Evropska javnost je sve manje sklona podržati nova proširenja.

Naredne srijede u ponoć Slovenija nakon trinaest godina po drugi put preuzima polugodišnje predsjedavanje Vijećem EU.Za članicu koja je i sama sukreator raspada bivše Jugoslavije i koja ovih dana obilježava tri decednije samostalnosti, to je prilika da se još jednom nakon 2008. godine pokaže institucionalno i politički zrelom za nametanje vlastite polugodišnje agende ostalim članicama Unije.

Istina, slovenačkoj vladi je jasno da male članice nemaju potenciju za upravljanje procesima strateških promjena, ali mogu, i imaju pravo i obavezu, inicirati promjene.

Važno je da zemlje poput Slovenije i Hrvatske permanentno insistiraju u Briselu na povratku politici agresivnog proširenja Unije (EPA)

Institucije EU su već godinama svjesne da uzroci svih problema u BiH ne leže u narodima, već u vođama i etnonacionalizmu sistemske (dejtonske) naravi.

Od kako se evropske institucije i njihovi zvaničnici bave Bosnom i Hercegovinom, a zvanično je to počelo sredinom 1997. godine – nikada, koliko znam, “etnonacionalizam, nacionalistička retorika i međunacionalne podjele” nisu bile ključna tema razgovora s domaćim čelnicima.

Dogodilo se to, konačno, u utorak tokom telefonskog razgovora potpredsjednika Evropske komisije i visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnost Josepa Borrella s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradom Dodikom, Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem.Borrell je, između ostalog, podsjetio članove Predsjedništva i na 14 reformskih uslova za početak pregovora o članstvu u Uniji (EPA)

“Evropska komisija je primila na znanje očekivanu odluku predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milana Tegeltije o neopozivoj ostavci. Ali time još ništa nije riješeno. VSTV-u je potrebna ozbiljna, duboka, reforma kako bi se vratilo povjerenje javnosti u njegov rad, a državi treba novi Zakon o VSTV-u kojim će se osigurati profesionalno, nezavisno i nepristrasno pravosuđe na svim nivoim i u svim dijelovima Bosne i Hercegovine.”

Ovako je zvanična predstavnica Evropske komisije Ana Pisonero započela odgovor na pitanje: koliki je doprinos EU istovremenoj ostavci predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, te uklanjanju ploče s imenom osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića sa zgrade studentskog doma na Palama kod Sarajeva; da li se radi o koincidenciji ili planski iznuđenom potezu kojim se konačno najavljuju bolji dani za pravosuđe?

Evropska komisija je primila na znanje očekivanu odluku predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije o neopozivoj ostavci (Al Jazeera)

Bruxelles, 15.10.2018. - Vijeće Evropske unije na nivou ministara vanjskih poslova, koje je 15. oktobra zasijedalo u Luxembourgu, u Zaključcima o Bosni i Hercegovini  ponovo ističe svoju nedvosmislenu predanost evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, cjelovite i suverene zemlje.

Nakon izbora 7. oktobra i podsjećajući na Zaključke iz juna 2018. godine, Vijeće očekuje da će se svi lideri konstruktivno angažirati na formiranju vlasti na svim nivoima, u interesu svih građana. Vijeće podsjeća da očekuje da vlasti u BiH daju prioritet nastavku reformi potrebnih za napredovanje na evropskom putu, osiguravajući potpunu i učinkovitu provedbu Reformske agende.

Aktuelno stanje u BiH i dolazak Federice Mogherini u Sarajevo (2.3.2017.) u trenutku kada zemlja "gori" zbog zahtjeva za reviziju presude protiv Srbije, podsjetili su me na Otvoreno pismo koje sam 18.12. 2013. odaslao na 120 adresa u Evropi. Rezultat te moje 'slobodnostreljačke' lobističke kampanje su: presuda u predmetu "Sejdić-Finci" je već u februaru 2014. skinuta s liste "kriterija uslovljenosti" za evropske integracije; tadašnji evropski povjerenik za proširenje Štefan Füle je nakon mandata u Evropskoj komisiji završio karijeru u EU i nastavio u nevladinom sektoru, a EU je odmrzla svoje fondove prema BiH! Jedino 50 miliona eura koji su bili namijenjeni agrarnom sektoru, a zbog "Sejdić-Finci" slučaja su uskraćeni, još nisu vraćeni jer ih niko i ne potražuje. Uoči ovomartovskog dolaska evropske šefice diplomatije u Sarajevo, ponovo apeliram na sve dobronamjerne zvaničnike diljem svijeta da se presuda u predmetu "Sejdić-Finci" (kao što su i sve ostale presude Evropskog suda za ljudska prava), vrati u nadležnost Vijeća Evrope i njenog Suda za ljudska prava. Na taj način će se radikalno relaksirati politička atmosfera u BiH, Vijeće Evrope će preuzeti ulogu koja mu pripada, a Evropska unija će se vratiti svojim principima nemiješanja u ustavna pitanja bilo koje države. Vijeće Evrope (a ne Evropska unija) je ključna evropska institucija u čijim je temeljima njegovanje ljudskih prava i jačanje demokratije, dok je EU eminentno ekonomsko-monetarna zajednica! Nije nevažno ni to da je naša zemlja od juna 2002. godine punopravna članica Vijeća Evrope i da u najvišim organima i tijelima ove organizacije imamo svoje legitimne predstavnike. Za članstvo u EU smo, međutim, tek prije godinu predali aplikaciju za kandidatski status, a krajem prošle godine primili oko 3500 pitanja Evropske komisije! Vijeće Evrope, dakle, formalno-pravno, politički i institucionalno ima veću ulogu i moć u provođenju presude vlastitog Suda, nego Evropska unija koja za predmete iz vlastite nadležnosti ima svoja pravna tijela. Svjestan sam da o ovoj temi, iz ovakvo 'zavrnutog' ugla i dalje 'kukuričem' usamljeno, ali sam ubijeđen da ću istrajati u dokazivanju da je EU u slučaju „Sejdić-Finci“ na kardinalno pogrešnom putu. Važno mi je, također, da i naši 'učitelji' počnu učiti da svako treba da radi svoj posao! Uplitanje EU u predmetu Sejdić i Finci protiv države BiH mogao bi biti međunarodno-pravni presedan zbog kojeg bi, u trenutno usijanoj političkoj atmosferi zbog revizije presude protiv Srbije, mnogi mogli očekivati da se EU umiješa i u ovaj međunarodno-pravni predmet nad kojim EU nema nikakve nadležnosti. U nastavku je pismo iz decembra 2013. koje su prenijeli brojni mediji, a može se vidjeti i ovdje:http://zekerijah-smajic.eu/administrator/index.php?option=com_content&view=article&layout=edit&id=646

STRASBOURG, 15.2.2017. - Evropski parlament danas je usvojio Rezoluciju o Bosni Hercegovinu, čiji je predlagač bio Cristian Dan Peda, izvjestitelj Evropskog parlamenta za BiH. Od 695 poslanika za Rezoluciju je glasalo 496, protiv 132, a 67 zastupnika je bilo suzdržano.

Rezolucijom se insistira na većoj dosljednosti i brzini u provođenju socijalnih i ekonomskih reformi, traže se izmjene izbornog zakona BiH i poštovanje “principa federalizma, supsidijarnosti i decentralizacije, koji su neophodni kako bi sva tri konstitutivna naroda i manjine, mogli uživati ista prava”.

Hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Dubravka Šuica se, logično, posebno zalagala za “prava Hrvata koji bi trebali imati TV kanal na hrvatskom jeziku i mogućnost da uživaju sve što im pripada po Daytonskom sporazumu”.

Istekao je rok za popunjavanje upitnika Evropske komisije, a vlasti Bosne i Hercegovine, pogotovo entiteta Republika Srpska, taj posao još nisu završile.

Analitičari su složni u ocjeni da bi odugovlačenje unosa odgovora ili, u krajnjem slučaju, nedavanje nikakvih odgovora na upitnike Evropske komisije do zadatog roka, maja ove godine, vratilo Bosnu i Hercegovinu nekoliko "milja" unazad kada su u pitanju eurointegracije.

Novinari Zekerijah Smajić i Pejo Gašparević tvrde da je neispunjavanje okvirnog roka za popunjavanje odgovara na upitnik EK-a, koji je istekao 30. januara, još jedan dokaz da sadašnje političke elite u Bosni i Hercegovini nemaju kapaciteta suočiti se sa zahtjevima koji su isporučeni u tim pitanjima. Potvrda je to, tvrdi Smajić, da Bosna i Hercegovina nema administrativni kapacitet da s Briselom razgovara "jednim glasom", iako od 23. augusta prošle godine ima usaglašen i na Vijeću ministara Bosne i Hercegovine zvanično usvojen Mehanizam koordinacije aktivnosti u procesu evropskih integracija.

Nakon što je iz Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine saopćeno da nijedna institucija iz Republike Srpske do kraja januara nije unijela svoje odgovore u informacioni sistem, predsjednik tog bh. entiteta Milorad Dodik je kazao da "treba polako s upitnikom", jer se navodno treba razmisliti o nekim pitanjima.

European Prliament 2014-2019

Plenary sitting   

A8-9999/2017

Date 06/02/2017 

                                                                                    REPORT

                                                      on the 2016 Commission Report on Bosnia and Herzegovina

DocRef: (2016/2313(INI)

{AFET} Committee on Foreign Affairs</Commission

Rapporteur:Cristian Dan Preda

CONTENTS

MOTION FOR A EUROPEAN PARLIAMENT RESOLUTION.......................................... 3

RESULT OF FINAL VOTE IN COMMITTEE RESPONSIBLE......................................... 16

BRUXELLES - 17.10.2016. - Vijeće Evropske unije je, na redovnom zasjedanju ministara vanjskih poslova, usvojilo zaključke o Bosni i Hercegovini, uzimajući u obzir nedavna politička dešavanja u zemlji. Vijeće je ponovno naglasilo svoje svoje nedvosmisleno opredjeljenje EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države, te je usvojilo 6 zaključaka:

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, Dragan Mektić, i direktor Europola, Rob Wainwright, potpisali su 31.augusta u Sarajevu Sporazum o proširenju saradnje u borbi protiv prekograničnog kriminala putem razmjene informacija, uključujući i lične podatke osumnjičenih počinitelja, te zajedničkim planiranjem operativnih aktivnosti.

Potpisivanjem Sporazuma o operativnoj i strateškoj saradnji zaključeni su uspješni pregovori između Bosne i Hercegovine i EUROPOL-a o udruživanju snaga u cilju maksimalne efikasnosti u borbi protiv kriminaliteta.