A+ A A-

Analize

S KRIMINALOM U EVROPSKU UNIJU, NE!

Ovonedjeljna višednedvna posjeta predsjedavajuæeg bh. Predsjedništva, Sulejmana Tihiæa, Briselu – kao i svako drugo susretanje najviših zvaniènika Evropske unije i lidera balkanskog podruèja, proteklo je u znaku dvostrukih standarda: za javnost, ponovo je demonstrirana bezgranièna srdaènost i slatkorijeèje, a iza kulisa se razgovaralo vrlo kritièki s obiju strana.

Read more ...

ALBANIJA IDE DALJE

Albanija prije sedam dana, nakon pune tri godine pregovaranja s Briselom, potpisala tek prvu stranicu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa 25-èlanom Evropskom unijom.

Read more ...

GENERAL MLADIÆ BLOKIRAO SRBIJU

Ovonedjeljno zamrzavanje pregovora o pridruživanju srpsko-crnogorske Zajednice Evropskoj uniji nije nikakva vijest, jer je takav ishod višemjeseènog natezanja oko generala Mladiæa, svakome bolje upuæenom, bio oèekivan.

Read more ...

STVARNA ILI FIKTIVNA DRŽAVA

U srijedu, 12. aprila, okonèana je javna rasprava o amandamanima na ustav Bosne i Hercegovine iz Dejtona. Ali i nakon završne debate koja je simbolièno organizirana u zgradi državnog Parlamenta, nimalo nije izvjesnije da æe paragrafi ratom nametnutog ustavnog kompromisa uskoro biti obesnaženi.

Read more ...

PRESTATI S OBMANAMA

Nema nikave dileme da Evropa neæe biti cjelovit i stabilan kontinent sve dok na njegovom tlu budu postojale "crne rupe", meðu kojima je još uvijek najcrnja Balkanska.

Read more ...

KOÈI LI USTAV EVROPSKE INTEGRACIJE?

Euro-amerièka politika nametnutih kompromisa doživjela je još jedan težak poraz nakon što prijedlog ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini, kojeg su ponudili predstavnici sedam politièkih partija i meðunarodna zajednica nije prošao  parlamentarnu proceduru.

Read more ...

OHR:Odlazak ili ostanak

8.10.2004.

ODLAZAK ILI OSTANAK

Od ove sedmice je veæ potpuno izvjesno da Evropska unija i NATO ostaju u Bosni i Hercegovini na nedoreðeno vrijeme, iako je i jednima i drugima jasno da ni jedna zemlja pod poluprotektoratom, pa i više od toga, ne može biti èlanicom evro-atlantskih integracija. Izuzetak bi bila samo opcija u kojoj bi BiH imala status evropske kolonije u moderom, odnosno zamaskiranom obliku, što bi bio istorijski promašaj same meðunarodne zajednice.

Buduæi dakle da je ostanak meðunarodne zajednice u BiH izvjestan, veæ sada se može ustvrditi da se najmanje u narednih deset godina ne može govoriti o ozbiljnom statusu (i tretmanu) Bosne i Hercegovine u dvije najjaèe meðunarodne organizacije, jer u ovom èasu nije realno oèekivati da æe novi, buduæi oblici meðunarodnog prisustva u ovoj zemlji, poluèiti rezultate prije tog roka. Treba raèunati, takoðe, i na èinjenicu da se u sve dominantnijoj meðunarodnoj real-politici odavno veæ ništa ne planira na jednu ili dvije godine. Svi se potezi kreiraju na mnogo duži rok, tako da èesto prisutno narodno uvjerenje da su velike sile nalik na 'vatrogasce', nemaju ozbiljnog utemeljenja.

Za Bosnu i Hercegovinu nije ohrabrujuæe što meðunarodna zajednica još uvijek ne planira izlaznu strategiju iz ove zemlje, veæ se odluèuje na još dublje ukopavanje u formi estetskih transformacija postojeæih ureda i meðunarodnih misija. Prije nekoliko dana je službeno potvrðeno da æe umjesto sadašnjeg visokog predstavnika, od proljeæa naredne godine kormilo biti u rukama specijalnog predstavnika EU. Umjesto sadašnjeg SFOR-a, od 2. decembra æe biti EUROFOR. Umjesto mandata Ujedinjenih nacija, glavnu ulogu æe imati Evropska unija.

Griješno bi bilo tvrditi da je meðunarodno prisustvo u Bosni i Hercegovini u proteklih desetak godina bilo potpuno kontraproduktivno, posebno u prvim godinama nakon rata. Niko u ovoj zemlji takoðe ne bi trebao zaboraviti na više od 5 milijardi dolara pomoæi (samo EU je dala više od 2,5. milijardi eura) bez obzira što je veliki dio tog novca, u pravno neureðenoj zemlji, prošao kroz ruke korumpiranih politièara i završio u privatnim investicijama od kojih stanovništvo ove zemlje ni tada ni danas nema koristi.

Produžavanje mandata na neodreðeno vrijeme, meðutim, moglo bi imati katastrofalne posljedice, ne samo po brzinu evro-atlantskih integracija, veæ prije svega za uspostavljanje suverene i funkcionalne države. Jer, dvovlašæe je uvijek bilo pogubna metoda upravljanja èak i u porodici.

Na primjeru Bosne i Hercegovine, paralelizam meðunarodne i domaæe vlasti veæ je ostavio dugoroène posljedice na državnu suverenost, na imidž zemlje na meðunarodnoj sceni i, svakako, na efikasnost državne uprave koja neprestano od Dejtonskog sporazuma hoda po tankoj žici izmeðu vladajuæih politièkih partija i Ureda visokog predstavnika, živeæi stalno u strahu da se ne oklizne. Takvu bi praksu trebalo napokon prekinuti ukoliko meðunarodna zajednica želi sa sebe zbaciti hipoteku protektora, pokrovitelja ili staratelja nad ovom zemljom. U protivnom, centralna vlada æe i dalje biti frustrirana drugorazrednom ulogom, a neefikasnost lokalne administracije æe, u tom sluèaju, biti logièna i neizbježna posljedica. 

Najveæi broj politièkih analitièara veæ odavno smatra da je BiH kao država izašla iz faze adoloscencije i da je više ne treba smatrati nedoraslim biæem kome treba bijeli štap za svaki naredni korak.

Odlazak meðunarodne zajednice ipak ne bi trebao nužno biti kampanjski i kolektivan. Ali je sigurno da bi trebao biti istovjetan praksi i prisustvu u drugim novostvorenim suverenim zemljama kao što su Hrvatska, Srbija ili Makedonija na primjer. Jer BiH ipak nije Kosovo!

Osim toga ostanak još jedno vrijeme, ima opravdanje i zbog ispravljanja makar najkrupnijih pogrešaka iz minulog vremena kao što je godinama zapostavljano pravosuðe i obrazovni sistem, otvaranje perspektive mladima, ili privatizacija velikih privrednih sistema. Taj se posao ne može završiti bez pomoæi meðunarodne zajednice jer su recidivi starog sistema u ovim oblastima isuviše duboki.

Jedan od najpogodnijih modela meðunarodnog prisustva je jaèanje ureda specijalnog predstavnika EU (EUSR) i Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju koja je u javnosti poznatija po svojoj kratici OSCE, pod pretpostavkom da ni ova sve uticajnija institucija neæe i u BiH provoditi vlastite šablone koji su skrojeni za neke, nama ipak daleke, društveno-politièki nazadnije države.

CijenaOHR-a

Veæina domaæih i inostranih analitièara smatra da se za Bosnu i Hercegovinu ne može pouzdano reæi ni da jeste ni da nije država. Jer to po malo i jeste i nije. Ima teritoriju i narode - nema državljane. Ima partije, vlade i parlamente, a nema zajednièki državni praznik niti slova državne himne.

Tome znaèajno doprinosi i stav meðunarodne zajednice, koja makar jednom mjeseèno saopštava da ne razmišlja o «izlaznoj strategiji» iz ove zemlje, a istovremeno se zalaže za što skorije ukljuèivanje Bosne i Hercegovine u natov sigurnosni program Partnerstvo za mir i evropske integracije.

U izjavi koju mi je dao tim povodom u èetvrtak, Ešdaun se složio da je uprkos svim dosadašnjim naporima njegovog ureda i ostatka meðunarodne zajednice, imidž bh-države u svijetu katastrofalno loš, èemu, kako navodi londonski Ekonomist, najviše doprinose dvije èinjenice: naglašena nacionalistièka obojenost vladajuæeg politièkog sloja, te potpuna iznemoglost bh. ekonomije.

Visoki predstavnik ipak smatra da je Bosna i Hercegovina «u posljednje vrijeme ostvarila dovoljan napredak prema punoj državnosti i politièkoj normalizaciji», zbog èega je i zapoèela postepena transformacija ove institucije ka uredu specijalnog predstavnika Evropske komisije. Najavljeno je radikalno smanjivanje broja zaposlenih, ali je budžet za narednu godinu ipak ostao veoma visok - oko 16 i po miliona dolara.

Ovoliki novac pravda se prije svega novim zadaæama koje æe PREUREÐENI ured Visokog predstavnika imati u vezi s koordinacijom djelovanja buduæe mirovne vojne misije EU koja u decembru preuzima mandat od sadašnjih snaga esfora koje su sve od završetka rata djelovale pod zastavom Ujedinjenih naroda.

Do tada, a ostalo je još nepuna tri mjeseca, meðunarodna zajednica pokušava svemoguæim metodama pritiska izduditi hapšenje dvojice najtraženijih optuženika za ratne zloèine - Karaðiæa i Mladiæa, kako bi evropska vojna misija došla na što èistiji teren. U takvoj nervozi gotovo svakodnevno se u medijima pojavljuju i lažne vijesti o skorom hapšenju nekog od dvojice bjegunaca, a cijelu strategiju hvatanja dodatno otežava i sama Karla del Ponte svojim preèestim izjavama o navodnim tajnim skorvištima njenih najtraženijih optuženika.

Ukoliko se èudo ipak ne dogodi prije kraja ove godine, evropske mirovne snage æe, potvrdio mi je juèe Visoki predstavnik u BiH, imati robustan mandat kao i sadašnji ESFOR, koji podrazumijeva i praæenje, potragu i hapšenje svih optuženika koji nemaju namjeru da se dobrovoljno predaju. A veæ ranije, na nivou meðunarodne zajednice postignuta je saglasnost da æe vrata Haškog tribunala ostati otvorena sve dok Karaðžiæ i Mladiæ ne budu uhapšeni.

On smatra da æe tek tada biti moguæe vratiti se onim pitanjima koja zadovoljaju neke emocionalne potrebe istinskih patriota ove zemlje kao što su zajednièki državni praznici, zajednièka himna, sloboda kretanja s bezviznim režimom i td. Tek tada, smatra visoki prdstavnik, BiH æe biti država za koju æe se moæi kazati da je normalna i perspektivna. Ovakvu kakva jeste danas, ugledni hrvatski filozof politike prof. Žarko Puhovski, naziva «debilnim stvorenjem koje meðunarodna zajednica još uvijek vodi za ruku i pokazuje kako se prave prvi koraci».

Za razliku od predstavnika meðunarodne zajednice koja smatra da je ona još uvijek neophodna u BiH, prof. Puhovski ocjenjuje da je pogrešan vid staraterljstva u vidu protektorata, upravo glavnim razlogom što je BiH sve do danas ostala degenerièna.

Bosanski English French German Russian