Menu

A+ A A-

Analize

U BOSNU PO MEDVJEDA, KUĆI SA ZECOM

Print

(AlJazeera Balkans: bit.ly/2KUpyex)

U međunarodnoj zajednici trenutno se ne zna kako će nakon izbora Bosna i Hercegovina funcionirati kao država.

Rutinski, kolokvijalni brifing članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine s najmoćnijom ženom svijeta, prošle srijede u Berlinu, završen je onako kako se moglo i očekivati prije polaska iz Sarajeva. Ni velikih riječi, ni projekata, ni strategija, ni inicijativa, garancija ni obećanja nije bilo. U fokusu su, razumljivo, bile izmjene Izbornog zakona koje su se zavukle do pred samu sezonu godišnjih odmora i početak završne kampanja za nove opće izbore u oktobru. Jedina medijski zanimljiva poruka Angele Merkel je bila da „Evropi na Balkanu i u Bosni i Hercegovini nisu potrebne nove nestabilnosti“.

JAVNI SERVISI I GLOBALNI MAINSTREAM MEDIJI

Print

Direktni i indirektni utjecaji globalnih mainstream medija na uređivačke politike javnih servisa i posljedice nekritičkog prihvatanja iskreiranih istina koje dolaze posredstvom globalnih medijskih korporacija

Bar/Sutomore, 4.12. 2017. - U Sutomoru je 2. i 3. decembra 2017. održana zanimljiva, korisna i potrebna rasprava o ulozi, poziciji i perspektivi javnih rtv servisa u Jugoistočnoj Evropi u kontekstu sve prisutnijih dnevnopolitičkih pristisaka na medije sa naslovnom temom «Sloboda govora, cenzura i autocenzura u informativno-političkim emisijama javnih RTV servisa i medija uopšte». Organozatori ove stručnoprofesionalne debate bili su Kulturni centar Bar na čelu s direktorom Ćazimom Nikezićem i afirmirani Barski TV festival, na čelu s uglednim tv dokumentaristom i publicistom Perom Radovićem.

Osim JS Srbije, Federalne radio-televizije i RT Republike Srpske čiji predstavnici nisu bili prisutni, svi drugi javni emiteri u regionu bili su kvalitetno zastupljeni, dok su tri JS (RT Crne Gore, RT Kosova i RT Vojvodine) na konferenciji predstavljeni najodgovornijim programskim ili menadžerskim kadrovima.

Cilj konferencije je bio razmjena iskustava kako bi se javni servisi, kao jedino medijsko javno dobro u našoj regiji vratili osnovnoj društvenoj funkciji: profesionalnom informiranju najšire javnosti, njenom svegeneracijskom educiranju i kultiviranoj zabavi. S tim u vezi, a u interesu konkretnosti i pragmatike, odgledali smo i centralne TV Dnevnike svih javnih servisa na dan izricanja konačne presude Apelacionog vijeća Tribunala za ratne zločine izvršene na prostoru bivše jugoslavije, u predmetu Jadranko Prlić i ostali. Taj, 29. novembar 2017. i direktni prijenos suicidnog suočavanja s potvrđenom presudom koje je izrežirao hrvatski general-pukovnik Slobodan Praljak, bili su bogomdani okvir za dobronamjernu rasprvu o formi, suštini, etici, estetici, dinamici i poruci informativnih programa javnih emitera danas i ovdje. I? Imalo se šta vidjeti i čuti, ali o tome ću nekom drugom prilikom.

Kada mi je ponuđena privilegija da sudjelujem na ovom referentnom forumu na vansezonskoj, opustjeloj crnogorskoj obali, moj jedini uslov da bih se zaputio iz Brisela do Bara bio je da mi se omogući da, konačno, pokušamo ukazati na sveprisutni a ipak ignorirarni ‘amerikanizam’ planetarnog dosega, kojem se većina medija pa i javni servisi, sve teže opiru. Riječ je, naravno, o globalnim kreatorima 'istine', odnosno o mainstream medijima. To mi je omogućeno i evo u nastavku moj skromni doprinos načinjanju ove bezrazložno i predugo kod nas tabuizirane teme.

ZAŠTO PLAČEŠ, SADA, MIROSLAVE?

Print

Ono što sam pisao posljednjih deset godina, danas je potvrdio zvanični Brisel: „Evropska unija je izgubila uticaj na Zapadnom Balkanu i ovu regiju je prepustila drugim igračima“, ocjena je 27 ministara vanjskih poslova Evropske unije.

Iz sjedišta EU je najviše odjeknula izjava potpredsjednika slovačke vlade i ministra vanjskih poslova Miroslava Lajčaka po čijem je mišljenju "EU postaje sve manje ozbiljan sagovornik kada je riječ o proširenju... Mi smo sa Zapadnog Balkana istupili riječju i djelom i sada vidimo posljedice - imamo dvije države koje su pred raspadom i tri koje su u dubokoj političkoj krizi...Mislim da se visoka predstavnica tokom vikenda vratila frustrirana sa balkanskog puta", utvrdio je Lajčak.

Slovački ministar je nekada bio najmlađi top-diplomata u svojoj zemlji i sa 30-tak godina je bio ambasador u Japanu, a službovao je od Moskve, preko Brisela do nekoliko balkanskih zemalja. Od jula 2007. do januara 2009. dogurao je čak i do pozicije visokog predstavnika međunarodne zajednice i specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini s mjesečnom plaćom od oko 24.000 eura. Nakon iznenadnog povratka u Bratislavu, naslijedio ga je još manje poznati austrijski diplomata - tihi, uglađeni, saburli i polivalentni visoki predstavnik, Valentin Inzko.

PORAZ PRAVA, POBJEDA POLITIKE?

Print

U zadnjim trenucima je odlučeno: Bosna i Hercegovina će iskoristiti pravnu mogućnost i podnijeti zahtjev Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu (IJC) za reviziju presude tog suda iz februara 2007. godine po tužbi protiv Srbije i Crne Gore za genocid tokom rata 1992.-1995. godine. Bila je to prva planetarna presuda po tužbi kojom je jedna država tužila drugu za genocid. Nije ostalo još mnogo vremena, jer je 26. februar zadnji rok za formalnu predaju zahtjeva sa svim novim dokazima.

Obznana očekivane odluke nije stigla od državnog agenta Sakiba Softića, kako bi trebalo, ni iz državnog Predsjedništva kako je propisano, već sa neformalnog političko-stručnog savjetovanja koje je održano u sarajevskoj Vijećnici pod pokroviteljstvom bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića i u organizaciji Fondacije Pravda za Bosnu i Hercegovinu i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Izetbegović je nakon savjetovanja izjavio da je "mozaik za podnošenje zahtjeva za reviziju sklapan godinama“, a da je „ključni kamenčić u tom mozaiku“ pronađen krajem prošle godine u završnici suđenja bivšem komandantu Vojske RS, Ratku Mladiću.

„FEDERALIZACIJA“ FEDERALNE BOSNE I HERCEGOVINE

Print

Predsjednik hrvatskog Sabora Božo Petrov ovih je dana izjavio da je „Zvizdićev kabinet izmislio“ njegovu izjavu o negiranju trećeg entiteta u BiH, a Denis Zvizdić je odgovaro da je „neugodno iznenađen“ takvom reakcijom i podsjetio da ima više svjedoka pred kojim je Petrov u utorak u Sarajevu izjavio da „Hrvatska poštuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH, kao i jednakopravnost tri konstitutivna naroda, te da ne podržava stvaranje dodatnog entiteta u Bosni i Hercegovini„.

Na čijoj strani je istina? Petrovu, Zvizdiću i javnosti bi u potrazi za odgovorom mogli pomoći i oni koji su sudjelovali na sarajevskom sastanku među kojima su i članovi hrvatske delegacije: predsjednik Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač, voditelj Međuparlamentarne skupine prijateljstva u Hrvatskom saboru Zlatko Hasanbegović, potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku Joško Klisović i ambasador Republike Hrvatske u BiH Ivan Del Vechio.

RUMUNIJA I BiH: DVA PRIZORA PROTESTA

Print

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/rumunija-i-bih-dva-prizora-protesta

SANKCIJE DODIKU - NOVI OKIDAČ ILI PROMJENA POLITIKE?

Print

Nekadašnji „dašak svježeg vjetra na Balkanu“ kako ga je svojedobno nazivala nekadašnja državna sekretarka SDA Madaleine Albright, od 17. januara 2017. je na američkoj crnoj listi zajedno s ostalima koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju velikoj i moćnoj Americi i koji djeluju protivzakonito.

Na sankcije protiv Milorada Dodika „na prvu“ je moguće gledati kroz hiljadu različitih naočara i iz hiljadu različitih hipotetičkih uglova. Za nekoliko dana, nedjelja ili mjeseci svi ćemo biti pametniji i mnogo dalje ćemo moći vidjeti. Pogotovo nakon službenih reakcija institucija Evropske unije koja bi se, kao dokazani saveznik SAD, mogla pridružiti sankcijama., imajući u vidu da EU od 2011. godine ima Okvirnu direktivu o mogućnosti uvođenja represivnih mjera prema bilo kome u BiH ko ugrožava suverenitet i teritorijalni integritet ove zemlje.

Američka ambasadorica u BiH Maureen Cormack je u obrazloženju odluke o sankcijama izjavila da su se SAD na takav korak odlučile na temelju uredbe iz 2002. godine i u “koordinaciji sa najbližim partnerima”, ali nije dala više detalja. Ono, međutim, što je i na prvi pogled vidljivo jeste da sankcije nisu došle prekonoći, nisu „histerični potezi odlazeće administracije“, niti su za međunarodno-pravno i političko potcjenjivanje, jer se Milorad Dodik kao lider jednog od suverenih naroda i kao predsjednik jednog od entiteta u BiH nije našao na crnoj listi nepoželjnih osoba tamo neke urođeničke zabiti, već na spisku Sjedinjenih Američkih Država čije akcije na međunarodnoj sceni imaju kontinuitet i neminovne globalne pozitivne ili negativne refleksije.

„Strateško strpljenje“ ili nova politika prema BiH?

Print

Sarajevo, 21.02.2014. – Da li je Evropska unija uspješna u Bosni i Hercegivini? Da li će, nakon neuspjeha u pregovorima s bh. političarima o provođenju odluke Evropskog suda za ljudska prava, EU promijeniti kurs u osnaživanju BiH na putu evropskih integracija ili će ostati pri stavu da bez primjene presude „Sejdić-Finci“ nema ni napretka ka Evropskoj uniji? Ili će, nakon što je potrošila sve dosadašnje recepte za bh. političare, nastaviti s politikom „strateškog strpljenja“ čekajući neku novu generaciju vršilaca vlasti?

"EU mora reagovati odmah"

Print

SARAJEVO, 11.02.2014. - Imajući u vidu da je, zbog nedovoljnog činjenja i svoje neefikasne i često pogrešne politike prema Bosni i Hercegovini, suodgovorna za više od pola miliona nezaposlenih, za pljačkašku privatizaciju i propast realnog sektora privrede, Evropska unija bi u trenutnoj situaciji morala reagovati odmah. Dobro je da takve poruke ovih dana i dolaze iz Brisela. Odluka visoke predstavnice Ashton i komesara Filea da u ponedjeljak neplanirano dođu u Sarajevo mogao bi biti signal da su se probudili iz višegodišnjeg zimskog sna. Ali samo signal. Da ovoga puta doista i misle ozbiljno, trebalo bi pokazati na djelu u što kraćem roku.

Šta bi bilo poželjno učiniti odmah?

Prekipio bosanski lonac

Print

Sarajevo - 10.02.2014. - Ono što govorim već desetak godina, a što niko od zvaničnika u Bosni i Hercegovini nije želio da čuje, a inteligencija i mediji nisu dovoljno razumjeli, potvrđeno je napokon u nedjelju, 9. februara u Mostaru: hrvatski premijer Zoran Milanović je, u svojstvu ‘istog među jednakima’ u Evropskoj uniji (mnogo mekše od mene) izjavio da je “EU nedovoljno zainteresirana za Bosnu i Hercegovinu”, te da ova zemlja zavrjeđuje “jasniju evropsku perspektivu”.

Sutradan, 10. februara, na redovnom sastanku ministara vanjskih poslova u Bruxellesu, većina misnistara EU je podržala inicijativu Hrvatske koju je pred evropskim kolegama vrlo decidno artikulirala dokazana prijateljica Bosne i Hercegovine Vesna Pusić. EU je prihvatila kritike i najavila da će pojačati vlastitu ulogu u BiH i konačno utvrditi vjerodostojnu, realnu, progresivnu i dosljednu, a ne uslovno-ultimativnu politiku protektora nad protektoratom.

DA LI JE „GODINA EVROPSKIH INTEGRACIJA“ KONAČNO NA POMOLU?

Print

Borba prsa u prsa na političkoj sceni Federacije BiH samo na prvi pogled ima lokalni, entitetski karakter. Raspad ionako anahrone crveno-zelene koalicije i stvaranje „reformističko-antikorupcionaškog“ bloka, bez obzira na trenutnu zebnju zbog mogućeg raspada cjelokupnog institucionalnog ustroja na državnom i federalnom nivou, u konačnici bi mogao ishoditi proevropskom iskrenošću i prijeko potrebnim reformama u svim oblastima i na svim nivoima.

Šta je regionalna politika Evropske unije

Print

Regionalna politika (The European regional policy) je instrument zajednièke solidarnosti i ekonomsko-socijalne kohezije Evropske unije èiji je cilj smanjenje razvojnih razlika meðu regijama zemalja èlanica. Regionalna politika je usmjerena na poboljšanje uvjeta života i rada graðana najmanje razvijenih dijelova Unije putem finansijske solidarnosti, ali i na smanjenje razlika (kohezija) u razvijenosti i bogatstvu meðu državama EU. Read more ...

Ekonomija 2010.: oprez ali ne i rezignacija

Print

Brisel/Bruxelles, 09.12.2008.- Eurochambres, udruženje evropskih privrednih komora, objavilo je u utorak rezultate istraživanja o poslovnim oèekivanjima poduzetnika iz zemalja èlanica Evropske unije (EU) i zemalja kandidata (Hrvatska i Turska) za sljedeæu godinu. Glavna nota ovog istraživanja je - oprez. "Godina 2008. bila je razdoblje ekonomske nesigurnosti s globalnim ekonomskim usporavanjem i velikim krizama u finansijskom sektoru... a najnovija predviðanja za 2009. odražavaju takvu nesigurnost", navodi se u izvještaju. Istraživanjem koje je provedeno jesenas, obuhvaæeno je više od 70 hiljada kompanija iz 27 èlanica Europske unije, te Hrvatske i Turske.

Evropska budućnost Balkana

Print

Meðunarodni institut za bliskoistoène i balkanske studije (IFIMES), Ljubljana, Slovenija, redovno analizira dogaðanja na Bliskom istoku i Balkanu. Hannes Swoboda, èlan Evropskog parlamenta, èlan Odbora za vanjsku politiku EP, potpredsjednik politièke grupacije socijalista (PSE/PES) in potpredsjednik delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa državama jugoistoène Evrope, koji je ujedno i izvjestilac Evropskog parlamenta za Hrvatsku, u svom èlanku s naslovom "Evropska buduænost Balkana - važna su privredna i socijalna pitanja" obraðuje pozitivne i negativne strane politike EU prema zapadnom Balkana te upozorava na konkurentnost privreda regije i njene socijalne probleme. Njegov èlanak objavljujemo u cijelosti.

Hannes Swoboda, MEP,

Èlan Evropskog parlamenta (PSE/PES/SPÖ)

Èlan Odbora za vanjsku politiku EP

Izvjestilac EP za Hrvatsku

"EVROPSKA BUDUÆNOST BALKANA - VAŽNA SU PRIVREDNA I SOCIJALNA PITANJA"

EU uvijek je donosila veoma jasne odluke o buduænosti (zapadnog) Balkana. Donijeli su ih tako na Vijeæu na vrhu u Solunu 2003.godine kao i Parlament u svojim brojnim rezolucijama i Komisija u svojim saopštenjima. Zbog toga bi trebalo biti sve veoma jasno i samo pitanje vremena.

Ipak mislim, da sve to nije tako jednostavno, kao što se to èini. Na jednoj strani bi možda Evropska unija mogla uèiniti više, da bi Balkanu osigurala bolje moguænosti za evropsku buduænost, na drugoj strani bi države regije morale i moraju uèiniti puno više, da se na tu buduænost pripreme. Ne želim tvrditi, da naša politika za jugoistoènu Evropu nije uspješna. Brojne krize smo uspjeli uspješno savladati i možemo biti ponosni na svoje odluke. Ipak još uvijek nemamo cjelovite strategije u pogledu privrednog i socijalnog razvoja te regije. Zbog toga smo neki izmeðu nas predlagali, da se ljubljanski proces u vezi regije odvija uporedno sa lisabonskim procesom u okviru sadašnje Evropske unije. Poveæati moramo konkurentnost privreda balkanskih država i istovremeno raspravljati o ogromnim socijalnim problemima. Bez jakog privrednog i socijalnog programa nikada neæemo pobijediti nacionalistièke tendencije i etnièke sporove, koji su se vidljivo manifestovali u balkanskim državama.

Trenutno slovensko predsjedavanje je obeæavajuæa prilika, da ta država i Evropska unija razviju cjelovitu i dugoroènu strategiju. Nijedna evropska država ne može dozvoliti, da bi èekala, zbog toga mora poveæati svoju konkurentnost za »bolja« vremena. Poboljšanja u infrastrukturi, jaèanje obrazovnih sistema i ulaganja u istraživanja i razvoj su važna ne samo za privredno razvijene države nego su od kljuènog znaèaja i za balkanske države. Niko ne bi smio gubiti vrijeme i šanse u nastojanjima za poboljšanje svog privrednog i socijalnog blagostanja. Da bi tim državama pomogli, moramo biti još otvoreniji prema njima što možemo postiæi uvoðenjem liberalnijeg viznog režima. Razmjena znanja i ljudi znaèajno doprinosi razvoju svih naših susjednih država.

Evropa može i mora pomagati, da se donesu odluke, jer je to i u našem interesu. Ipak svoj glavni zadatak moraju obaviti same države i društva. Savladati moraju svoje tradicionalne unutrašnje sporove, etnièke razlike i jasne podjele na "mi" i "oni". Osavremeniti moraju svoja veoma zastarjela politièka stajališta i sisteme. Ne želim ponavljati slavnih Clintonovih rijeèi, koje je izrekao u svojoj prvoj izbornoj kampanji: "it's the economy, stupid", ako bi ih nekoliko izmjenio, mogli bi reæi: "važni su privreda i socijalna pitanja, a ne etnièke razlike". Tu poruku treba ponavljati i uvijek ponavljati. Još uvijek ne negiram znaèaja kulturnih, etnièkih i vjerskih faktora. Èak suprotno, ne smijemo zanemariti tih pitanja, inaèe bi mogli nevidjeti postojeæe napetosti. Ipak cilj "kulturne" politike mora biti usklaðen sa razlièitom pripadnošæu i stvoriti meðusobno poštivanje. Ne smijemo zaboraviti, da nezaposlenost i siromaštvo produbljuju nacionalistièke težnje i govor mržnje, zbog toga moraju ta dva faktora biti glavni cilj naše zajednièke politike.

Uporedno s regionalnim pristupom treba nastaviti individualne pregovore za sporazume o stabilizaciji i pridruživanju te za pristup Evropskoj uniji. Pri tome mora biti jasno, da treba u cijelosti poštivati pristupne kriterije, koje obuhvataju Kopenhagenske kriterije i potpunu saradnju sa Meðunarodnim sudom u Haagu. Ukoliko države ispune te kriterije, moraju dobiti moguænost za pristupanje EU. Tako Hrvatska ima velike moguænosti za završetak svojih pregovora s EU u 2009.godini. Kao izvjestilac Evropskog parlamenta za tu državu želio bi, da Hrvatska uèini sve, da bi pregovore zakljuèila veæ krajem 2008.godine. Nažalost, kao što se to èesto dogaða prevladujuæi »nacionalni interesi«, kao što je odluka o Zaštiæenoj ekološko ribolovnoj zoni, potisnuli su znaèaj brzog procesa pregovaranja.

Važno je, da je Hrvatska spremna rješavati sva otvorena pitanja sa susjednim državama. Jednako važno je, da su susjedne države, ukljuèujuæi i Sloveniju, spremne pomagati pri rješavanju otvorenih pitanja. Arbitraža ili mediacija treæe strane najefikasnije su metode rješavanja otvorenih pitanja izmeðu susjednih država. Moramo biti svjesni, da bi ulazak Hrvatske u Evropsku uniju izmeðu 2011. i 2012.godine, kada Evropski parlament odobri pristupni ugovor i kada se u svim državama èlanicama provede nacionalni postupak ratifikacije, bio najbolji znak za cijelu balkansku regiju, jer bi to predstavljalo novu i dalju nadu, da se države, koje ispune postavljene kriterije mogu pridružiti Evropskoj uniji.

Ljubljana, 24. april/travanj 2008

Meðunarodni institut za bliskoistoène i balkanske studije (IFIMES) - Ljubljana

Direktori:Bakhtyar Aljaf i Mr.sc. Zijad Beæiroviæ

Balkan, najveća kolateralna šteta irskog referenduma

Print

Brisel/Bruxelles, 13.06.2008. - Nako prvih zvaniènih podataka o negativnom ishodu referenduma o Lisabonskom reformskom ugovoru, predsjednik Evropske komisije Žoze Mauel Barozo/Jose Manuel Barroso pozvao je na nastavak procesa ratifikacije Ugovora u svih ostalih 18 zemljama èlanica u kojima ratifikacija nije obavezna referendumom.

Prema službenim podacima, protiv Lisabonskog ugovora glasalo je 53.4 posto irskih biraèa, a za Ugovor 46.6 posto. Sa ukupno 862,415 negativnih glasova, odbaèen je Ugovor koji je trebalo da služi Evropskoj uniji od 495 miliona stanovnika. Do sada najveæu unutaraevropsku institucionalnu i politièku krizu, izazvala je dakle populacijska manjina od svega 0,00175 posto ukupnog stanovništva Evropske unije.

Jedina pouka irskog nokauta je još jednom potvrðeno pravilo da konaèna odluka o ishodu ovakvih i svih drugih glasanja ne zavisi od stvarnog vladajuæeg mišljenja, veæ od onih koji izaðu na birališta da bi glasali protiv, a zatim i od onih meðu ‘tihom veæinom' pozitivno opredijeljenih koji iz liènog komformizma ne izaðu na glasanje. Zbog toga se u sjedištu Evropske unije i strahovalo da bi slièan rezultat glasanja kao u Irskoj mogao biti i u drugim zemljama kada bi se o Ugovoru odluèivalo referendumom.

Predsjednik Evropske komisije Žoze Manel Barozo ipak smatra da "ishod irskog referenduma ne treba shvatiti kao glas protiv Evropske unije, jer je potpise na Lisabonski ugovor stavilo svih 27 predsjednika država ili vlada evropskih èlanica, do sada je 18 nacionalnih parlamenata Ugovor podržalo, u još toliko èlanica proces ratifikacije bi trebalo obaviti, a samo jedna èlanica je do sada rekla Ugovoru ‘ne'. To najbolje govori da proces ratifikacije treba nastaviti", izjavio je Barozo na specijalnoj konferenciji za novinare sazvanoj u sjedištu EU odmah nakon objavljivanja rezultata iz Dablina.

Na pragu prehrambene katastrofe?

Print

Brisel, 23. 04.2008. - "Nekontrolisani porast cijena osnovnih prehrambenih artikala poèetak je svjetske humanitarne katastrofe", izjavio je evropski komesar za razvoj i humanitarnu pomoæ Luj Mišel i objavio da je EU odobrila hitnu pomoæ najugroženijima u iznosu od 117, 25 miliona eura. Danas odobreni fond za suzbijanje rasta cijena hrane èini polovinu od ukupnog ovogodišnjeg budžeta za humanitarnu pomoæ EU u hrani. U odnosu na prošlu godinu, evropski budžet za ove namjene je udvostruèen, ali i dalje zaostaje za Sjedinjenim Amerièkim Državama koje su i najveæi svjetski davalac pomoæi u hrani.

Govreæi pred Evropskim parlamentom u Strazburu, komesar Mišel je rekao da su milioni ljudi širom svijeta "izloženi riziku gladi, zbog èega se cijenama hrane i traženjem globalnih rješenja treba baviti na globalnom nivou, ali bez odlaganja - veæ sada kada prijeti dalja eskalacija ovog problema".

Mišel je podsjetio da su od 2000-te godine, dolarske cijene žita poveæane tri puta, cijene riže i kukuruza dva puta, a poèetak 2008. donio je novo poveæanje ukupnih cijena hrane od 20 posto, što je izazvalo ili æe izazvati brojne nerede u mnogim državama koje su najviše pogoðene nekontrolisanim talasom poskupljenja. On je zato pozvao na "zelenu revoluciju" prije svega na afrièkom kontinentu, jer je upravo afrièka poljoprivreda u ovom trenutku najmanje produktivna, iako raspolaže znaèajnim potencijalom za razvoj prehrambene industrije.

Samit velikih obeæanja i neizvjesnosti

Print

Do sada najveæi, dvadeset drugi po redu, samit NATO koji se od ove srede do petka održava u Bukureštu, formalno poèinje radnom veèerom koju organizuje rumunski predsednik Trajan Basesku.

Osim sastanka na vrhu 26 èlanica Saveza, sastavni deo bukureštanskog samita æe biti i zajednièka zasedanja lidera NATO i 23 partnerske zemlje u okviru Evroatlantskog partnerskog saveta, meðu kojima su i sve države nastale raspadom bivše Jugoslavije osim Slovenije (od marta 2004. godine punopravna èlanica Saveza). Sastavni delovi samita su i odvojeni sastanak Saveta NATO-Rusija na nivou šefova država i vlada, "Ukrajinske komisije" NATO, zatim odvojeni sastanak NATO-Avganistan, koji æe, zajedno s Kosovom, biti najvažnija tema prvog dana samita, kada se bude analiziralo stanje aktuelnih vojno-operativnih dejstava zapadnih vojnih saveznika u oko 30 operacija i misija širom svijeta - od klasiènih vojno-intervencionistièkih, do bezbednosno-preventivnih i humanitarnih.

Testiranje EU-ruskih odnosa

Print

Brisel, 04.03,2008.- Lideri evropskih zemalja su se prvog dana nakon predsjednièkih izbora u Rusiji utrkivali s èestitkama novom ruskom predsjedniku Medvedevu, a neki od njih, poput njemaèke kanclarke Merkel i francuskog predsjednika Sarkozija (Sarkozy), nisu oklijevali ni u pozivima za što skorijim susretima.

U prvj poruci predsjednika Evropske komisije Baroza (Jose Manuel Barroso) se naglašava da su Ruska Federacija i EU postigle znaèajan napredak u razvoju intenzivne saradnje od interesa za promociju mira i sveopšteg prospeiteta kako u Ruskoj Federaciji, tako u Evropskoj uniji i cijelom svijetu". Izražava se takodje uvjerenje da æe pod vodjstvom predsjednika Medvedeva, "u obostranom ineresu", doæi i do znaèajne konsolidacije evropsko-ruskog strateškog partnerstva koje je u posljednje dvije godine ozbiljno poljuljano.

Kosovo (ni)je presedan !

Print

Brisel, 25.02.08. - Iako je prošlog petaka na Brdu kod Kranja Havijer Solana ponovio da Srbija "ima svoju sobu u porodici Evropske unije", te da je prije mjesec dana Beogradu data ponuda za potpisivanje Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju - koji je još uvijek na stolu" - niko se u ovom èasu u Briselu ne usuðuje prognozirati kako bi se dalje mogli razvijati odnosi izmedju Evropske unije i Srbije. Kristina Nadj, portparol evropskog komesara za proširenje Olija Rena, nije u moguænosti èak ni nagovijestiti kakva bi mogla biti sudbina Sporazuma koji u Briselu veæ drugi mjesec skuplja pašinu i koji uzaludno "èeka potpisnika iz Beogada".

Evropska unija u borbi protiv terorizma

Print

IFIMES - Meðunarodni institut za bliskoistoène i balkanske studije, Ljubljana, Slovenija, redovno analizira dogaðaje na Bliskom istoku i Balkanu. Dr. Mihael Brejc, poslanik u Evropskom parlamentu (SDS/EPP-ED) u svom èlanku pod naslovom »Evropska unija u borbi protiv terorizma« naglašava, da je život u Evropi danas manje bezbjedan i manje prijatan, nego što je to bio prije deceniju. Poslije detaljnog predstavljanja strukture odaziva EU na terorizam, zakljuèuje, da EU mora u borbi protiv terorizma biti svjesna svojih vrijednosti i braniti ih bez straha i taktiziranja, a istovremeno se ogranièiti prilikom nametanja svog modela države i društva kao jedino pravog. Njegov èlanak objavljujemo u cijelosti.

More Articles ...

GTranslatemultilingual websitetranslation delivery network