A+ A A-

'Makronizacija' EU: I vuci siti, i ovce na broju

Inicijativa francuskog predsjednika o reformi pristupnih pregovora savladala je prvu političku barijeru na putu ka Evropskoj komisiji. 

Link: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/makronizacija-evropske-unije-i-vuci-siti-i-ovce-na-broju

 Vijeće Evropske unije za opće poslove (GAC), koje čine ministri vanjskih i evropskih poslova ili njihovi opunomoćnici, obavilo je ove sedmice očekivanu raspravu o procesu stabilizacije i pridruživanja te posljedicama oktobarske odluke evropskih lidera o ponovnom odgađanju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Izraženo je "razumijevanje za potrebom preispitivanja efikasnosti dosadašnje metodologije pregovora o pristupanju Evropskoj uniji", a podržana je i ideja o "efikasnijem ažuriranju procesa reformi u zemljama kandidatkinjama za članstvo u Uniji".Evropska unija, EU

Predsjednica Vijeća, finska ministrica evropskih poslova Tytti Tuppurainen, potvrdila je nakon sastanka da je rasprava u cijelosti bila posvećena pripremama proljetnog samita Unije s liderima Jugoistočne Evrope, koji će u maju naredne godine biti održan u Zagrebu, a čija će glavna tema biti politika proširenja i nanovo "obnovljeni pristup Unije prema Zapadnom Balkanu". Tako je najnovija inicijativa francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o reformi evropskih pristupnih pregovora, očekivano, savladala prvu političku barijeru i testnu stepenicu na putu ka Evropskoj komisiji kao zakonodavnom piscu zajedničkog prijedloga za modernizaciju procesa proširenja, čija je metodologija stara već 20 godina.

Uvježbani maniri kolonizatora

Komisija će biti nadležna, razumije se, samo ako su predsjedniku Macronu glavni problem pristupni pregovori kao dominantno pravno-tehničko pitanje na putu do članstva. Ako se, ipak, uskoro ispostavi da se francuskom lideru ne dopada dosadašnja evropska politika proširenja, ili mu je namjera da iz francuskosebičnih razloga, s uvježbanim manirima kolonizatora, patronizira Balkan ili njegove pojedine države, u tom slučaju su nadležnosti na Evropskom vijeću, čiji je član i francuski predsjednik.

Ako prijedlog francuske vlade dobije početnu podršku i evropskih lidera na samitu 12. i 13. decembra, radna verzija reformskog dokumenta bi u Komisiji trebala biti završena početkom godine, s intencijom da to bude najkasnije do kraja januara. Pod uslovom, naravno, da nova zajednička vlada Unije, s Ursulom von der Leyen na čelu, do kraja ove godine zasjedne na svoje mjesto, gdje je već trebala biti 1. novembra, da su prvobitno predloženi kandidati za Komisiju upravo iz Francuske te Mađarske i Rumunije bili moralno-politički kredibilni za tako visoke evropske položaje.

Iako većina ideoloških oponenata, analitičara i političkih protivnika predsjednika Macrona ne podržava njegovu taktiku "talasanja" evropskog broda, koji, po mišljenju mnogih, već nepovratno tone, premalo je šansi da se ova vrsta "makronizacije" procesa proširenja, a time i Unije, potpuno izbjegne. Ključni razlog se krije u činjenici da ovakva kakva je sada – nedosljedna, troma, ambivalentna i nesigurna u samu sebe - Unija nije održiva bez revitalizacije njenih ključnih poluga opstanka. A politika proširenja je nekada bila jedna od najvitalnijih takvih poluga.

Nakon "velikog praska" 2004. godine, najvećeg proširenja u historiji Unije, kada je u paketu primljeno deset različito pripremljenih zemalja, nakon 2007. godine, kada su, iz geostrateških razloga, polupripremljene priključene Bugarska i Rumunija, te s prijemom Hrvatske 2013. godine, proces proširenja je zapao u glib licemjerstva na obje strane - i na Balkanu, i u Uniji se govorilo jedno, a radilo drugo.

Balkansko licemjerstvo po uzoru na EU

Svima na svim stranama je poznato da pristupni pregovori o 33 sadašnja poglavlja evropske pravne stečevine (o Poglavlju 34. "o institucijama" i Poglavlju 35. "o ostalim pitanjima" se ne pregovara) nisu plodotvorni, da predugo traju te da su često nepravični i nekonzistentni. Pa ipak, sve zemlje u statusu kandidata i one koje k tome teže, kao što su Bosna i Hercegovina i Kosovo, o tome su šutjele, smatrajući da je bolje išta nego ništa, ikad nego nikad.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

U neformalnom dokumentu, koji već desetak dana kruži po stolovima evropskih institucija i vladama zemalja članica, Francuska predlaže reformu procesa proširenja po kojoj bi se, umjesto pregovora, "poglavlje po poglavlje" prešlo na "pregovarački proces u sedam međusobno uslovljenih i koherentnih faza". Novim pristupom se zagovara postepeno uzajamno približavanje (omiljeni evropski izraz je "konvergencija"), imajući u vidu da su pristupni pregovori i članstvo u Uniji "dvosmjeran i reverzibilan proces", a EU politike, normativi i standardi nisu nepromjenjivi i vanvremenska datost. "Ako vlada države kandidatkinje zaostane u ispunjavanju obaveza, Unija može vratiti proces pristupanja na prethodnu fazu, uskraćujući i finansijsku podršku za nečiji nerad", navodi se u francuskom dokumentu.

Idejom o "faznim pregovorima, umjesto po poglavljima", iako svjesna one narodne "nije šija, nego vrat", francuska vlada navodno želi otkloniti dosadašnji formalizam u pristupnom procesu, a reforme u zemljama s ambicijom članstva u Uniji učiniti kohezivnim i tematski povezanim od momenta kada se neka zemlja strateški i politički opredijeli za pristupanje Uniji, umjesto tek onda kada joj se odobri status kandidata za članstvo. Na taj način, smatra se, ne bi korist bila samo po metodologiju proširenja i po buduće članice, već i za ono najvažnije – po racionalnost i opravdanost ulaganja novca evropskih poreskih obveznika u potencijalne članice Unije. Kao primjer dosadanje "loše investicije" po briselskim diplomatskim krugovima se najčešće spominju Bosna i Hercegovina i Kosovo.

Sedam međusobno uslovljenih koraka

Suština novog prijedloga je, navodi se u francuskom dokumentu, postupnost uključivanja zemalja kandidatkinja prije nego što postanu punopravne članice te pooštravanje uslova pristupanja (što nije novina), zatim vidljivost obostranih koristi (čega je manjkalo) i reverzibilnost pristupnog porocesa (što je u slučaju poglavlja 23. i 24. na snazi od hrvatskog pristupanja Uniji).

Kriterijem o "postupnosti" predviđa se sedam međusovno uslovljenih koraka/faza i, nakon svakog od njih, zemlja kandidatkinja bi bila uključena u određene politike i programe finansijske podrške. Prvi korak bi ostao isti - vladavina prava, temeljna prava, slobode građana i sigurnost. I dalje bi se prvo otvarala poglavlja 23. i 24., koja su i do sada  uslovno ostajala otvorena sve do okončanja pregovora o svim poglavljima. Indikativno je da na drugo mjesto prioriteta (druga faza) francuski reformisti izdižu poglavlja o obrazovanju, istraživanju i kulturi (o čemu se do sada pregovaralo u završnici), smatrajući da bez ova tri eliminatorna faktora nema svrhe ni pregovarati o članstvu. To ima logike, imajući u vidu da samo obrazovani, inventivni i kultivirani građani mogu biti od koristi i sebi i Uniji.

Treći pregovarački korak su rad i socijalna pitanja, četvrti monetarni poslovi i finansijske usluge, peti korak je jedinstveno tržište (dosadašnja poglavlja 1. do 5.) te poljoprivreda, ruralni razoj i ribarstvo. Šesti korak su vanjski poslovi, sigurnosna i odbrambena politika (što je do sada bilo Poglavlje 31.) i sedmi korak su sva "ostala pitanja".

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je prvi regionalni lider koji je o prijedlogu francuskog predsjednika govorio "s razumevanjem". Nakon prvog trilateralnog sastanka s Macronom i predsjednikom Kosova Hashimom Thacijem 12. novembra u Parizu, izjavio je da je "bolje da znamo na čemu smo, nego da se lažemo... Više volim otvorene i direktne razgovore i poruke, nego lažne nade i obećanja, kao u slučaju Turske, koja je, iako i velika i moćna zemlja, već 50 godina u statusu kandidata."

Pravna država uslov svih uslova

Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski prošle sedmice je izjavio da se njegova zemlja "ne protivi temeljitoj reformi metodologije proširenja ukoliko se Unija ne odriče Zapadnog Balkana i ukoliko svojom pasivnošću ne bude još više poticala Tursku, Rusiji, Kinu i druge igrače za još dublji i odlučniji angažman u ovoj regiji." Hladnokrvan je i crnogorski premijer Duško Marković, koji se oglasio sredinom ove sedmice izjavom da "Crna Gora razumije Evropu" i da "nimalo nije nervozna" zbog francuskog prijedloga. "Iako je mala zemlja, Crna Gora je zrela da razumije probleme njenih partnera, u ovom slučaju Evropske unije", rekao je Marković, čija je Vlada otvorila sva pregovaračka poglavlja, osim o konkurenciji (Poglavlje 8.), a tri je privremeno i zatvorila.

Zagovornici "makronizacije" procesa proširenja smatraju da vladavina prava, pravna država i jednakost pred zakonom moraju biti uslov svih uslova za svaku zemlju s kojom Unija želi dugoročnu saradnju. Pogrešno se, smatraju "makronisti", vladavina prava do sada uslovljavala tek s početkom pristupnih pregovora. Njihov argument je da su pravna država, ljudske slobode, demokratija i sigurnost neophodni svima na evropskom kontinentu, imajući u vidu da svaka zemlja sa ovog dijela Planete, po evropskom pravu, može postati ravnopravnim dijelom Evropske unije kadgod to zatraži (Član 49. Ugovora o EU). Ako je to tako, o članstvo se mora promišljati i prije formalnih pregovora, smatraju u stalnom diplomatskom predstavništvu Francuske u Briselu.

Zagovornici francuskog pristupa proširenju smatraju da su svi dosadašnji pristupni pregovori bili teški, dugi i neizvjesni upravo zbog toga što su postojećom metodologijom proširenja sijane iluzije da se iz sistema pravne ili političke anarhije, organiziranog kriminala i sistemske korupcije kroz pristupne pregovore može uskočiti u pravnopolitičku i institucionalnu idilu kakve, sve je očiglednije, nema ni među članicama Unije.

Nedosljednosti u provedbi 

Protivnici Macronovog koncepta reforme, međutim, smatraju da problemi pretpristupnih pregovora nisu u metodologiji, već u nedosljednostima u provedbi. Navode, također, da ni "princip reverzibilnosti" pregovora nije upitan, jer dva već spomenuta pregovaračka poglavlja (23. i 24.) koja se smatraju najizazovnijim i najsloženijim u procesu evropeizacije svake buduće članice Unije već ostaju otvorena sve do potpisivanja pristupnog ugovora. Imajući u vidu da se po tom principu pregovara s Crnom Gorom, Srbijom i Turskom, srbijanska ministrica za evropske integracije Jadranka Joksimović smatra da je iluzorno eventualna nova pravila primjenjivati retroaktivno na zemlje koje su već u procesu pristupanja. "Nova pravila bi mogla biti primenjiva samo na buduće kandidate, kao što su Bosna i Hercegovina i Kosovo", smatra ona. Još jedna nepravda!

Među kritičarima "nepotrebnog reformatorskog gubljenja vremena" je hrvatski premijer Andrej Plenković, koji zagovara hitnu deblokadu pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, jer su "filteri" za zemlje kandidatkinje već sadržani u postojećem mehanizmu. "Kao zemlja koja će u prvih šest mjeseci naredne godine predsjedavati Unijom, Hrvatska će, u suradnji s njemačkom kancelarkom [Angelom] Merkel, čija će zemlja preuzeti predsjedanje Unijom od nas u drugoj polovini naredne godine – tražit ćemo rješenja koja će, možda, poboljšati metodologiju pregovaranja, ali koja će omogućiti da proces proširenja nezaustavljivo ide naprijed".

To i jeste jedino rješenje - da i "vuci budu siti, i sve ovce da budu na broju".

Bosanski English French German Russian