A+ A A-

Bliski istok iz briselskog ugla

Zašto međunarodna javnost šuti na prijetnje američkog predsjednika da će udariti na "52 iranske mete, od kojih su neke veoma važne za Iran i njegovu kulturu"?

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/prica-o-bliskom-istoku-iz-briselskog-ugla

Vijesti o dramatičnoj eskalaciji napetosti na Bliskom istoku napokon su zabubnjale i u ušima evropskih zvaničnika u Briselu. Naravno, nakon što je Iran u noći s utorka na srijedu izvršio raketni napad na američke vojne baze u Iraku i tako počeo s realizacijom obećanja datih američkom predsjedniku Donaldu Trumpu nakon atentata na najčuvenijeg iranskog generala Qasema Soleimanija, 3. januara u Bagdagu.

Predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen sazvala je u srijedu (8. januara) vanrednu sjednicu svog kolegija povjerenikam sa kojeg je poručeno "objema stranama", koje su u predratnom stanju na Bliskom istoku, da "momentalno prestanu s uzajamnim prijetnjama, upotrebom sile i s izazivanjem nasilja" kako bi se prednost dala "dijalogu i deeskalaciji u regiji".Dvoličnost 'zapadnog civilizacijskog kruga' je opasnija po mir, slobodu, vladavinu prava i dostojanstvo čovjeka od cikličnih sigurnosnih prijetnji, piše autor (EPA)

Read more ...

Program reformi ili ANP – šija ili vrat

Najvažnije je da je prvi godišnji program reformi konačno usaglašen u Sarajevu i da je voljom svih članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine stigao u Brisel.

Link: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/program-reformi-ili-anp-sija-ili-vrat

Najkontroverzniji proizvod domaće politike i međunarodnih diplomatskih asistenata, kojem je javnost u Bosni i Hercegovini posljednjih dana bila izložena do nemilosti, predan je na ovogodišnji Badnji dan zvaničnicima Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u Briselu. Ne, dakle, dan ranije, kako su brzopleti mediji tumačili dolazak u Brisel Amira Ibrovića, šefa kabineta trenutnog predsjedavajućeg državnog Predsjedništva Željka Komšića.

Program reformi Bosne i Hercegovine na engleskom jeziku službeno je predao tek pristigli novi šef Misije Bosne i Hercegovine pri Sjevernoatlantskom savezu, ambasador Mitar Kujundžić, a u ime NATO-a dokument je preuzeo James Appathurai, zamjenik pomoćnika generalnog sekretara Alijanse.

Read more ...

Ko (ni)je za NATO?

Dan nakon formiranja Vijeća ministara, danas, 24. decembra 2019. godine, u glavnom sjedištu NATO-a u Briselu službeno je predat famozni "Program reformi Bosne i Hercegovione". Uskoro će se znati da li je taj dokument vjerodostojna zamjena za "Godišnji akcioni plan" (en. ANP) koji je početkom decembra prošle godine zatražen od Bosne i Hercegovine kako bi proces prilagodbi NATO standardima mogao biti nastavljen.

Tim povodom podsjećam na tekst koji sam napisa prije šest i po mjeseci, 16. juna i koji je objavljen ovdje: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ko-nije-za-nato

KO (NI)JE ZA NATO?

Usvajanje MAP-a kao ni godišnji nacionalni plan reformi ni za jednu zemlju pa tako ni za BiH ne podrazumijeva automatizaciju ulaska u NATO.

Obruč se steže! Amerikanci, Britanci, Nijemci, Turci, neke od skandinavskih zemalja, a najodlučnije Bijela kuća odučili su da „bez ucjene i zavrtanja ruku bilo kome, već razumom i argumentima“ okončaju agoniju i jeftinu populističku igranku oko uspostave izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini.

Kako? Kompromisnim dogovorom oko natovog godišnjeg Nacionalnog akcionog plana sveobuhvatnih reformi (NAP)!

Prvi među Bošnjacima, Bakir Izetbegović, je izgleda konačno svjestan da svojim ucjenama o izboru izvršnih vlasti u zemlji ne čini dobro za državu, silne reforme, blokirano pravosuđe, njen evropski put.

Read more ...

Dok se političke 'usjedjelice' i 'junoše' svađaju, BiH čeka

Pored svih problema koji guše BiH, glavna javna debata ovih dana se vodi povodom političkog prevrata u Kantonu Sarajevo.

Link: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/dok-se-politicke-usjedjelice-i-junose-svadaju-bih-ceka

Umjesto o smrtonosnoj zagađenosti zraka zbog koje prema zdravstvenim statistikama u Bosni i Hercegovini godišnje umire pet hiljada ljudi, o Evropskom „zelenom dogovoru“ koji se odnosi i na zemlje zapadnog Balkana, o rješavanju migrantske krize s bezbroj nepoznanica, o prioritetima države i društva u dolazećoj 2020. godini ili o suštini desetogodišnje blokade evropskog puta – glavna javna debata se ovih dana vodi povodom dugo nagovještavanog „političkog prevrata“ i preuzimanja vlasti u najbogatijem bosansko-hercegovačkom kantonu.  

Politički 'starosjedioci' optužuju političke 'junoše' u Sarajevu za „amaterizam i zloupotrebu ovlasti na štetu građana“, a kantonalne 'junoše' uzvraćaju optužbama za sistemsku korupciju, nepotizam i „beskrupuloznost u borbi za vlast iz ličnih umjesto društvenih interesa“.

Read more ...

Od 'Jugosfere' do Balkanske ekonomske unije

Uprkos umjesnim i neumjesnim kritikama, (samo)hvalisanju i osporavanjima - zagovornici 'malog Schengena' ili 'Balkanske ekonomske unije' ne posustaju.

Link: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/od-jugosfere-do-balkanske-ekonomske-unije

Uprkos umjesnim i neumjesnim kritikama, (samo)hvalisanju i osporavanjima - zagovornici "malog Schengena" ili "Balkanske ekonomske unije" (BEU) ne posustaju.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije - Zoran Zaev i Edi Rama, u roku od samo tri i po mjeseca zakazali su i treći trilateralni samit u Tirani i najvećem albanskom brodskom pristaništu Draču, epicentralnoj tački razornog zemljotresa koji je krajem novembra pogodio Albaniju.

Read more ...

Tursku neće, a BiH ovakva ne može u EU

Izvjesno je da Turska nikada neće postati dio Evropske unije, dok Bosna i Hercegovina verbalno hoće, ali djelima pokazuju na neke druge smjerove.

Link: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/zasto-turska-nece-bih-ne-moze-u-evropsku-uniju

Ono što su znali svi osim bh. političara i državnog rukovodstva da će se desiti, obistinilo se: ministri vanjskih i evropskih poslova na posljednjem ovogodišnjem zasjedanju sredinom sedmice nisu imali razloga ni da razmatraju zahtjev Bosne i Hercegovine o kandidatskom statusu, podnesenom 15. februara 2016. godine. Zaključci o Bosni i Hercegovini usvojeni su bez diskusije, što dodatno zatamnjuje sivu trasu Bosne i Hercegovine na evropskom putu ma koliko se EU i najnovijim porukama trudila da ohrabri domaće vlasti i građane da se probude.

Read more ...

Zbog 'Balkanske rute' droga hara Evropom

U konačnom crnom saldu po EU i dalje najvažniju ulogu ima 'Balkanska ruta' koja se proteže od Irana i Afganistana.

Link: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/zbog-balkanske-rute-droga-hara-evropom

Godišnji promet opojnih droga u zemljama Evropske unije (EU) procjenjuje se na 30 milijardi eura (po podacima UN-a) do 40 milijardi eura prema procjeni Evropske agencije za saradnju u sprovedbi zakonodavstva EU (Europol).

I dalje je najzastupljeniji kanabis (marihuana i konoplja) sa 39 odsto evropskog tržišta i procijenjenom zaradom od 11,6 do 12,8 milijardi eura godišnje. Kokain je na drugom mjestu sa 31 odsto tržišta i procijenjenim prometom od  9,5 do 10,5 milijardi eura. Heroin se zadržao na 25 odsto evropskog tržišta s procijenjenim godišnjim prometom od 7,4 do 9,1 milijardu eura, a sintetičke droge poput amfetamina, metamfetamina, MDMA i drugih psihoaktivnih supstanci, čija je proizvodnja i promet u zadnje tri godine „u dramatičnom porastu“, drže oko pet odsto narko-tržišta EU sa trenutnih oko 1,6 do 1,9 milijardi eura godišnjeg prometa.

Procjena je da bi u narednih dvije-tri godine promet sintetičkih droga u EU mogao skočiti na cijelih 9 milijardi eura godišnje i primamiti oko 4 miliona novih korisnika mahom mlađe životne dobi.

Read more ...

Početak nove Evrope?

Da li je EU doista na prekretnici kao što vjeruje predsjednica nove Komisije i većina evropskih zastupnika, uskoro će se vidjeti.

Link: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/pocetak-nove-evrope

S mjesec dana zakašnjenja, nova Evropska komisija s prvom ženom na svom čelu od osnivanja Evropske unije, u srijedu tačno u podne isposlovala je ubjedljivu većinu glasova evropskih parlamentaraca. Od 707 poslanika 461. ih je glasalo za, 157 protiv, a 89 je bilo suzdržano.

Takav ishod glasanja za "ambicioznu, proevropski motiviranu i hrabru Komisiju“, kako su je opisali nova predsjednica Ursula von der Leyen (Njemačka) i većina evropskih zastupnika, mogao se naslutiti već nakon prvih uvodnih rečenica kojima je započelo uobičajeno predstavljanje Kolegija od 27 odabranih povjerenika u kojem će, zbog britanskog 'hoću-neću' u vezi s Brexitom, jedna stolica ostati upražnjena sve do konačne odluke o odlasku ili sve šire priželjkivanog ostanka Ujedinjenog Kraljevstva u Uniji.

Read more ...

'Makronizacija' EU: I vuci siti, i ovce na broju

Inicijativa francuskog predsjednika o reformi pristupnih pregovora savladala je prvu političku barijeru na putu ka Evropskoj komisiji. 

Link: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/makronizacija-evropske-unije-i-vuci-siti-i-ovce-na-broju

 Vijeće Evropske unije za opće poslove (GAC), koje čine ministri vanjskih i evropskih poslova ili njihovi opunomoćnici, obavilo je ove sedmice očekivanu raspravu o procesu stabilizacije i pridruživanja te posljedicama oktobarske odluke evropskih lidera o ponovnom odgađanju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Izraženo je "razumijevanje za potrebom preispitivanja efikasnosti dosadašnje metodologije pregovora o pristupanju Evropskoj uniji", a podržana je i ideja o "efikasnijem ažuriranju procesa reformi u zemljama kandidatkinjama za članstvo u Uniji".Evropska unija, EU

Read more ...

Hrvatska u Evropskoj uniji – koristi i štete?

Bivšim i sadašnjim hrvatskim vlastima ne polazi za rukom da spriječe socijalnu nepravdu i sve dublje raslojavanje na šaku bogatih i većinu bijednih.

Link: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/hrvatska-u-evropskoj-uniji-korist-ili-steta

Ako je kraj pregovora i članstvo u Evropskoj uniji za Hrvatsku prije šest i po godina bila "matura", polugodišnje predsjedavanje Vijećem EU-a u prvih šest mjeseci naredne godine zasigurno bi mogao biti "diplomski rad". Takva su bila prva iskustva svake od novih članica EU-a kojima je uhodani sistem rotacije na čelu Vijeća EU-a dodjeljivao ulogu "poštenog i neutralanog posrednika u upravljanju evropskim poslovima".

Prva među zemljama bivšeg socijalističkog bloka takvo iskustvo je imala Slovenija, čije je uspješno predsjedništvo trajalo od 1. januara do 1. jula 2008. godine. U prvih šest mjeseci ove godine predsjedavajuća EU-a je bila Rumunija, a "štafetnu palicu" će 1. januara od iskusne Finske preuzeti Hrvatska.

Da bi se uspješno uhvatila ukoštac s ovim izazovom, hrvatska Vlada i Evropska komisija su zajednički formatirali teorijsku i praktičnu obuku za oko 800 hrvatskih dužnosnika, službenika i drugog osoblja, a uvježbavanje realnih situacija će trajati sve do kraja ove godine.

Read more ...
Bosanski English French German Russian