Logo

Brexit: Rastanak sa sjetom i s bezbroj nepoznanica

Ako išta dobro zna, to je put do kompromisa. U tome je Evropska unija od svog nastanka neprikosnovena. Pokazalo se to i u završnici iscrpljujućih pregovora o uređivanju odnosa između Unije i Ujedinjenog Kraljevstva nakon Brexita. Nakon što su skoro desetomjesečni pregovori o trgovini i svim drugim pitanjima budućih odnosa zapali u krizu zbog iznosa ‘brakorazvodne parnice’, nesloge oko ribolova, saradnje u oblasti spoljne politike, sigurnosti i odbrane - o kojima Velika Britanija u početku inije željela da pregovara, morali su se umiješati i glavni akteri političko-izvršne vlasti s obje strane.

Poslije svega, ostaje zapisano da su pregovori uspješno okončani sedam dana prije zadnjeg roka, za nekoga na Badnji dan, za nekoga na Badnje veče 2020. godine.

Velika Britanija je napustila Evropsku uniju nakon 47 godina članstva (EPA)Velika Britanija je napustila Evropsku uniju nakon 47 godina članstva (EPA)

U samoj završnici političkih pregovora na vrhu, predsjednica Evropske komisije je neočekivano dobila moćnog saveznika koji je s druge strane pregovaračkog stola očekivano prinudio tvrdokornog britanskog premijera na popuštanje. "Neočekivani saveznik" Brisela su bila uznemirujuća svjedočanstva o blokadi svih važnijih transportnih arterija iz Velike Britanije prema Evropskoj uniji. Iako izazvana mutacijom virusa Covid 19, iznenadna paraliza svih vrsta prometa između Ostrva i kopnene Evrope uvjerljivo je predskazivala moguće razmjere trgovinske kataklizme do koje bi neminovno moglo  doći ukoliko bi peta ekonomija svijeta i treći trgovinski partner Evropske unije, nakon 47 godina bescarinske robne razmjene, zadnjeg dana decembra izašao bez sporazuma. Televizijski snimci su neumoljivo svjedočili o hiljadama teretnih kamiona koji su od ponoći 21. decembra bili blokirani u Doveru, toj najvećoj britanskoj luci prema kopnenoj Evropi, dok je istovremeno i željeznički „Eurotunel“ ispod Lamanša bio zatvoren.

Dok su bijesni vozači tereta iz desetine evropskih zemalja i Velike Britanije bili užasnuti činjenicom da će „prvi put u životu božićne blagdane, a možda i Novu godinu, dočekati na parkiralištima i bez svojih najmilijih", britanski su mediji izvještavali o rastućoj nestašici većine roba široke potrošnje širom Ostrva. Nekako istodobno, evropski statistićari su objavili da je u peridou januar-juli ove godine izvoz iz evropskog bloka na britansko tržište pao za čak 20,5 posto, na 105,5 milijardi, dok je uvoz iz Ujedinjenog Kraljevstva manji za 16,5 posto i ne prelazi više od 94,8 milijardi eura. Ukupni finansijski gubici izazvani  padom trgovinske razmjene, a zatim i korona-blokadom još uvijek su zbrajaju.

Za Uniju „slatka tuga“, za Ostrvo „konačna sloboda“

Nema sumnje da su u četvrtak obje pregovaračke delegacije i vodeće političke figure s obje strane odahnuli, ali građanima i njihovim preduzećima na obje obale Lamanša ostalo je premalo vremena da se kako-tako prilagode promjenama koje su na snazi od 1. januara.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen maratonske pregovore je ocijenila kao „dug i krivudav put“ kojim se napokon stiglo „do dobrog, poštenog, fer  i uravnotežen dogovora…. Nakon svega, naš rastanak od Ujedinjenog Kraljevstva je slatka tuga! Zato svim Evropljanima poručujem da je konačno došlo vrijeme da ostavimo Brexit iza nas, naša budućnost je u Evropi”, poručila je predsjednica Komisije čije su zadnje riječi o ‘budućnosti u Evropi’ istog dana doživljene najmanje dvoznačno. Ne nada li se to predsjednica „geopolitičke Komisije“ nekom novom unijatstvu Velike Britanije s nekom budućom, još jačom Evropskom unijom? – kada na obje strane Lamanša zapušu neki novi politički vjetrovi!

Britanski premijer je u četvrtak s podignutim palčevima likovao jer je i uz osobne zasluge uspio „povratili kontrolu nad britanskim novcem, granicama, zakonima, nad našim teritorijalnim vodama i nad našom sudbinom”. „Dodajući da je ovo „najveći trgovinski sporazum Britanije potpisan s bilo kim u svijetu” nije se zaboravio dodvoriti i najtvrđim zagovornica Brexita hiperbolama poput one da su „obale Ujedinjenog Kraljevstva prvi put nezavisne od 1973.”, aludirajući na 1. januar te godine kada su Velika Britanija i Republika Irska pristupile Evropskoj uniji.

Iako je Sporazum za Uniju retorički „slatka tuga“, a za Ostrvo „konačna sloboda“, budućnost bi i jednima i drugima mogla donijeti mnogo više gorčine nego što se to može zapaziti u ovom času blagdanskih ushićenja ‘zaraženih’ cjelogodišnjom pandemijom korona-virusa. Pogotovo što ni jeda strana tokom skoro polustoljetnog zajedništva nije bila dostojanstveno iskrena.

Više od 2000 stranica Sporazuma čeka na odobrenje

Za glavnog evropskog pregovarača Michela Bernarda Barniera najvažnije je da traumatični „sat više ne otkucava“. „Danas je dan olakšanja ali i obojen tugom dok upoređujemo ono što je bilo prije sa onim što nas čeka u budućnosti”, rekao je jedan od glavnih koautora obimnog ‘romana’ od čak dvije hiljade gusto kucanih stranica, iz čijeg se samog naslova bez teškoće može naslutiti sva slojevitost budućih odnosa između dosadašnjih pregovaračkih strana.

Doslovno prevedeni „Sporazum o trgovini i saradnji između EU i UK, zaštiti evropskih interesa, osiguranju poštenog tržišnog natjecanja i nastavku saradnje na područjima od zajedničkog interesa“ francuski predsjednik Emmanuel Macron trenutno doživljava kao „pobjedu jedinstva i snage“ Evropske unije. „Sporazum sa Ujedinjenim Kraljevstvom je od suštinske važnosti za zaštitu evropskih građana, naših ribara i proizvođača. Pobrinut ćemo se da to i bude tako”, poručio je s dozom opreza imajući u vidu da postignuti dogovor ne može biti važeći sve dok ne bude odobren od svih dvadesetsedam članica Unije. Sličnim tonom se oglasila i njemačka kancelarka Angela Merkel obećavši da će njena vlada „pažljivo, ali u kratkom roku, proučiti tekst sporazuma kako bi se ocijenilo da li Njemačka može podržati predloženi dogovor“.

Iako će svima osim direktnih aktera pregovora trebati dani za iščitavanje svake finese konačno usaglašenog sveobuhvatnog i po mnogo čemu neobičnog sporazuma, glavni cilj obiju strana je izgleda postignut.

Evropski sud nenadležan za Kraljevstvo

Uz neizbježno pojačanje graničnih kontrola i birokratizaciju, omogućen je nastavak skoro polustoljetne robne razmjene bez kvota i carina u vrijednosti od skoro 700 milijardi funti na godišnjem nivou, što je neznatno više u eurima. Kompromis će sačuvati radna mjesta u UK, a kretanje građana, studentska razmjena i promet radne snage neće biti ukinuti iako građanima EU više neće biti zagarantovano automatsko pravo nastana u Velikoj Britaniji, niti će britanski građani uživati dosadašnje pravo jednakosti u nastanjivanju, zapošljavanju i ostvarivanju prava na mirovinu. Mogući sporovi će se rješavati po međunarodnom pravu umjesto po zakonima EU na čemu je do zadnjeg momenta insistirano iz Brisela. Evropska pravila konkurencije osmišljena kako bi se spriječilo da bilo koja strana stekne nepravednu trgovinsku prednost, ostaju na snazi. U granicama obostranih interesa, umjesto po slovu evropskih ugovora, Velika Britanija i EU će nastaviti saradnju u svim oblastima od strateškog značaja poput klimatskih promjena, energije, bezbjednosti i svim vrstama transporta, dok je rješavanje toliko osjetljivog pitanja ribarenja mudro odloženo na pet i po godina do kada će dvije strane morati skrojiti neka nova pravila o pristupu ribara britanskim i evropskim vodama. Velika Britanija neće biti obavezna da od 1. januara izdvaja godišnje budžetske doprinose za članstvo u Uniji, ali će tokom niza godina morati nastaviti s uplatama ‘brakorazvodne’ finansijske nagodbe od oko 39 milijardi funti. Iako evropski program studentske razmjene Erasmus nije drastično poljuljan, Velika Britanija će morati plaćati pristupnu članarinu za svaki drugi evropski program, uključujući i naučna istraživanja.

Sve u svemu, kompromisni dogovor na Badnji dan između Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva ugasio je vatru koja je raspaljena britanskim referendumom o Brexitu od prije četiri i po godine, ali varnice su ostale da tinjaju.

Zvaničnom Londonu se ostvarila želja da osim sa Unijom samostalno pregovara o trgovinskim aranžmanima širom svijeta, ali finansijska šteta zbog gubitka svog najvećeg ekonomskog partnera, koja je veća od gubitaka izazvanih pandemijom virusa korona, teško da će u dogledno vrijeme biti nadoknađena, možda i nikad. A tek reperkusije ovog sporazuma po unutarnje odnose među članicama Kraljevstva, osobito između Prijestolja i Škotske i Sjeverne Irske?

To je ona najslabija tačka vrućeg sporazuma o kojoj će se tek morati konkretnije govoriti nakon konačnog rastanka sa sjetom i bezbroj nepoznanica.

Link: https://balkans.aljazeera.net/opinions/2020/12/26/brexit-rastanak-sa-sjetom-i-s-bezbroj-nepoznanica

 

 

 

 

 

Copyright © 1997-2014 Zekerijah Smajic. Powered by cybercell.co