Dan nakon formiranja Vijeća ministara, danas, 24. decembra 2019. godine, u glavnom sjedištu NATO-a u Briselu službeno je predat famozni "Program reformi Bosne i Hercegovione". Uskoro će se znati da li je taj dokument vjerodostojna zamjena za "Godišnji akcioni plan" (en. ANP) koji je početkom decembra prošle godine zatražen od Bosne i Hercegovine kako bi proces prilagodbi NATO standardima mogao biti nastavljen.

Tim povodom podsjećam na tekst koji sam napisa prije šest i po mjeseci, 16. juna i koji je objavljen ovdje: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ko-nije-za-nato

KO (NI)JE ZA NATO?

Usvajanje MAP-a kao ni godišnji nacionalni plan reformi ni za jednu zemlju pa tako ni za BiH ne podrazumijeva automatizaciju ulaska u NATO.

Obruč se steže! Amerikanci, Britanci, Nijemci, Turci, neke od skandinavskih zemalja, a najodlučnije Bijela kuća odučili su da „bez ucjene i zavrtanja ruku bilo kome, već razumom i argumentima“ okončaju agoniju i jeftinu populističku igranku oko uspostave izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini.

Kako? Kompromisnim dogovorom oko natovog godišnjeg Nacionalnog akcionog plana sveobuhvatnih reformi (NAP)!

Prvi među Bošnjacima, Bakir Izetbegović, je izgleda konačno svjestan da svojim ucjenama o izboru izvršnih vlasti u zemlji ne čini dobro za državu, silne reforme, blokirano pravosuđe, njen evropski put.

Izvjesno je da Turska nikada neće postati dio Evropske unije, dok Bosna i Hercegovina verbalno hoće, ali djelima pokazuju na neke druge smjerove.

Link: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/zasto-turska-nece-bih-ne-moze-u-evropsku-uniju

Ono što su znali svi osim bh. političara i državnog rukovodstva da će se desiti, obistinilo se: ministri vanjskih i evropskih poslova na posljednjem ovogodišnjem zasjedanju sredinom sedmice nisu imali razloga ni da razmatraju zahtjev Bosne i Hercegovine o kandidatskom statusu, podnesenom 15. februara 2016. godine. Zaključci o Bosni i Hercegovini usvojeni su bez diskusije, što dodatno zatamnjuje sivu trasu Bosne i Hercegovine na evropskom putu ma koliko se EU i najnovijim porukama trudila da ohrabri domaće vlasti i građane da se probude.

Da li je EU doista na prekretnici kao što vjeruje predsjednica nove Komisije i većina evropskih zastupnika, uskoro će se vidjeti.

Link: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/pocetak-nove-evrope

S mjesec dana zakašnjenja, nova Evropska komisija s prvom ženom na svom čelu od osnivanja Evropske unije, u srijedu tačno u podne isposlovala je ubjedljivu većinu glasova evropskih parlamentaraca. Od 707 poslanika 461. ih je glasalo za, 157 protiv, a 89 je bilo suzdržano.

Takav ishod glasanja za "ambicioznu, proevropski motiviranu i hrabru Komisiju“, kako su je opisali nova predsjednica Ursula von der Leyen (Njemačka) i većina evropskih zastupnika, mogao se naslutiti već nakon prvih uvodnih rečenica kojima je započelo uobičajeno predstavljanje Kolegija od 27 odabranih povjerenika u kojem će, zbog britanskog 'hoću-neću' u vezi s Brexitom, jedna stolica ostati upražnjena sve do konačne odluke o odlasku ili sve šire priželjkivanog ostanka Ujedinjenog Kraljevstva u Uniji.

Inicijativa francuskog predsjednika o reformi pristupnih pregovora savladala je prvu političku barijeru na putu ka Evropskoj komisiji. 

Link: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/makronizacija-evropske-unije-i-vuci-siti-i-ovce-na-broju

 Vijeće Evropske unije za opće poslove (GAC), koje čine ministri vanjskih i evropskih poslova ili njihovi opunomoćnici, obavilo je ove sedmice očekivanu raspravu o procesu stabilizacije i pridruživanja te posljedicama oktobarske odluke evropskih lidera o ponovnom odgađanju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Izraženo je "razumijevanje za potrebom preispitivanja efikasnosti dosadašnje metodologije pregovora o pristupanju Evropskoj uniji", a podržana je i ideja o "efikasnijem ažuriranju procesa reformi u zemljama kandidatkinjama za članstvo u Uniji".

Ogromna većina zastupnika Evropskog parlamenta iskazala je bijes i razočaranost najnovijim krahom kredibiliteta Evropske unije.

Link: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/evropska-samica-za-francuskog-predsjednika

Prenagljene ambicije francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u čeznutljivom pohodu ka poziciji prvog među liderima Evrope, dovele su ga do samodiskvalifikacije unutar same Evropske unije. U takvu se nevolju zaglibio očekivano, a na dno je pao ovih dana ostajući usamljen u opstrukciji jedne od najsvetijih evropskih politika - politike proširenja.

Iako je na predsjedničkim izborima u maju 2017. godine biračima obećao “više Evrope sa više sigurnosti”, a u posljednje vrijeme i signalizirao da je protiv pregovora s novim budućim članicama prije unutarnjih reformi EU, niko nije pretpostavljao da se pod “više Evrope” podrazumijevala i apstinencija od pristupnih pregovora s potencijalnim članicama koje su ispunile sve tehničke uslove postavljene iz Brisela.

Dodatnu ljutnju Evropske komisije, Vijeća i većine šefova država ili vlada izazvala je sumnja u Macronove dobre namjere prema suštinskom doprinosu samopoštovanju i unutarevropskom i međunarodnom kredibilitetu same Unije, imajući u vidu da su odlaganjem odluke o početku pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, sve najvažnije institucije EU pogazile vlastite zaključke, obećanja i odluke, uključujući i Evropsko vijeće u kojem je francuski predsjednik vrlo aktivni sudionik.

Brak iz računa EU i Britanije, kao i većina drugih, u poznim godinama je zapao u krizu i stigao do konačnog raspada.

Link: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/brexit-konacni-dogovor-ili-nova-neizvjesnost

Brak iz računa je zajednica u kojoj nikada ni jedna strana ne može računati jedna na drugu, stara je narodna izreka koja bi se u punoj smislenosti mogla primijeniti i u slučaju Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva (Engleska, Vels, Škotska i Sjeverna Irska).

Nakon više od 38 godina klimavih odnosa, stalnih prijepora i nespremnosti s obje strane da se sličnosti cijene, a razlike poštuju, brak iz računa između EU i Britanije kao i većina drugih, u poznim godinama je zapao u krizu i stigao do konačnog raspada. 

Iako je trajalo tri sata, na saslušanju Johannesa Hahna nije bilo spomena njegovih mršavih rezultata na Zapadnom Balkanu.

Link:http://balkans.aljazeera.net/vijesti/neodlucna-i-troma-eu-otvara-balkanska-vrata-turskoj-rusiji-i-kini

Tokom trosatnog saslušanja pred „nabrijanim“ evropskim parlamentarcima prema odlazećem evropskom povjereniku za proširenje i politiku susjedstva, Johannesu Hahnu (Austrija), niti jednom riječju nisu spomenuti njegovi mršavi rezultati u proteklih pet godina.

Niko se nije sjetio propasti srpsko-albanskih pregovora, zamrznute perspektive proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan, obećanog početka pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu, ili neriješenog statusa Ukrajine.

Ni za Srbiju ni za Crnu Goru 2025. neće biti aktuelna kao datum pristupanja sve dok EU samu sebe ne izbavi iz unutarnjih problema.

(http://balkans.aljazeera.net/vijesti/resor-prosirenja-uspostavljen-prosirenje-na-cekanju)

Nova čelična dama Evrope, donedavna njemačka ministrica odbrane i prva žena na čelu Evropske komisije od postanka EU, Ursula von der Leyen, predstavila je svoj očekivani 27-člani kabinet. U skladu s odlukom britanske Vlade od 23. avgusta po kojoj izlazak iz EU nema alternativu, Ujedinjeno Kraljevstvo nije imenovalo 28. kandidata za Kolegij povjerenika 2019.-2024.

Ne „zarezujući“ moguće nezgodacije kroz koje bi pred resornim odborima i Evropskim parlamentom narednih dana mogli prolaziti njeni potpredsjednici, članovi Komisije i kabinet kao cjelina, ona je svoj „atomski tim“ već okarakterizirala kao „Komisiju geopolitičke uravnoteženosti“ i „čuvarom multilateralizma“. Po ovom posljednjem bi mogla biti u pravu, dok bi se o „atomskom gorivu“ njenih saradnika itekako moglo i trebalo raspravljati.

Pojavile su se informacije da bi iz naziva odjela Evropske komisije koji se bavi susjedstvom mogao ispasti dio koji se odnosi na proširenje.

Piše: Harun Cero (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/mozemo-li-u-evropsku-uniju-ako-se-ukine-resor-za-prosirenje)

Mogućnost da u novom sazivu Evropske komisije ne bude resora proširenja postoji, potvrđuju to analitičari, ali isto tako navode da to ne znači da se Evropska unija neće baviti tim pitanjem.

Iako novi saziv Evropske komisije još nije formiran i njen sastav se još uvijek ne zna, u Briselu su se pojavile informacije da bi iz naziva odjela koji se bavi susjedstvom mogao ispasti dio koji se odnosi na proširenje.

Glasnogovornica Evropske komisije Mina Andreeva kazala je da nova predsjednica tog tijela EU-a Ursula von der Leyen neće objavljivati konačni spisak kandidata i raspodjelu resora dok se ne dovrši proces imenovanja.

Neformalni rok za kandidiranje istekao je u ponedjeljak, 26. augusta, ali u Komisiji su naveli da Ursula von der Leyen nema drugog definiranog datuma osim 1. novembra. 

Pred novom Evropskom komisijom su važni poslovi unutarnje konsolidacije EU.

(http://balkans.aljazeera.net/vijesti/nova-evropska-vlast-sta-ce-biti-sa-balkanom)

Do smjene evropske izvšne vlasti ostalo je manje od dva mjeseca. Trka za fotelje u Brisaelu ulazi u odlučujući krug pa i vlade evropskih država članica i kadrovi koji svoje karijere vide pod zastavom dvanaest zvjezdica proživljavaju svoje posljednje dane grozničavog stresa.

Većina vlada je već probrala svoje najodanije kandidate za buduću zajedničku evropsku vlast,  neke nominacije su već poznate, a neki karijerni diplomati i članovi postojeće evropske birokratije se ne sustežu ni od samovoljne preporuke novoj predsjednici Evropske komisije  Ursuli von der Leyen.

Ko će u konačnici zaposjesti najviše položaje u 27-članom kabinetu hrabro-ofanzivne Njemice u narednih pet godina tek će se vidjeti nakon njenog stava o predloženim kandidatima i nakon pojedinačnog saslušanja svakog od budućih članova njene ekipe pred Evropskim parlamentom.