Aktuelno stanje u BiH i dolazak Federice Mogherini u Sarajevo (2.3.2017.) u trenutku kada zemlja "gori" zbog zahtjeva za reviziju presude protiv Srbije, podsjetili su me na Otvoreno pismo koje sam 18.12. 2013. odaslao na 120 adresa u Evropi. Rezultat te moje 'slobodnostreljačke' lobističke kampanje su: presuda u predmetu "Sejdić-Finci" je već u februaru 2014. skinuta s liste "kriterija uslovljenosti" za evropske integracije; tadašnji evropski povjerenik za proširenje Štefan Füle je nakon mandata u Evropskoj komisiji završio karijeru u EU i nastavio u nevladinom sektoru, a EU je odmrzla svoje fondove prema BiH! Jedino 50 miliona eura koji su bili namijenjeni agrarnom sektoru, a zbog "Sejdić-Finci" slučaja su uskraćeni, još nisu vraćeni jer ih niko i ne potražuje. Uoči ovomartovskog dolaska evropske šefice diplomatije u Sarajevo, ponovo apeliram na sve dobronamjerne zvaničnike diljem svijeta da se presuda u predmetu "Sejdić-Finci" (kao što su i sve ostale presude Evropskog suda za ljudska prava), vrati u nadležnost Vijeća Evrope i njenog Suda za ljudska prava. Na taj način će se radikalno relaksirati politička atmosfera u BiH, Vijeće Evrope će preuzeti ulogu koja mu pripada, a Evropska unija će se vratiti svojim principima nemiješanja u ustavna pitanja bilo koje države. Vijeće Evrope (a ne Evropska unija) je ključna evropska institucija u čijim je temeljima njegovanje ljudskih prava i jačanje demokratije, dok je EU eminentno ekonomsko-monetarna zajednica! Nije nevažno ni to da je naša zemlja od juna 2002. godine punopravna članica Vijeća Evrope i da u najvišim organima i tijelima ove organizacije imamo svoje legitimne predstavnike. Za članstvo u EU smo, međutim, tek prije godinu predali aplikaciju za kandidatski status, a krajem prošle godine primili oko 3500 pitanja Evropske komisije! Vijeće Evrope, dakle, formalno-pravno, politički i institucionalno ima veću ulogu i moć u provođenju presude vlastitog Suda, nego Evropska unija koja za predmete iz vlastite nadležnosti ima svoja pravna tijela. Svjestan sam da o ovoj temi, iz ovakvo 'zavrnutog' ugla i dalje 'kukuričem' usamljeno, ali sam ubijeđen da ću istrajati u dokazivanju da je EU u slučaju „Sejdić-Finci“ na kardinalno pogrešnom putu. Važno mi je, također, da i naši 'učitelji' počnu učiti da svako treba da radi svoj posao! Uplitanje EU u predmetu Sejdić i Finci protiv države BiH mogao bi biti međunarodno-pravni presedan zbog kojeg bi, u trenutno usijanoj političkoj atmosferi zbog revizije presude protiv Srbije, mnogi mogli očekivati da se EU umiješa i u ovaj međunarodno-pravni predmet nad kojim EU nema nikakve nadležnosti. U nastavku je pismo iz decembra 2013. koje su prenijeli brojni mediji, a može se vidjeti i ovdje:http://zekerijah-smajic.eu/administrator/index.php?option=com_content&view=article&layout=edit&id=646

STRASBOURG, 15.2.2017. - Evropski parlament danas je usvojio Rezoluciju o Bosni Hercegovinu, čiji je predlagač bio Cristian Dan Peda, izvjestitelj Evropskog parlamenta za BiH. Od 695 poslanika za Rezoluciju je glasalo 496, protiv 132, a 67 zastupnika je bilo suzdržano.

Rezolucijom se insistira na većoj dosljednosti i brzini u provođenju socijalnih i ekonomskih reformi, traže se izmjene izbornog zakona BiH i poštovanje “principa federalizma, supsidijarnosti i decentralizacije, koji su neophodni kako bi sva tri konstitutivna naroda i manjine, mogli uživati ista prava”.

Hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Dubravka Šuica se, logično, posebno zalagala za “prava Hrvata koji bi trebali imati TV kanal na hrvatskom jeziku i mogućnost da uživaju sve što im pripada po Daytonskom sporazumu”.

Istekao je rok za popunjavanje upitnika Evropske komisije, a vlasti Bosne i Hercegovine, pogotovo entiteta Republika Srpska, taj posao još nisu završile.

Analitičari su složni u ocjeni da bi odugovlačenje unosa odgovora ili, u krajnjem slučaju, nedavanje nikakvih odgovora na upitnike Evropske komisije do zadatog roka, maja ove godine, vratilo Bosnu i Hercegovinu nekoliko "milja" unazad kada su u pitanju eurointegracije.

Novinari Zekerijah Smajić i Pejo Gašparević tvrde da je neispunjavanje okvirnog roka za popunjavanje odgovara na upitnik EK-a, koji je istekao 30. januara, još jedan dokaz da sadašnje političke elite u Bosni i Hercegovini nemaju kapaciteta suočiti se sa zahtjevima koji su isporučeni u tim pitanjima. Potvrda je to, tvrdi Smajić, da Bosna i Hercegovina nema administrativni kapacitet da s Briselom razgovara "jednim glasom", iako od 23. augusta prošle godine ima usaglašen i na Vijeću ministara Bosne i Hercegovine zvanično usvojen Mehanizam koordinacije aktivnosti u procesu evropskih integracija.

Nakon što je iz Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine saopćeno da nijedna institucija iz Republike Srpske do kraja januara nije unijela svoje odgovore u informacioni sistem, predsjednik tog bh. entiteta Milorad Dodik je kazao da "treba polako s upitnikom", jer se navodno treba razmisliti o nekim pitanjima.

European Prliament 2014-2019

Plenary sitting   

A8-9999/2017

Date 06/02/2017 

                                                                                    REPORT

                                                      on the 2016 Commission Report on Bosnia and Herzegovina

DocRef: (2016/2313(INI)

{AFET} Committee on Foreign Affairs</Commission

Rapporteur:Cristian Dan Preda

CONTENTS

MOTION FOR A EUROPEAN PARLIAMENT RESOLUTION.......................................... 3

RESULT OF FINAL VOTE IN COMMITTEE RESPONSIBLE......................................... 16

BRUXELLES - 17.10.2016. - Vijeće Evropske unije je, na redovnom zasjedanju ministara vanjskih poslova, usvojilo zaključke o Bosni i Hercegovini, uzimajući u obzir nedavna politička dešavanja u zemlji. Vijeće je ponovno naglasilo svoje svoje nedvosmisleno opredjeljenje EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države, te je usvojilo 6 zaključaka:

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, Dragan Mektić, i direktor Europola, Rob Wainwright, potpisali su 31.augusta u Sarajevu Sporazum o proširenju saradnje u borbi protiv prekograničnog kriminala putem razmjene informacija, uključujući i lične podatke osumnjičenih počinitelja, te zajedničkim planiranjem operativnih aktivnosti.

Potpisivanjem Sporazuma o operativnoj i strateškoj saradnji zaključeni su uspješni pregovori između Bosne i Hercegovine i EUROPOL-a o udruživanju snaga u cilju maksimalne efikasnosti u borbi protiv kriminaliteta.

Start: Da li su ove naše integracije koje, navodno, traju već više od 15 godina, zapravo, samo jedan veliki cirkus jer se mi za sve ove godine nismo dotakli nikakve ozbiljne reforme i nikakvog ozbiljnog zadatka?

Smajić: Ako postoji politički iluzionizam, onda je on u Bosni i Hercegovini doveden do savršenstva. Kao što najpoznatiji savremeni mađioničar svijeta David Copperfield s magijskom lakoćom probija Kineski zid, tako glatko Bosna i Hercegovina galopira na putu euroatlantskih integracija. Ako ćemo, dakle, pogledati istini u oči, a neovisni novinari i analitičari tako moraju činiti, onda se ne smije skrivati činjenica da, na žalost, našom zemljom ne upravljaju legalno izabrane i ustavno legitimne institucije već moćni pojedinci iz politokratskih središnjica sva tri konstitutivna naroda.

Kao odgovor na teške poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, EU nastavlja da pruža pomoć u borbi sa posljedicama ove elementarne nepogode. Pored do sada upućene hitne humanitarne pomoći, Evropska komisija je u utorak izdvojila dodatnih 65 miliona eura za saniranje posljedica nezapamćenih poplava.

Vijeće ministara vanjskih poslova Evropske unije na zasjedanju u Luxemborgu 14. aprila, razmotrilo situaciju u Bosni i Hercegovinu i usvojilo zaključke kojima se, konačno, prvenstvo daje ekonomsko-socijalnim pitanjima i restrukturiranju neefikasne države. Odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci spominje se tek na kraju posljednjeg zaključka, što je također poruka za one koji znaju čitati.

Washingon, 07.03.2014. - Bosna i Hercegovina u najvećoj političkoj krizi od svih zemalja Zapadnog Balkana, ocijenila je izvjestiteljica Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju i evropska parlamentarka iz Slovenije Tanja Fajon govoreći pred Odborom američkog Senata. Dodala je da su što prije potrebne široke promjene Dejtonskog mirovnog sporazuma "kako bi zemlja mogla uopšte funkcionisati". Govoreći o temi "Dešavanja na Zapadnom Balkanu i politički odgovori", Fajon je ocijenila da se međunarodna zajednica mora mnogo više posvetiti razvoju i stabilizaciji Zapadnog Balkana.