A+ A A-

Ko (ni)je za NATO?

Usvajanje MAP-a kao ni godišnji nacionalni program reformi (NAP, en. ANP) ni za jednu zemlju pa tako ni za BiH ne podrazumijeva automatizaciju ulaska u NATO.
 
I Bakiru Izetbegoviću (lijevo) i Miloradu Dodiku jasno je da 'saradnja' s najjačim vojnim savezom na planeti ne prejudicira članstvo u njemu, piše autor (EPA)

Obruč se steže! Amerikanci, Britanci, Nijemci, Turci, neke od skandinavskih zemalja, a najodlučnije Bijela kuća odučili su da „bez ucjene i zavrtanja ruku bilo kome, već razumom i argumentima“ okončaju agoniju i jeftinu populističku igranku oko uspostave izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini.

Kako? Kompromisnim dogovorom oko natovog godišnjeg Nacionalnog akcionog plana sveobuhvatnih reformi (NAP)!

Prvi među Bošnjacima, Bakir Izetbegović, je izgleda konačno svjestan da svojim ucjenama o izboru izvršnih vlasti u zemlji ne čini dobro za državu, silne reforme, blokirano pravosuđe, njen evropski put.

Najslušaniji među bosanskim Srbima, Milorad Dodik, je izgleda konačno shvatio da bez izvršne vlasti u zemlji nema gasovoda, autoputa ka Beogradu, fondova Evropske unije niti također evropskog puta zbog kojeg je za kratko vrijeme dva puta boravio u Briselu. Oba brzopleta nacionalna lidera su izgleda shvatili da će jednoga dana morati priznati da su pretjerali. Što prije, to mudrije!

Read more ...

Migrantski sukobi u BiH odjeknuli do Brisela

U Evropskoj komisiji, povodom najnovije migrantske krize u zapadnoj BiH, očekuju da će Hrvatska 'ovoga puta reagirati brže i pravednije'.
 
Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/migrantski-sukobi-u-bih-odjeknuli-do-brisela
Tek kada su obračuni između pakistanskih hordi očajnika i alžirskih sapatnika eksplodirali do prvih ljudskih žrtava, loše vijesti iz Bihaća i Velike Kladuše su dospjele i do Brisela (Al jazeera)

"Odgovornost je na hrvatskim vlastima da osiguraju pristup legalnim postupcima azila svim migrantima koji izraze želju za podnošenje takvog zahtjeva u skladu s pravilima EU“, najnoviji je stav Evropske komisije.

Za manje od tri mjeseca, četiri će godine od početka migrantske krize kakvu Evropska unija nije doživjela od svoga nastanka.

Od septembra 2015. svijet je ušao u najnovije Novo doba. Pokreti stanovništva po mnogo čemu podsjećaju na 30-te godine prošlog stoljeća. Kao i između dva najkrvavija svjetska rata, stotine miliona ljudi je u pokretu u svim pravcima.

Prema podacima Ujedinjenih naroda (UN), u svijetu danas živi oko 260 miliona legalnih migranata odnosno osoba koje su napustile matične zemlje i zakonito žive u drugim državama. Svaki deseti migrant (oko 26 miliona) je u statusu izbjeglice ili azilanta. Nezakonitih migranata je znatno više.

Read more ...

Kandidatski status za BiH, zbunjivanje s predumišljajem

Formulacija - pozitivno je to što je BiH dobila mišljenje Evropske komisije - preformulisana je u pozitivno mišljenje.

Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kandidatski-status-za-bih-zbunjivanje-s-predumisljajem

Da su Mogherini i Hahn bili eksplicitniji u opisu stvarne pozicije BiH na evropskom putu, predstavnicima vlasti u Sarajevu bi bile uskraćene mogućnosti za manipulaciju, smatra autor (EPA)

U svakoj civiliziranoj zemlji u kojoj bi se čak 14 minusa pročitalo kao plus, a negativno kao pozitivno, sve bi matematičke neznalice bile javno ismijane i, metaforički kazano, vraćene u početne razrede osnovne škole.

U zemljama koje se smatraju visoko dekomratiziranim društvima kakvim se vide i sve članice Evropske unije (EU), toliko loši matematičari bi osim javnog linča bili prisiljeni i na odstupanje sa javnih položaja zbog laganja i svjesnog obmanjivanja javnosti.

Brojni su primjeri iz bliske prošlosti koji to potvrđu – od suđenja ocu svenjemačke nacije Helmutu Kohlu  nakon što je 1999. obznanjena afera o stranačkim fondovima njegove Kršćanskodemokratske unije (CDU), pa do kolapsa austrijske vlade ovih dana zbog afere „Ibiza-video“.

Read more ...

Čeka li nas (izborna) katastrofa: Vatra u domu Evropa

Ovogodišnji izbori za novi petogodišnji saziv Evropskog parlamenta po mnogo čemu su bez presedana.

Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ceka-li-nas-izborna-katastrofa-vatra-u-domu-evropa)

Glas građana jedino poželjno oružje kojim se civilizirano može suprotstaviti diktaturi populizma (EPA)

"Evropa se kao ideja raspada pred našim očima... U takvoj atmosferi se održavaju i evropski parlamentarni izbori... Ukoliko se ne pojavi novi duh otpora, slutimo da će ovi izbori biti katastrofalni, donijet će pobjedu rušiteljima Evropske unije. Populističke snage slamaju Kontinent.... Za one koji još vjeruju u naslijeđe Erasmusa, Dantea, Goethea, Komenskog... bit će to sramotan poraz. Trijumfirat će politika prezira inteligencije i kulture... Doći će do eksplozije nacionalizma, ksenofobije i antisemitizma. Zadesit će nas katastrofa..."

Nisu ovo krici i jauci bilo kakvog uspaničenog dobro plaćenog evropskog "uhljeba". Niti dolaze iz redova evropske ljevice, a ni od zaljubljenika u ideju sjedinjenih evropskih država. Niti od onih koji već desetljećima tek samo govore o evropskom federalizmu.

"Gori vatra u domu Evropa" naslov je deklaracije koju je, na poziv prominentnog francuskog filozofa, pisca i novinara Bernarda-Henri Levyja, početkom godine potpisalo 30, po sudu Levyja, trenutno najslavnijih pisaca svijeta. Deklaracija je 25. januara objavljena u Liberasionu, francuskom dnevniku lijevog centra, kojeg je prije više od 45 godina utemeljio niko drugi do Jean-Paul Sartre, vodeći francuski i evropski filozof 20. stoljeća, koji se, kao svjetski utjecajna figura filozofije egzistencijalizma, u svoje vrijeme zalagao za humanizaciju svijeta.

Read more ...

Diktatura populizma i bonske ovlasti OHR-a

Visoki predstavnik je postao imun na ratnohuškačku retoriku, politiku etnonacionalnih podjela i sve prisutniju diktaturu populizma.

Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/diktatura-populizma-i-bonske-ovlasti-ohr)

Autoritet Visokog predstavnika je s protokom vremena postao nevidljivAl Jazeera

Pitanje je dana kada će Evropska komisija dostaviti pismene odgovore evropskom izvjestiocu za Bosnu i Hercegovinu Cristianu Dan Predi na tri krucijalna pitanja kakva do sada niko nikada nije postavio u Briselu.

"Da li je Komisija svjesna čestih slučajeva poricanja genocida i veličanja ratnih zločinaca u Republici Srpskoj? Što će učiniti da ih zaustavi? Te, kakav je efekat takvih aktivnosti na evropski put Bosne i Hercegovine?"

Logična pitanja, rumunski poslanik u Evropskom parlamentu s izvanrednim senzibilitetom za zbivanja u BiH, postavio je prije mjesec dana, 16. aprila. Po pravilima unutarevropske korespondencije Komisija je obavezna na svaki službeni upit odgovoriti u roku od šest sedmica. Biće vrlo zanimljivo za koji dan saznati šta Evropska komisija misli o ovim bolnim temama. I šta smjera učiniti.

Read more ...

Fitilji novih balkanskih sukoba

Kad je tema uopštena, akteri isfiltrirani i pregovori nemogući, onda sastanci postaju jalove imitacije državništva.

Piše:Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/fitilji-novih-balkanskih-sukoba)

Slika o evropskom liderstvu je dodatno srozana već latentnom neodlučnošću njemačke „čelične lady“, a još više kolonijalističkim ponašanjem mlađanog Macrona (EPA-EFE)

Da je svaki razgovor korisniji od svađe, a pregovori poželjniji od sukoba, znaju i vrapci na grani.

Kada je, međutim, glavna tema sastanka uopštena, kada su akteri isfiltrirani, kada razgovori postanu sami sebi svrha, a pregovori se upravo zbog toga pokažu nemogućim - tada se sastanci bez obzira na lokaciju, aktere, sazivače i učesnike pretvaraju u pričaonicu i jalovu imitaciju državništva i odvažnosti.

Jedan od takvih „idi mi, dođi mi“ sastanaka bio je ovonedjeljni Berlinski samit balkanskih lidera s čelnicima nekadašnje „lokomotive“ Evropske unije (Njemačka i Francuska) i predstavnicima Evropske komisije.

Kao ikebana su u radu Samita sudjelovali i premijeri Slovenije i Hrvatske u svojstvu članica EU koje su mentalno i politički bliže problematici zapadnobalkanske regije nego ostale članice Unije.

Read more ...

Sarajevo i Zagreb se svađaju, Kinezi napreduju

Nakon novog demarša predsjedniku EK-a i svim resornim zvaničnicima EU-a, oštro pismo uručeno i generalnom sekretaru UN-a

Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/sarajevo-i-zagreb-se-svadaju-kinezi-napreduju)

Treba smisliti rješenje po kojem će i ovaj most biti sponaAl Jazeera

Od kako se ljudi bave politikom poznato je da je u politici sve moguće. Pa i to da je Zagrebu Sarajevo dalje od Brisela, a Sarajevu Njujork bliži od Zagreba! Samo u politici mostovi ne spajaju ljude, gradove, države i kontinente.

Još od kasnih devedesetih godina kada je rođena ideja o povezivanju hrvatskog juga s ostalom Hrvatskom, Pelješki most je za zvanični Zagreb bio i ostao životno pitanje. Za Bosnu i Hercegovinu je to bio i ostao ilegalni most i most inata, narušavanje teritorijalnog integriteta i potpuno dokidanje suverenih prava BiH na moru.

Toliko bliski, nacionalno izmiješani i međusobno ovisni, a istovremeno toliko udaljeni, nerazumljivi jedni drugima i zavađeni - mogu biti samo komšije i susjedi na Balkanu.

Read more ...

Bolji dani za medije?

Protivnici zakonskih promjena tvrde da će nove odredbe ugušiti globalnu razmjenu mišljenja i slobodu samog interneta.

Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/bolji-dani-za-medije-i-vlasnike-autorskih-prava-na-internetu)

Procjenjuje se da bi direktiva mogla donijeti 415 milijardi eura godišnjeg ekonomskog rasta Evropskoj unijiEPA Ilustracija

Do sada neviđeni lobističko-medijski i stranačko-frakcijski rat unutar Evropskog parlamenta o autorskim pravima na internetu, koji je kulminirao u drugoj polovini prošle godine, završen je nedavno - a kako bi drugo - kompromisom. Nova "Direktiva o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu za 21. stoljeće" mogla bi biti usvojena krajem ovog mjeseca, ili najkasnije na plenarnom zasjedanju EP-a u drugoj polovini aprila.

Nakon nebrojenih amandmanskih dopuna i pogađanja između tradicionalnih medija, kreativne industrije i autora sadržaja, s jedne, i "tehnodivova", pobornika slobode interneta i njihovih lobističkih odreda, s druge strane, uslijedilo je obavezujuće međuinstitucionalno usaglašanje između Evropske komisije, kao predlagača, Vijeća Evropske unije, kao "glasnogovornika" zemalja članica i EP-a, kao krovnog konsultativno-zakonodavnog tijela EU-a.

Read more ...

Do kada će BiH biti energetski patuljak s ogromnim potencijalom

Ogromna investicija u gradnju zamjenskog Bloka 7 Termoelektrane Tuzla već je izazivala ekonomske, političke, energetske, ekološke, geopolitičke i druge rasprave

Piše:Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/do-kada-ce-bih-biti-energetski-patuljak-s-ogromnim-potencijalom)

Federalne vlasti kažu da se radi o 'histojskom momentu za BiH', ali ne misle svi tako, piše autorAl Jazeera

Jedna višegodišnja "jednačina s mnogo nepoznatih" je riješena. Elektroprivredi Bosne i Hercegovine je odobreno kreditno zaduženje kod izvozno-uvozne banke Narodne Republike Kine s rokom otplate od 20 godina. Referentna kineska kompanija Gezhouba bi tako, zajedno s američkim i evropskim partnerima, formalno mogla početi gradnju zamjenskog Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, koja je izgrađena prije 55 godina. Sa 715 megavata instalirane snage, i danas je to najveći pojedinačni proizvođač električne energije u zemlji. Ukupna vrijednost nove investicije s pratećom infrastrukturom je oko milijardu eura.

Read more ...

Hrvatska - prijatelj ili kočničar BiH na putu ka Briselu?

Šta bi sve mogla značiti najnovija izjava predsjednice Grabar-Kitarović da 'Hrvatska zastupa politiku proširenja, ali na temelju ispunjavanja apsolutno svih kriterija'?

Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/hrvatska-prijatelj-ili-kocnicar-bih-na-putu-ka-briselu)

Najnovija izjava predsjednice Grabar-Kitarović se, dakle, može tumačiti i kao suptilna prijetnja s odloženim djelovanjem, piše Smajić (EPA-EFE)

Najnovija izjava hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o Bosni i Hercegovini, u kojoj se uz ostalo navodi da „Hrvatska zastupa politiku proširenja, ali na temelju ispunjavanja apsolutno svih kriterija“ - mogla bi se analizirati iz mnogih uglova. Četiri su u ovom trenutku najvažnija i za većinu građana u BiH i Hrvatskoj najlakše shvatljiva.

Prvi ugao je onaj kojim se najdirektnije tangiraju trenutne, kratkoročne i dugoročne pozicije Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija.

Read more ...
Bosanski English French German Russian