolnica-kulture-kosmicka-pravda-za-mostar-i-banju-luku)

"Kulturni šok“ se nije dogodio. Mostar i Banja Luka su vraćeni na popravni zbog blef-kandidature, a za Evropsku prijestolnicu kulture 2024. iz zemalja EFTA/EEA, zemalja kandidata ili potencijalnih kandidata, očekivano je izabran norveški grad Bodo.

Tako su odlučili briselski selektori iz Evropske komisije, Evropskog parlamenta, Vijeća Evropske unije i Evropskog odbora regija. Uprkos neskrivenoj empatiji prema Bosni i Hercegovini i sažaljenju prema građanima, ni u jednom od ova dva grada nepojmljivih apsurda nisu mogli prepoznati realan civilizacijski, društveni, zakonodavni, ekonomski, politički i kulturološki okvir čak ni za dostojan svakodnevni život, a kamoli za realizaciju najvećeg kulturnog projekta na tlu Evrope od 1985. godine, kada je uspostavljen. 

Read more ...
Bosanski English French German Russian