A+ A A-

Ko misli da može u EU neradom, vara se!

Izvjestilac Evropkog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu, Cristian Dan Preda, kako je krajem prošle godine i najavio, u četvrtak stiže u Sarajevo i ostaje dva dana.

Bijaše to onaj rumunski parlamentarac u Briselu koji je sredinom decembra s nekoliko ljutitih riječi zaustavio glasanje Evropskog parlamenta o godišnjem izvještaju Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu. Tako je ova zemlja ostala jedina u regionu bez parlamentarne verifikacije onoga što je dobro, a šta loše na putu eurointegracije, šta bi moglo ubrzati, a šta još više usporiti taj proces.

Formalni razlog za takvu odluku glavnog izvjestitelja je taj što za više od tri i godine Parlamentarna skupština BiH nije stvorila uslove za osnivanje i rad zajedničkog EU-BiH Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (SAPC). Riječ je o nadzorno-konsultativnom tijelu čije su obaveze, prava i nadležnosti propisani samim Sporazumom o stabilitaciji i pridruživanju koji je, deset godina nakon potpisivanja i sedam godina nakon parafiranja, stupio na snagu 31. maja 2015.

 

Višak „historije“ i riječi, manjak rada za građane

Bio je to, kao i obično u BiH, „historijski događaj“ na putu evropskih integracija.

Visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Federika Mogherini je tada govorila o „otvaranju novog poglavlja za BiH na evropskom putu“, te zatražila od domaćih institucija i lidera „političku jasnoću, odlučno djelovanje i stvarni koordinirani napor na svim nivoima vlasti na izradi i provođenju reformskog programa s fokusom na građane“.

Već sredinom febrara naredne (2016.) godine tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dragan Čović, predao je aplikaciju za članstvo u Uniji, nakon čega su se svi najviši zvaničnici u zemlji počeli utrkivali u prognoziranju „skorog“ kandidatskog statusa za BiH, a nikome se od njih u tim danima nije dalo razmišljati dalje od 2017. Godine. Svi su obećavali čudo „za nekoliko mjeseci do dvije godine“. Deset mjeseci kasnije stigli su i uobičajeni tovari pitanja Evropske komisije od 25.000 stranica o funkcioniranju (rasklimanog) političkog, pravnog, ekonomskog i administrativnog sistema u zemlji, a u svrhu ocjene ispunjavanja kriterija za članstvo, kao preduslova za otvaranje pristupnih pregovora.

Odgovori na 3.242 pitanja iz Sarajeva su pompezno otpremljeni krajem februara prošle godine, da bi se Komisija nekoliko mjeseci kasnije, nezadovoljna prispjelim odgovorima, oglasila sa dopunskih 655 pitanja. I tu se zapelo. Umjesno do kraja decembra 2018. kako je izvršnim organima u zemlji naređeno iz državnog Predsjedništva na čelu s Miloradom Dodikom, dopunski odgovori nisu stigli ni do danas do Brisela. Niti iko u Sarajevu može procijeniti kada bi se to moglo desiti.

Iako su 34 od 35 radnih grupa koje u okviru mehanizma koordinacije procesa evropskih integracija pripremaju odgovore na dodatna pitanja, završile aktivnosti na tehničkoj finalizaciji odgovora i usaglasile stavove svih aktera odlučivanja (ili su izdvojile one odgovore o čijem sadržaju ne postoji saglasnost) svi rokovi su ponovo probijeni.

Čak kada bi državna Komisija za evropske integracije i danas dala zeleno svjetlo na svih 655 dopunskih odgovoram, ostaju poslovi prevođenja, te stučne, jezične i pravne redakture prijevoda odgovora. Nakon što se svi tehnički finalizirani odgovori dostave Direkciji za evropske integracije i uspješno prevedu, na redu je neizbježna procedura potvrđivanja istih na svim nivoima vlasti kako bi prijevodi odgovora, nakon potvrde i u Vijeću ministara, mogli biti upućeni Evropskoj komisiji. Novi zastoji, blokade, populističke fraze i besprimjeran nesklad između riječi i djela, i dalje su BiH realnost.

Posjeta u dobar čas

Glavni cilj prve ovogodišnje posjete Cristiana Dan Preda Sarajevu je, kako sam kaže, „pokušati da se konačno pokrenu procesi koji su od 2017. u ozbiljnom zastoju“, te da se razmotriti stanje u zemlji nakon gotovo tri i po mjeseca od općih izbora održanih početkom oktobra lani.

„Sa članovima Predsjedništva BiH, s članovima Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine, te sa predstavnicima civilnog društva razgovore ću imati o istoj temi iz različitih uglova – o evropskom integracionom procesu i provođenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te o nastavku reformi neophodnih za pozitivno mišljenje Evropske komisije o aplikaciji za članstvo“, izjavio je Dan Preda za Al Jazeeru uoči dolaska u Sarajevo. Govoreći o glavnim porukama i savjetima s kojima ovoga puta dolazi, rekao je:

“Prenijet ću poruku da se formiranje vlasti mora ubrzati. BiH treba ponovno početi razmišljati o reformama potrebnim za poboljšanje života svojih građana i za napredak prema EU. Kredibilni odgovori na dodatna pitanja Evropske komisije moraju biti što prije dovršeni jer bez toga nema ni pozitivnog mišljenja Komisije niti može biti usvojena odluka Vijeća EU o kandidatskom statusu. Dosadašnja kašnjenja u pripremi odgovora na upitnik, sporost u uspostavi vlasti nakon izbora, ili

kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima tako što se ne provode odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku, što je u flagrantnoj suprotnosti s vrijednostima i normama EU, za nas u Briselu nema drugo značenje osim da Bosna i Hercegovina nije kredibilan kandidat za članstvo u Uniji”, rekao je Dan Preda i poručio da su „svi oni koji misle u Evropsku uniju ući neradom, u velikoj zabludi“.  

Na pitanje kada bi se ipak moglo očekivati glasanje evropskog Plenuma o Godišnjem izvještaju Evropske komisije za 2018. godinu Dan Preda je rekao da će to ovisiti isključivo o odgovorima i garancijama koje će dobiti tokom dvodnevne posjeta Sarajevu.

“Nadam se da ću ovoga puta vidjeti ohrabrujuće znakove imajući u vidu da Evropski parlament kao i sve druge zajedničke institucije u Briselu imaju vlastite rokove. Vremena je premalo do evropskih parlamentarnih izbora u drugoj polovini maja ove godine”, rekao je izvjestilac EP za Bosnu i Hercegovinu, ugledni rumunski političar i profesor Cristian Dan Preda.

„Mlaćenje prazne slame“ ili glas birača?

Iako Evropski parlament, a pogotovo njegova radna tijela među kojima je i vrlo bitan parlamentarni odbor za vanjsku politiku i sigurnost (AFET) nema glavnu riječ u procesu proširenja Evropske unije, njegove ovlasti su svakim novim evropskim ugovorom sve veće. Povećanje ovlaštenja koja je EP zahtijevao i dobio nije, međutim, bilo dovoljno da se nadoknadi gubitak značaja u zakonodavnom smislu, jer Evropska unije nije država niti je njen politički sistem parlamentarna demokratija.

Iako Evropski parlament ima najveći legitimitet evropskih građana zbog biranja EU poslanika na direktnim evropskim izborima, glavna izvršna vlast je ipak Komisija, a glavni zakonodavac je bilo i ostalo Vijeće Evropske unije u različitim ministarskim formatima. Ministri su ti koji zastupaju interese svojih nacionalnih vlada. Tako mora biti, jer se radi o savezu suverenih država koje za sebe zadržavaju pravo odlučivanja o uređenju, zadacima pa i sâmom postojanju Evropske unije.

Međutim, tvrdnje pojedinih stranačkih lidera i političkih analitičara u BiH da su stajališta, preporuke i neobavezujuće rezolucije Evropskog parlamenta potpuno nevažni u procesu evropskih integracija, pogotovo za države tranzicije poput ovih na zapadnom Balkanu, nisu tačne. Upravo suprotno. Svakim danom sve se više pokazuje da je Evropska unija odavno već pretjerala s pragmatizmom svojih meritokratskih „stojeva“ poput Evropske komisije, ta da joj je u vrlo bliskoj budućnosti mnogo više potrebno principijelnog postupanja. Evropski parlament je u tome do sada bio nesalomiv.

Kada je riječ o budućnosti evropske integracije, koja je već odavno prerasla ekonomsku zajednicu, Evropska unija se prije desetak godina opredijelila za „sve tješnju uniju evropskih naroda“. Ako u tome bude i dosljedna, Komisija, Vijeće i Evropsko vijeće na nivou šefova država ili vlada i dalje će imati glavnu riječ, ali ni jedna odluka u vezi s proiširenjem neći moći biti konačna dok ne prođe verifikaciju Evropskog parlamenta. Osim ako i evropsku uniju ne zahvati talas deparlamentarizacije kao u Bosni i Hercegovini.

Bosanski English French German Russian