A+ A A-

Romi, ljudi naše savjesti

Romi su najveća etnička manjina u Evropi. Od oko 10-12 miliona, više od polovine ih živi u 27 zemalja Evropske unije a najviše, oko 80 odsto, u Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Španiji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Portugalu, Rumuniji i Slovačkoj.

I u regionu Zapadnog Balkana Romi su najbrojnija nacionalna manjina. Prema podacima Statističkog zavoda Srbije u ovoj zemlji živi više Roma nego u bilo kojoj drugoj državi Zapadnog Balkana, oko 150.000 što je oko 2,05 posto od ukupnog stanovništva ove zemlje. Najviše ih je u regionu južne i istočne Srbije (39 odsto od ukupne romske populacije), a najmanje u Šumadiji i zapadnoj Srbiji. U Bosni i Hercegovini zvanično živi oko 30.000 pripadnika etničke zajednice, dok romske nevladine orgnizacije tvrde da ih je najmanje tri puta više.

Dvije trećine mladih Roma i nomada završilo je samo niže srednjoškolsko obrazovanje (EPA/Ilustracija)

Od vjekovne stigmatizacije do antiromizma

Antiromizam je i po viđenju Evropske komisije poseban oblik rasizma - ideologija temeljena na rasnoj superiornosti, oblik dehumanizacije i institucionalni rasizam potpomognut historijskom diskriminacijom koji se, između ostalog, izražava nasiljem, govorom mržnje, izrabljivanjem, stigmatizacijom.

Najnovija analiza Evropske komisije potvrdila je ovih dana sveprisutnu turobnost životne realnosti: u svakoj od članica EU i danas se najmanje romske djece školuje. Najmanje odraslih je zaposleno. Romi su najsiromašnija nacionalna manjina, a pripadnici ove etničke zajednice su najčešće ponižavani, isključivani iz zajednice i šikanirani.

„Mnogi Romi su i u najrazvijenijim članicama Unije žrtve predrasuda i socijalne isključenosti unatoč činjenici da su sve članice ove zajednice zakonski zabranile diskriminaciju“, navodi se u analizi Evropske komisije koja je dostavljena Evropskom parlamentu na raspravu prije usvajanja nove evropske strategije o Romima, što se očekuje prije kraja godine. Iako im niko ne može osporiti skromnost, humanost, odanost, ljubav prema veselju i svim drugim ljudima i nacijama, Romi su vijekovima izloženi stigmatizaciji. Zbog toga se, nakon bijega od bijede ili nepravde, sve više mladih članova ove zajednice odriče svojih korijena i sve masovnije izbjegavaju koristiti maternji jezik izlažući ga tako i riziku trajnog zaborava.

„Kako je uopšte moguće danas govoriti o čovječnosti unutar EU ako su nam Romi svakodnevno isključeni iz društvenih tokova ili su marginalizirani, ponižavani i zlostavljani zbog njihove boje kože, etničke pripadnosti ili vjerskih uvjerenja“, zapitala se ovih dana i sama predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Novi strateški okvir za Rome

Iako Komisija zadnjih petnaest godina izričito potencira potrebu za boljom inkluzijom Roma, a u realizaciju takvih ciljeva samo od 2014. do jeseni ove  godine izdvojila je više od 21,5 milijardi eura, ukupni napredak po svim ključnim aspektima života Roma je ograničen, u nekim oblastima zabrinjavajuće skroman i nimalo usklađen s proklamacijama o evropskoj jednakosti i jednakim prilikama za sve.

Novim strateškim okvirom EU za Rome koji je ovih dana predmet opsežnih debata unutar evropskih institucija, postavljeni su striktniji dekadni ciljevi do 2030. godine čija bi realizacija morala dovesti do „stavrno vidljive jednakosti, socijalno-ekonomske uključenosti i značajnog sudjelovanja Roma u javnom i političkom životu“. U ostvarivanju ovih ciljeva, navodi se, sve evropske institucije, države članice i partnerske zemlje imaju zajedničku odgovornost za poboljšanje životnih uslova Roma i njihovu uključenost u društveni i politički život zajednice kojoj pripadaju. Uz konstataciju da su i Romi ljudi, ne samo statistika, u novom strateškom okviru se polazi od zaključka da su „uprkos svim dosadašnjim pokušajima Evropske komisije, mnogi Romi i dalje marginalizirani, većina ih živi u teškom siromaštvu ili vrlo lošim socioekonomskim uslovima i suočavaju se s nedopustivim antiromizmom, diskriminacijom, socijalnom isključenošću i segregacijom“.

Romi su i dalje ljudi naše savjesti, kako sam prije osam godina naslovio jedan od dokumentarnih filmova o ovim iskonski plemenitim ljudima.

Poražavajuća statistika

Prema istoj analizi Evropske komisije oko 41 posto Roma u Evropi imalo je u zadnjih pet godina vlastita iskustva s diskriminacijom, oko 85 posto romske djece živi u siromaštvu (20 % sve druge djece u svijetu živi u sličnim uslovima), 63 odsto romske omladine nema pristup obrazovanju, zapošljavanju ili stručnom osposobljavanju što je šest puta više od ukupne mlade populacije u svijetu kojoj su uskraćene iste blagodeti. Prema izvještaju Komisije o strategijama integracije Roma iz 2019. godine za mnoge pripadnike romske zajednice isključenost i diskriminacija počinju u najranijoj mladosti, više od 68 posto romske djece napustilo je školovanje, samo 18 posto završava više nivoe obrazovanja, a samo 43 posto Roma ima neki odblik plaćenog zaposlenja. Pokazalo se i da četvrtina Roma nema nikakvo zdravstveno osiguranje, trećina romskih kućanstava nema pitku vodu, 78 posto ih živi u prenapučenim kućanstvima, 43 posto Roma trpi diskriminaciju pri pokušaju kupovine ili unajmljivanja stambenog i poslovnog prostora, a u vrijeme pandemije izazvane korona virusom optužuje ih se i za širenje zaraze.

Zbog svega navedenog, najnovijim Strateškim okvirom EU za Rome državama članicama se prvi put izdaju smjernice sa zakonski obavezujućim ciljevima. U narednih deset godina najmanje upola se mora smanjiti broj Roma koji su preživjeli iskustvo diskriminacije. Najmanje za trećinu se mora smanjiti udio populacije koji bi nerado imao Rome za svoje susjede. Jaz u siromaštvu i siromaštvo među djecom moraju se smanjiti za najmanje polovinu. Sudjelovanje Roma u političkom životu na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i EU nivou mora biti značajno unaprijeđeno i vidljivo. Najmanje za pola mora biti produžen očekivani životni vijek Roma i za isto toliko smanjen jaz u sudjelovanju romske djece u procesu ranog odgoja i osnovnog obrazovanja. Potrebno je najmanje udvostručiti broj zaposlenih romskih žena i muškaraca i za isto toliko povećati broj mladih koji su uključeni u procers srednjeg, višeg i visokog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i zapošljavanja. Za najmanje jednu trećinu mora se smanjiti beskućništvo, a najmanje za 95 posto Roma mora se osigurati nesmetan pristup pitkoj vodi iz javnih vodovoda...

Primjer Slovačke i obaveze zemalja regije

U posebnoj rezoluciji o Romima usvojenoj krajem prošlog mjeseca,  Evropski parlament poziva Komisiju, Vijeće EU i države članice na snažnije mjere za poboljšanje integracije Roma „koji su još uvijek suočeni sa široko rasprostranjenom diskriminacijom i siromaštvom širom Evrope“. Kao pozitivan primjer navodi se Slovačka koja je u posljednjih šeset godina, iako jedna od najmlađih članica Unija, samo za finansiranje projekata u sektoru snabdijevanja Roma pitkom vodom, za liječenje, prikupljanje otpada i rješavanje problema kanalizacione mreže utrošila više od 52,4 miliona eura.

Istim dokumentom države članice su obavezane da nakon 2023. svake dvije godine izvještavaju Komisiju o provedbi nacionalnih strateških okvira za Rome. Izvještavanje će se fokusirati na provedbu obaveza utvrđenih nacionalnim strategijama, a kroz predpristupne fondove i pristupne pregovore iste obaveze će prema Romima imati i zemlje regiona što je, govoreći početkom ovog mjeseca o ekonomskom i investicionom planu Unije za Zapadni Balan, potvrdio i evropski povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi. Radi povećanja transparentnosti i „poučavanja o evropskim politikama i mjerama u korist romske entničke zajednice, svi izvještaji bi trebali biti objavljeni i svima javno dopstupni. U istom cilju Komisija će svake dvije godine objavljivati vlastite periodične izvještaje o realizaciji nacionalnih programa za Rome i mjerama koje se nameće sa nivoa Unije.

U zaključnoj raspravi o najnovijem izvještaju Komisije, njemački parlamentarni zastupnik i glavni izvjestitelj o ovoj temi, Romeo Franz, naglasio je da se „sada i EU, sve njene članice i cijela Evropa nalaze u odlučujućem momentu za suštinski preokret u odnošenju prema Romima... Ovim Izvještajem se prvi put od nastanka EU u prvi plan stavljaju prijedlozi sa zakonodavnom snagom, a borba protiv netrpeljivosti koja je i glavni uzročnik socijalne isključenosti Roma, postaje prioritet naše borbe za dobrobit romske etničke zajednice u bliskoj budućnosti“. Inšallah, rekao bi američki predsjednički kandidat Joe Biden.

 

 

 

Bosanski English French German Russian