Ulaganja u cestovnu infrastrukturu i ulaganja u napredne i digitalne tehnologije u automobilskoj industriji dvije su ključne potrebe Evropske unije (EU) ako želi značajno smanjiti smrtnost na evropskim cestama. Tako smatraju evropski parlamentarci koji su u srijedu uveče (29. januara) na plenarnom zasjedanju u Briselu raspravljali o strategiji EU za održivu mobilnost i promet, te potrebnim mjerama u toj oblasti do 2030. godine.
Foto:GARS
Istarski europarlamentarac i novoizabrani izvjestitelj Evropskog parlamenta (EP) u Odboru za promet i turizam (TRAN) za područje robotike i umjetne inteligencije, sve angažiraniji Valter Flego, podsjetio je na statistiku EU po kojoj je samo 2018. godine oko 25 hiljada učesnika u prometu ili pješaka poginulo na evropskim cestama, što je oko 500 ljudi sedmično.
Hrvatska kao najmlađa članica EU zajedno s ostalim zemljama u regionu zapadnog Balkana svrstava se u red zemalja s najvišim stopama smrtno stradalih na prometnicama. Prosjek EU je 49 smrtno stradalih na milion stanovnika, u Hrvatskoj 80 poginulih.
„Čak 94 posto svih prometnih nesreća uzrokovano je ljudskom pogreškom, bila to neprilagođena brzina, nepoštivanje prometnih pravila, konzumacija alkohola, korištenje mobitela u vožnji ili nešto peto“, pojasnio je Flego.
Govoreći o ciljevima evropske strategije „Vizija nula“ (nula poginulih u prometu) Flego je podsjetio da je cilj projekta smanjivanje broja poginulih u prometu bio 2020. godine za 50 posto u odnosu na 2010. godinu, ali da se taj cilj nije ostvario.
„Iako je broj poginulih na cestama u 2019. bio manji nego u 2018. za nešto više od 6 posto, ne smijemo se nipošto time zadovoljiti. U Hrvatskoj su, primjerice, uvedene strožije kazne za prometne prekršaje i to je svakako pohvalno, ali to je kratkotrajno rješenje. Dugoročna rješenja su u automatizaciji i korištenju naprednih tehnologija pomoći u vožnji, rasterećenju cestovnog prometa kroz ulaganja u odgovarajuću infrastrukturu i alternativne prijevoze, te u modernizaciji postojeće cestovne infrastrukture putem kohezijskih fondova EU“, kazao je Flego.
Kao izvjestitelj za robotiku i umjetnu inteligenciju, Flego će sudjelovati u stvaranju zakonodavnog okvira EU za budući razvoj automobilske industrije i autonomnih vozila u cilju reduciranja ljudskih pogrešaka i povećanju sigurnosti svih sudionika u prometu.
Evropski parlamentarci su uvjereni da je neophodno brzo i sveobuhvatno započeti proces iskorištavanja ogromnih mogućnosti novih tehnologija u sektoru autonomne vožnje, robotike i umjetne inteligencije u sektoru prometa "poštujući pritom sve najviše etičke standarde, pravila i norme za zaštitu ljudskog dostojanstva i osobne sigurnosti svih učesnika u prometu".
Ohrabrujuće je što se Evropski parlament počeo ozbiljnije baviti i ovim životnim temama, iako sa parlamentarcima iz Brisela i Strazbura ili bez njih, eksperimentalni roboti već voze gradske autobuse i u Briselu, u Kini roboti već vode TV Dnevnike, a botovi (izvedenica od riječi robot) odavno su glavni junaci pozivnih centara i debatnih foruma na društvenih mrežama.