U ovom trenutku ključno pitanje odnosi se na suštinu, smisao i očekivanja od najnovije odluke iz Brisela.

Institucionalizacija multiraleralnih odnosa Bosne i Hercegovine sa Sjevernoatlantskim savezom počela je prije 12 godina (AP)

Nakon devet i po godina čekanja i usvajanja čitavog niza strateških dokumenata o saradnji Bosna i Hercegovina – NATO, Bosna i Hercegovina napokon je dočekala zeleno svjetlo za aktiviranje Akcijskog plana (Membership Action Plan – MAP) za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. Samo nekoliko dana ranije koplja su se lomila do te mjere žestoko da je uoči samog briselskog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica Alijanse izgledalo da od MAP-a ni ovog puta neće biti ništa. A onda je došlo prosvjećenje i konačna odluka o još jednoj protekciji kako bi se etnokratski klanovi u Bosni i Hercegovini potakli na razumno bavljenje politikom. Dakako, i državnim institucijama i građanima pružena je prilika za konačni razlaz s iluzijama i povratak suštini golog života.

Read more ...

Globalni pakt o migracijama u formi Marakeškog sporazuma stvara mogućnost za promociju evropskih standarda širom svijeta 'što će EU snažno podržavati'.

Da li se formiranjem gotovo deset puta jačih policijskih snaga za graničnu kontrolu Evropske unije želi izvršiti tihi udar na suverenost zemalja članica i onih na istoku Evrope koje još nisu u članstvu, ili se radi o racionalnom odgovoru Brisela na globalne nedaće koje ugrožavaju opstojnost Unije? Od koga se Evropa želi zaštititi, te da li bi ojačane granične formacije bile dobrodošla ili podla odluka u odnosu na zemlje zapadnog Balkana?

Dvodnevni neformalni samit predsjednika država ili vlada zemalja članica Evropske unije, održan sredinom sedmice u svjetskoj prijestolnici ozbiljne muzike, u Salzburgu, završen je u skladu s karakterom ovog okupljanja - neformalno. Odnosno, na sastanku na vrhu je dogovoreno da dogovora (još) nema ni o jednom užarenom pitanju zbog kojeg je samit i sazvan. Prva tema su, razumljivo, i dalje migracije. Druga, neraskidivo povezana s prvom, je bila unutarnja sigurnost EU. Treća, skora pokajnička rastava Velike Britanije od Evropske unije.

(Iz arhiva Frontexa)

Rutinski, kolokvijalni brifing članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine s najmoćnijom ženom svijeta, prošle srijede u Berlinu, završen je onako kako se moglo i očekivati prije polaska iz Sarajeva. Ni velikih riječi, ni projekata, ni strategija, ni inicijativa, garancija ni obećanja nije bilo. U fokusu su, razumljivo, bile  izmjene Izbornog zakona koje su se zavukle do pred samu sezonu godišnjih odmora i početak završne kampanja za nove opće izbore u oktobru. Jedina medijski zanimljiva poruka Angele Merkel je bila da „Evropi na Balkanu i u Bosni i Hercegovini nisu potrebne nove nestabilnosti“.

Direktni i indirektni utjecaji globalnih mainstream medija na uređivačke politike javnih servisa i posljedice nekritičkog prihvatanja iskreiranih istina koje dolaze posredstvom globalnih medijskih korporacija

Bar/Sutomore, 4.12. 2017. - U Sutomoru je 2. i 3. decembra 2017. održana zanimljiva, korisna i potrebna rasprava o ulozi, poziciji i perspektivi javnih rtv servisa u Jugoistočnoj Evropi u kontekstu sve prisutnijih dnevnopolitičkih pristisaka na medije sa naslovnom temom «Sloboda govora, cenzura i autocenzura u informativno-političkim emisijama javnih RTV servisa i medija uopšte». Organozatori ove stručnoprofesionalne debate bili su Kulturni centar Bar na čelu s direktorom Ćazimom Nikezićem i afirmirani Barski TV festival, na čelu s uglednim tv dokumentaristom i publicistom Perom Radovićem.

Osim JS Srbije, Federalne radio-televizije i RT Republike Srpske čiji predstavnici nisu bili prisutni, svi drugi javni emiteri u regionu bili su kvalitetno zastupljeni, dok su tri JS (RT Crne Gore, RT Kosova i RT Vojvodine) na konferenciji predstavljeni najodgovornijim programskim ili menadžerskim kadrovima.

Cilj konferencije je bio razmjena iskustava kako bi se javni servisi, kao jedino medijsko javno dobro u našoj regiji vratili osnovnoj društvenoj funkciji: profesionalnom informiranju najšire javnosti, njenom svegeneracijskom educiranju i kultiviranoj zabavi. S tim u vezi, a u interesu konkretnosti i pragmatike, odgledali smo i centralne TV Dnevnike svih javnih servisa na dan izricanja konačne presude Apelacionog vijeća Tribunala za ratne zločine izvršene na prostoru bivše jugoslavije, u predmetu Jadranko Prlić i ostali. Taj, 29. novembar 2017. i direktni prijenos suicidnog suočavanja s potvrđenom presudom koje je izrežirao hrvatski general-pukovnik Slobodan Praljak, bili su bogomdani okvir za dobronamjernu rasprvu o formi, suštini, etici, estetici, dinamici i poruci informativnih programa javnih emitera danas i ovdje. I? Imalo se šta vidjeti i čuti, ali o tome ću nekom drugom prilikom.

Kada mi je ponuđena privilegija da sudjelujem na ovom referentnom forumu na vansezonskoj, opustjeloj crnogorskoj obali, moj jedini uslov da bih se zaputio iz Brisela do Bara bio je da mi se omogući da, konačno, pokušamo ukazati na sveprisutni a ipak ignorirarni ‘amerikanizam’ planetarnog dosega, kojem se većina medija pa i javni servisi, sve teže opiru. Riječ je, naravno, o globalnim kreatorima 'istine', odnosno o mainstream medijima. To mi je omogućeno i evo u nastavku moj skromni doprinos načinjanju ove bezrazložno i predugo kod nas tabuizirane teme. 

Ono što sam pisao posljednjih deset godina, danas je potvrdio zvanični Brisel: „Evropska unija je izgubila uticaj na Zapadnom Balkanu i ovu regiju je prepustila drugim igračima“, ocjena je 27 ministara vanjskih poslova Evropske unije.

Iz sjedišta EU je najviše odjeknula izjava potpredsjednika slovačke vlade i ministra vanjskih poslova Miroslava Lajčaka po čijem je mišljenju "EU postaje sve manje ozbiljan sagovornik kada je riječ o proširenju... Mi smo sa Zapadnog Balkana istupili riječju i djelom i sada vidimo posljedice - imamo dvije države koje su pred raspadom i tri koje su u dubokoj političkoj krizi...Mislim da se visoka predstavnica tokom vikenda vratila frustrirana sa balkanskog puta", utvrdio je Lajčak.

Slovački ministar je nekada bio najmlađi top-diplomata u svojoj zemlji i sa 30-tak godina je bio ambasador u Japanu, a službovao je od Moskve, preko Brisela do nekoliko balkanskih zemalja. Od jula 2007. do januara 2009. dogurao je čak i do pozicije visokog predstavnika međunarodne zajednice i specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini s mjesečnom plaćom od oko 24.000 eura. Nakon iznenadnog povratka u Bratislavu, naslijedio ga je još manje poznati austrijski diplomata - tihi, uglađeni, saburli i polivalentni visoki predstavnik, Valentin Inzko.

U zadnjim trenucima je odlučeno: Bosna i Hercegovina će iskoristiti pravnu mogućnost i podnijeti zahtjev Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu (IJC) za reviziju presude tog suda iz februara 2007. godine po tužbi protiv Srbije i Crne Gore za genocid tokom rata 1992.-1995. godine. Bila je to prva planetarna presuda po tužbi kojom je jedna država tužila drugu za genocid. Nije ostalo još mnogo vremena, jer je 26. februar zadnji rok za formalnu predaju zahtjeva sa svim novim dokazima.

Obznana očekivane odluke nije stigla od državnog agenta Sakiba Softića, kako bi trebalo, ni iz državnog Predsjedništva kako je propisano, već sa neformalnog političko-stručnog savjetovanja koje je održano u sarajevskoj Vijećnici pod pokroviteljstvom bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića i u organizaciji Fondacije Pravda za Bosnu i Hercegovinu i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Izetbegović je nakon savjetovanja izjavio da je "mozaik za podnošenje zahtjeva za reviziju sklapan godinama“, a da je „ključni kamenčić u tom mozaiku“ pronađen krajem prošle godine u završnici suđenja bivšem komandantu Vojske RS, Ratku Mladiću. 

Predsjednik hrvatskog Sabora Božo Petrov ovih je dana izjavio da je „Zvizdićev kabinet izmislio“ njegovu izjavu o negiranju trećeg entiteta u BiH, a Denis Zvizdić  je odgovaro da je „neugodno iznenađen“ takvom reakcijom i podsjetio da ima više svjedoka pred kojim je Petrov u utorak u Sarajevu izjavio da „Hrvatska poštuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH, kao i jednakopravnost tri konstitutivna naroda, te da ne podržava stvaranje dodatnog entiteta u Bosni i Hercegovini„.

Na čijoj strani je istina? Petrovu, Zvizdiću i javnosti bi u potrazi za odgovorom mogli pomoći i oni koji su sudjelovali na sarajevskom sastanku među kojima su i članovi hrvatske delegacije: predsjednik Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač, voditelj Međuparlamentarne skupine prijateljstva u Hrvatskom saboru Zlatko Hasanbegović, potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku Joško Klisović i ambasador Republike Hrvatske u BiH Ivan Del Vechio.