A+ A A-

Analize

Migrantski sukobi u BiH odjeknuli do Brisela

U Evropskoj komisiji, povodom najnovije migrantske krize u zapadnoj BiH, očekuju da će Hrvatska 'ovoga puta reagirati brže i pravednije'.
 
Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/migrantski-sukobi-u-bih-odjeknuli-do-brisela
Tek kada su obračuni između pakistanskih hordi očajnika i alžirskih sapatnika eksplodirali do prvih ljudskih žrtava, loše vijesti iz Bihaća i Velike Kladuše su dospjele i do Brisela (Al jazeera)

"Odgovornost je na hrvatskim vlastima da osiguraju pristup legalnim postupcima azila svim migrantima koji izraze želju za podnošenje takvog zahtjeva u skladu s pravilima EU“, najnoviji je stav Evropske komisije.

Za manje od tri mjeseca, četiri će godine od početka migrantske krize kakvu Evropska unija nije doživjela od svoga nastanka.

Od septembra 2015. svijet je ušao u najnovije Novo doba. Pokreti stanovništva po mnogo čemu podsjećaju na 30-te godine prošlog stoljeća. Kao i između dva najkrvavija svjetska rata, stotine miliona ljudi je u pokretu u svim pravcima.

Prema podacima Ujedinjenih naroda (UN), u svijetu danas živi oko 260 miliona legalnih migranata odnosno osoba koje su napustile matične zemlje i zakonito žive u drugim državama. Svaki deseti migrant (oko 26 miliona) je u statusu izbjeglice ili azilanta. Nezakonitih migranata je znatno više.

Read more ...

Kandidatski status za BiH, zbunjivanje s predumišljajem

Formulacija - pozitivno je to što je BiH dobila mišljenje Evropske komisije - preformulisana je u pozitivno mišljenje.

Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kandidatski-status-za-bih-zbunjivanje-s-predumisljajem

Da su Mogherini i Hahn bili eksplicitniji u opisu stvarne pozicije BiH na evropskom putu, predstavnicima vlasti u Sarajevu bi bile uskraćene mogućnosti za manipulaciju, smatra autor (EPA)

U svakoj civiliziranoj zemlji u kojoj bi se čak 14 minusa pročitalo kao plus, a negativno kao pozitivno, sve bi matematičke neznalice bile javno ismijane i, metaforički kazano, vraćene u početne razrede osnovne škole.

U zemljama koje se smatraju visoko dekomratiziranim društvima kakvim se vide i sve članice Evropske unije (EU), toliko loši matematičari bi osim javnog linča bili prisiljeni i na odstupanje sa javnih položaja zbog laganja i svjesnog obmanjivanja javnosti.

Brojni su primjeri iz bliske prošlosti koji to potvrđu – od suđenja ocu svenjemačke nacije Helmutu Kohlu  nakon što je 1999. obznanjena afera o stranačkim fondovima njegove Kršćanskodemokratske unije (CDU), pa do kolapsa austrijske vlade ovih dana zbog afere „Ibiza-video“.

Read more ...

Čeka li nas (izborna) katastrofa: Vatra u domu Evropa

Ovogodišnji izbori za novi petogodišnji saziv Evropskog parlamenta po mnogo čemu su bez presedana.

Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ceka-li-nas-izborna-katastrofa-vatra-u-domu-evropa)

Glas građana jedino poželjno oružje kojim se civilizirano može suprotstaviti diktaturi populizma (EPA)

"Evropa se kao ideja raspada pred našim očima... U takvoj atmosferi se održavaju i evropski parlamentarni izbori... Ukoliko se ne pojavi novi duh otpora, slutimo da će ovi izbori biti katastrofalni, donijet će pobjedu rušiteljima Evropske unije. Populističke snage slamaju Kontinent.... Za one koji još vjeruju u naslijeđe Erasmusa, Dantea, Goethea, Komenskog... bit će to sramotan poraz. Trijumfirat će politika prezira inteligencije i kulture... Doći će do eksplozije nacionalizma, ksenofobije i antisemitizma. Zadesit će nas katastrofa..."

Nisu ovo krici i jauci bilo kakvog uspaničenog dobro plaćenog evropskog "uhljeba". Niti dolaze iz redova evropske ljevice, a ni od zaljubljenika u ideju sjedinjenih evropskih država. Niti od onih koji već desetljećima tek samo govore o evropskom federalizmu.

"Gori vatra u domu Evropa" naslov je deklaracije koju je, na poziv prominentnog francuskog filozofa, pisca i novinara Bernarda-Henri Levyja, početkom godine potpisalo 30, po sudu Levyja, trenutno najslavnijih pisaca svijeta. Deklaracija je 25. januara objavljena u Liberasionu, francuskom dnevniku lijevog centra, kojeg je prije više od 45 godina utemeljio niko drugi do Jean-Paul Sartre, vodeći francuski i evropski filozof 20. stoljeća, koji se, kao svjetski utjecajna figura filozofije egzistencijalizma, u svoje vrijeme zalagao za humanizaciju svijeta.

Read more ...

Fitilji novih balkanskih sukoba

Kad je tema uopštena, akteri isfiltrirani i pregovori nemogući, onda sastanci postaju jalove imitacije državništva.

Piše:Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/fitilji-novih-balkanskih-sukoba)

Slika o evropskom liderstvu je dodatno srozana već latentnom neodlučnošću njemačke „čelične lady“, a još više kolonijalističkim ponašanjem mlađanog Macrona (EPA-EFE)

Da je svaki razgovor korisniji od svađe, a pregovori poželjniji od sukoba, znaju i vrapci na grani.

Kada je, međutim, glavna tema sastanka uopštena, kada su akteri isfiltrirani, kada razgovori postanu sami sebi svrha, a pregovori se upravo zbog toga pokažu nemogućim - tada se sastanci bez obzira na lokaciju, aktere, sazivače i učesnike pretvaraju u pričaonicu i jalovu imitaciju državništva i odvažnosti.

Jedan od takvih „idi mi, dođi mi“ sastanaka bio je ovonedjeljni Berlinski samit balkanskih lidera s čelnicima nekadašnje „lokomotive“ Evropske unije (Njemačka i Francuska) i predstavnicima Evropske komisije.

Kao ikebana su u radu Samita sudjelovali i premijeri Slovenije i Hrvatske u svojstvu članica EU koje su mentalno i politički bliže problematici zapadnobalkanske regije nego ostale članice Unije.

Read more ...

Do kada će BiH biti energetski patuljak s ogromnim potencijalom

Ogromna investicija u gradnju zamjenskog Bloka 7 Termoelektrane Tuzla već je izazivala ekonomske, političke, energetske, ekološke, geopolitičke i druge rasprave

Piše:Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/do-kada-ce-bih-biti-energetski-patuljak-s-ogromnim-potencijalom)

Federalne vlasti kažu da se radi o 'histojskom momentu za BiH', ali ne misle svi tako, piše autorAl Jazeera

Jedna višegodišnja "jednačina s mnogo nepoznatih" je riješena. Elektroprivredi Bosne i Hercegovine je odobreno kreditno zaduženje kod izvozno-uvozne banke Narodne Republike Kine s rokom otplate od 20 godina. Referentna kineska kompanija Gezhouba bi tako, zajedno s američkim i evropskim partnerima, formalno mogla početi gradnju zamjenskog Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, koja je izgrađena prije 55 godina. Sa 715 megavata instalirane snage, i danas je to najveći pojedinačni proizvođač električne energije u zemlji. Ukupna vrijednost nove investicije s pratećom infrastrukturom je oko milijardu eura.

Read more ...

Hrvatska - prijatelj ili kočničar BiH na putu ka Briselu?

Šta bi sve mogla značiti najnovija izjava predsjednice Grabar-Kitarović da 'Hrvatska zastupa politiku proširenja, ali na temelju ispunjavanja apsolutno svih kriterija'?

Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/hrvatska-prijatelj-ili-kocnicar-bih-na-putu-ka-briselu)

Najnovija izjava predsjednice Grabar-Kitarović se, dakle, može tumačiti i kao suptilna prijetnja s odloženim djelovanjem, piše Smajić (EPA-EFE)

Najnovija izjava hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o Bosni i Hercegovini, u kojoj se uz ostalo navodi da „Hrvatska zastupa politiku proširenja, ali na temelju ispunjavanja apsolutno svih kriterija“ - mogla bi se analizirati iz mnogih uglova. Četiri su u ovom trenutku najvažnija i za većinu građana u BiH i Hrvatskoj najlakše shvatljiva.

Prvi ugao je onaj kojim se najdirektnije tangiraju trenutne, kratkoročne i dugoročne pozicije Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija.

Read more ...

Dodik, Komšić, Džaferović: Pomirenje u Briselu

Etnonacionalne vlasti svjesne da svakim novim iskorakom ka EU, idu makar dva koraka ka svome nestanku.
 
Neformalni dio posjete Briselu bio je u suštoj suprotnosti u odnosu na postupke trojice 'mrguda' kakvi su kod kuće (EPA-EFE)

Iako nisu zajedno ni doputovali ni vratili se iz Brisela, trojica članova Predsjeništva Bosne i Hercegovine su se za dva nepuna dana briselskog druženja upoznali i zbližili više nego za svo vrijeme dosadašnjeg mandata u Sarajevu. To je ogroman, možda i najveći, uspjeh njihove prve zajedničke posjete evropskim institucijama.

Read more ...

Gdje se izgubio Valentin Inzko?

Za deset godina na dužnosti visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini austrijski diplomat uglavnom je bio neprimjetan, kao da je tu po tajnom zadatku.
Valentin Inzko se u BiH zadržao tri puta duže i od Paddyja Ashdowna, koji se na ovoj funkciji održao pune tri i po godine (Arhiva)

Gdje se izgubio visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, šta on zapravo tamo sada radi, šta on i od koga čuva, ko ga finansira, može li Bosna i Hercegovina s visokim predstavnikom, kao vrhovnim čuvarom reda i zakona u suverenoj zemlji, ikada u Evropsku uniju i NATO? Ovo su  samo neka od pitanja s kojima se već nekoliko zadnjih godina susrećem na svim nivoima i u svim sferama domaće i inozemne javnosti, u stručnim krugovima, među političarima, novinarima i političkim analitičarima.

Read more ...

Rusija zna kako loviti miševe

Rusija se drži historijskog fakta po kojem se nikada nikome nije posrećilo da ovlada cijelim Balkanskim poluotokom istovremeno.

Nova ruska politika se temelji na ideološkom tradicionalizmu, nacionalnim, kulturološkim, vojnohistorijskim i vjerskim sličnostima (Reuters)

Nekoliko minuta nakon što je avion ruskog predsjednika Vladimira Putina aterirao na beogradski aerodrom 17. januara, Evropska unije je „još jednom upozorila Rusiju da bezuslovno i odmah oslobodi 24 ukrajinska mornara, poštuje njihovo pravo na pravno zastupanje, osigura nesmetan pristup konzularnih vlasti uhapšenima, te da se ozlijeđenim članovima ukrajinske posade omogući odgovarajući medicinski tretman“.

Read more ...

KO ĆE, DA LI ĆE I KAKO UKROTITI PUTINA?

Skandalozno negiranje genocida u Srebrenici od strane srbijanskog predsjednika i zaglušujuća rasprava o „genetskim korjenima“ nedužnog kučeta poklonjenog Putinu, marginalizirali su Putinove poruke o strateškom neslaganju sa Zapadom oko Balkana.

Nekoliko minuta nakon što je avion ruskog predsjednika Vladimira Putina aterirao na beogradski aerodrom 17. januara, Evropska unije je „još jednom upozorila“ Rusiju da „bezuslovno i odmah“ oslobodi 24 ukrajinska mornara, da poštuje njihovo pravo na pravno zastupanje, da osigura nesmetan pristup konzularnih vlasti uhapšenima, te da se ozlijeđenim članovima ukrajinske posade omogući odgovarajući medicinski tretman“.

Pod optužbom da su nelegalno prešli rusku morsku granicu, mornari su pritvoreni 25. novembra prošle godine kada su inspektori granične službe Rusije zaplijenili tri ukrajinska vojna broda, a nadleženi sudovi su upravo ovih dana produžili pritvor do kraja aprila.

Na tradicionalnoj novogodišnjoj konferenciji za novinare, Putin je izjavio da je „ulazak ukrajinskih ratnih brodova na ruski teritorij smišljena provokacija ukrajinskog režima“.

Read more ...

Odnosi NATO – BiH: Stara farsa ili nova suština?

U ovom trenutku ključno pitanje odnosi se na suštinu, smisao i očekivanja od najnovije odluke iz Brisela.

Institucionalizacija multiraleralnih odnosa Bosne i Hercegovine sa Sjevernoatlantskim savezom počela je prije 12 godina (AP)

Nakon devet i po godina čekanja i usvajanja čitavog niza strateških dokumenata o saradnji Bosna i Hercegovina – NATO, Bosna i Hercegovina napokon je dočekala zeleno svjetlo za aktiviranje Akcijskog plana (Membership Action Plan – MAP) za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. Samo nekoliko dana ranije koplja su se lomila do te mjere žestoko da je uoči samog briselskog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica Alijanse izgledalo da od MAP-a ni ovog puta neće biti ništa. A onda je došlo prosvjećenje i konačna odluka o još jednoj protekciji kako bi se etnokratski klanovi u Bosni i Hercegovini potakli na razumno bavljenje politikom. Dakako, i državnim institucijama i građanima pružena je prilika za konačni razlaz s iluzijama i povratak suštini golog života.

Read more ...

Kome (ne) treba globalni pakt o migracijama

Globalni pakt o migracijama u formi Marakeškog sporazuma stvara mogućnost za promociju evropskih standarda širom svijeta 'što će EU snažno podržavati'.

Za AL Jazeera Balkans piše:Zekerijah Smajić (https://bit.ly/2ODNT95)
 
Nepoznat ili poznat podatak, svejedno: oko 260 miliona ljudi je danas u pokretu za boljim životom. Neki su u bijegu iz zavičaja zbog rata i očuvanja žive glave. Neki zbog gladi i žeđi. A neki zbog formalnog ljudskog prava na jednakost.
 
Radi se o brojci koja nadmašuje polovinu stanovništva Evropske unije. Više je to i od broja stanovnika u svakoj od zemalja svijeta pojedinačno osim u četiri najmnogoljudnije zemlje: Kini, Indiji, Sjedinjenim Državama Amerike i Indoneziji.

Je li (samo) Dayton kriv za stanje u BiH?

Koje je rješenje za Bosnu i Hercegovinu: nova međunarodna konferencija, građanska revolucija, progresivno liderstvo, kompromis političara...
 
Za Al Jazeera Balkans piše:Zekerijah Smajić 
 
Kriza progresivnog lidrstva nije boljka samo BiH i balkanskog regiona, već je problem i današnje Evropske unije i svijeta (EPA)

"Uzimajući u obzir sigurnosnu situaciju na terenu", Vijeće Evropske unije je prošlog ponedjeljka "potvrdilo spremnost EU-a da u ovoj fazi nastavi izvršni vojni mandat Operacije Althea kako bi podržao vlasti Bosne i Hercegovine u očuvanju sigurnog i bezbjednog okruženja, u skladu s Rezolucijom 1575 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda od 22. novembra 2004. godine."

Prevedeno sa evropske epozovske leksike, to znači da je mandat multinacionalnih vojnih snaga za stabilizaciju u Bosni i Hercegovini - EUFOR 14.  godinu za redom produžen do narednog izvještajnog perioda, krajem 2019. godine. Prevedeno na još sitnije detalje, to znači da sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini, nakon nedavnih općih izbora, evropske ključne institucije ne ocjenjuju povoljnom za formiranje nove vlasti i za provođenje neminovnih društveno-ekonomskih reformi, koje bi mogle biti propraćene i socijalnim pobunama.

Read more ...

Dalje ruke od Bosne!

(Napisano za Al Jazeera)

Na pitanje šta će biti s Bosnom i Hercegovinom nakon još jednih "razočaravajućih izbora", niko ozbiljan danas ne zna odgovor. Neće ga znati vjerovatno ni u narednim mjesecima, jer su sve karte otvorene. I svi su scenariji mogući.

Logična suzdržanost i očekivana nevjerica vladaju i u aulama briselskih birokratskih dvorova. Od nedjelje u ponoć do ovoga časa, na svaki pomen izbornih rezultata u Bosni i Hercegovini najčešća reakcija je odmahivanje rukom i lakonsko eskiviranje od onih koji bi mogli i morali znati više o tome šta će biti s ovom lomljivom zemljom nakon 7. oktobra. Nakon dana iluzorno najavljivanih "velikih političkih promjena".

Umjesto koliko-toliko suvislog odgovora, službenim Briselom dominira opravdana zabrinutost zbog nastavljanja procesa nacionalne homogenizacije, etničkog konfrontiranja i nespremnosti vladajućih stranaka na suštinsku promjenu postojećeg izbornog zakonodavstva koje očigledno pogoduje svakovrsnom manipuliranju.

Stav Evropske unije zvaničnika prema rezultatima izbora u BiH nejasan i nedefiniran (Reuters) Read more ...

FRONTEX: Tihi udar na suverenost ili nužda?

Da li se formiranjem gotovo deset puta jačih policijskih snaga za graničnu kontrolu Evropske unije želi izvršiti tihi udar na suverenost zemalja članica i onih na istoku Evrope koje još nisu u članstvu, ili se radi o racionalnom odgovoru Brisela na globalne nedaće koje ugrožavaju opstojnost Unije? Od koga se Evropa želi zaštititi, te da li bi ojačane granične formacije bile dobrodošla ili podla odluka u odnosu na zemlje zapadnog Balkana?

Dvodnevni neformalni samit predsjednika država ili vlada zemalja članica Evropske unije, održan sredinom sedmice u svjetskoj prijestolnici ozbiljne muzike, u Salzburgu, završen je u skladu s karakterom ovog okupljanja - neformalno. Odnosno, na sastanku na vrhu je dogovoreno da dogovora (još) nema ni o jednom užarenom pitanju zbog kojeg je samit i sazvan. Prva tema su, razumljivo, i dalje migracije. Druga, neraskidivo povezana s prvom, je bila unutarnja sigurnost EU. Treća, skora pokajnička rastava Velike Britanije od Evropske unije.

Image result for Frontex photos

(Iz arhiva Frontexa)

Read more ...

U BOSNU PO MEDVJEDA, KUĆI SA ZECOM

(AlJazeera Balkans: )
 
U međunarodnoj zajednici trenutno se ne zna kako će nakon izbora Bosna i Hercegovina funcionirati kao država.

Rutinski, kolokvijalni brifing članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine s najmoćnijom ženom svijeta, prošle srijede u Berlinu, završen je onako kako se moglo i očekivati prije polaska iz Sarajeva. Ni velikih riječi, ni projekata, ni strategija, ni inicijativa, garancija ni obećanja nije bilo. U fokusu su, razumljivo, bile  izmjene Izbornog zakona koje su se zavukle do pred samu sezonu godišnjih odmora i početak završne kampanja za nove opće izbore u oktobru. Jedina medijski zanimljiva poruka Angele Merkel je bila da „Evropi na Balkanu i u Bosni i Hercegovini nisu potrebne nove nestabilnosti“.

Read more ...

JAVNI SERVISI I GLOBALNI MAINSTREAM MEDIJI

Direktni i indirektni utjecaji globalnih mainstream medija na uređivačke politike javnih servisa i posljedice nekritičkog prihvatanja iskreiranih istina koje dolaze posredstvom globalnih medijskih korporacija

Bar/Sutomore, 4.12. 2017. - U Sutomoru je 2. i 3. decembra 2017. održana zanimljiva, korisna i potrebna rasprava o ulozi, poziciji i perspektivi javnih rtv servisa u Jugoistočnoj Evropi u kontekstu sve prisutnijih dnevnopolitičkih pristisaka na medije sa naslovnom temom «Sloboda govora, cenzura i autocenzura u informativno-političkim emisijama javnih RTV servisa i medija uopšte». Organozatori ove stručnoprofesionalne debate bili su Kulturni centar Bar na čelu s direktorom Ćazimom Nikezićem i afirmirani Barski TV festival, na čelu s uglednim tv dokumentaristom i publicistom Perom Radovićem.

Osim JS Srbije, Federalne radio-televizije i RT Republike Srpske čiji predstavnici nisu bili prisutni, svi drugi javni emiteri u regionu bili su kvalitetno zastupljeni, dok su tri JS (RT Crne Gore, RT Kosova i RT Vojvodine) na konferenciji predstavljeni najodgovornijim programskim ili menadžerskim kadrovima.

Cilj konferencije je bio razmjena iskustava kako bi se javni servisi, kao jedino medijsko javno dobro u našoj regiji vratili osnovnoj društvenoj funkciji: profesionalnom informiranju najšire javnosti, njenom svegeneracijskom educiranju i kultiviranoj zabavi. S tim u vezi, a u interesu konkretnosti i pragmatike, odgledali smo i centralne TV Dnevnike svih javnih servisa na dan izricanja konačne presude Apelacionog vijeća Tribunala za ratne zločine izvršene na prostoru bivše jugoslavije, u predmetu Jadranko Prlić i ostali. Taj, 29. novembar 2017. i direktni prijenos suicidnog suočavanja s potvrđenom presudom koje je izrežirao hrvatski general-pukovnik Slobodan Praljak, bili su bogomdani okvir za dobronamjernu rasprvu o formi, suštini, etici, estetici, dinamici i poruci informativnih programa javnih emitera danas i ovdje. I? Imalo se šta vidjeti i čuti, ali o tome ću nekom drugom prilikom.

Kada mi je ponuđena privilegija da sudjelujem na ovom referentnom forumu na vansezonskoj, opustjeloj crnogorskoj obali, moj jedini uslov da bih se zaputio iz Brisela do Bara bio je da mi se omogući da, konačno, pokušamo ukazati na sveprisutni a ipak ignorirarni ‘amerikanizam’ planetarnog dosega, kojem se većina medija pa i javni servisi, sve teže opiru. Riječ je, naravno, o globalnim kreatorima 'istine', odnosno o mainstream medijima. To mi je omogućeno i evo u nastavku moj skromni doprinos načinjanju ove bezrazložno i predugo kod nas tabuizirane teme. 

Read more ...

ZAŠTO PLAČEŠ, SADA, MIROSLAVE?

Ono što sam pisao posljednjih deset godina, danas je potvrdio zvanični Brisel: „Evropska unija je izgubila uticaj na Zapadnom Balkanu i ovu regiju je prepustila drugim igračima“, ocjena je 27 ministara vanjskih poslova Evropske unije.

Iz sjedišta EU je najviše odjeknula izjava potpredsjednika slovačke vlade i ministra vanjskih poslova Miroslava Lajčaka po čijem je mišljenju "EU postaje sve manje ozbiljan sagovornik kada je riječ o proširenju... Mi smo sa Zapadnog Balkana istupili riječju i djelom i sada vidimo posljedice - imamo dvije države koje su pred raspadom i tri koje su u dubokoj političkoj krizi...Mislim da se visoka predstavnica tokom vikenda vratila frustrirana sa balkanskog puta", utvrdio je Lajčak.

Slovački ministar je nekada bio najmlađi top-diplomata u svojoj zemlji i sa 30-tak godina je bio ambasador u Japanu, a službovao je od Moskve, preko Brisela do nekoliko balkanskih zemalja. Od jula 2007. do januara 2009. dogurao je čak i do pozicije visokog predstavnika međunarodne zajednice i specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini s mjesečnom plaćom od oko 24.000 eura. Nakon iznenadnog povratka u Bratislavu, naslijedio ga je još manje poznati austrijski diplomata - tihi, uglađeni, saburli i polivalentni visoki predstavnik, Valentin Inzko.

Read more ...

PORAZ PRAVA, POBJEDA POLITIKE?

U zadnjim trenucima je odlučeno: Bosna i Hercegovina će iskoristiti pravnu mogućnost i podnijeti zahtjev Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu (IJC) za reviziju presude tog suda iz februara 2007. godine po tužbi protiv Srbije i Crne Gore za genocid tokom rata 1992.-1995. godine. Bila je to prva planetarna presuda po tužbi kojom je jedna država tužila drugu za genocid. Nije ostalo još mnogo vremena, jer je 26. februar zadnji rok za formalnu predaju zahtjeva sa svim novim dokazima.

Obznana očekivane odluke nije stigla od državnog agenta Sakiba Softića, kako bi trebalo, ni iz državnog Predsjedništva kako je propisano, već sa neformalnog političko-stručnog savjetovanja koje je održano u sarajevskoj Vijećnici pod pokroviteljstvom bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića i u organizaciji Fondacije Pravda za Bosnu i Hercegovinu i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Izetbegović je nakon savjetovanja izjavio da je "mozaik za podnošenje zahtjeva za reviziju sklapan godinama“, a da je „ključni kamenčić u tom mozaiku“ pronađen krajem prošle godine u završnici suđenja bivšem komandantu Vojske RS, Ratku Mladiću. 

Read more ...

„FEDERALIZACIJA“ FEDERALNE BOSNE I HERCEGOVINE

Predsjednik hrvatskog Sabora Božo Petrov ovih je dana izjavio da je „Zvizdićev kabinet izmislio“ njegovu izjavu o negiranju trećeg entiteta u BiH, a Denis Zvizdić  je odgovaro da je „neugodno iznenađen“ takvom reakcijom i podsjetio da ima više svjedoka pred kojim je Petrov u utorak u Sarajevu izjavio da „Hrvatska poštuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH, kao i jednakopravnost tri konstitutivna naroda, te da ne podržava stvaranje dodatnog entiteta u Bosni i Hercegovini„.

Na čijoj strani je istina? Petrovu, Zvizdiću i javnosti bi u potrazi za odgovorom mogli pomoći i oni koji su sudjelovali na sarajevskom sastanku među kojima su i članovi hrvatske delegacije: predsjednik Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač, voditelj Međuparlamentarne skupine prijateljstva u Hrvatskom saboru Zlatko Hasanbegović, potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku Joško Klisović i ambasador Republike Hrvatske u BiH Ivan Del Vechio.

Read more ...
Bosanski English French German Russian