A+ A A-

Bh. upitnik na koji Evropska komisija stavlja uskličnik

Istekao je rok za popunjavanje upitnika Evropske komisije, a vlasti Bosne i Hercegovine, pogotovo entiteta Republika Srpska, taj posao još nisu završile.

Analitičari su složni u ocjeni da bi odugovlačenje unosa odgovora ili, u krajnjem slučaju, nedavanje nikakvih odgovora na upitnike Evropske komisije do zadatog roka, maja ove godine, vratilo Bosnu i Hercegovinu nekoliko "milja" unazad kada su u pitanju eurointegracije.

Novinari Zekerijah Smajić i Pejo Gašparević tvrde da je neispunjavanje okvirnog roka za popunjavanje odgovara na upitnik EK-a, koji je istekao 30. januara, još jedan dokaz da sadašnje političke elite u Bosni i Hercegovini nemaju kapaciteta suočiti se sa zahtjevima koji su isporučeni u tim pitanjima. Potvrda je to, tvrdi Smajić, da Bosna i Hercegovina nema administrativni kapacitet da s Briselom razgovara "jednim glasom", iako od 23. augusta prošle godine ima usaglašen i na Vijeću ministara Bosne i Hercegovine zvanično usvojen Mehanizam koordinacije aktivnosti u procesu evropskih integracija.

Nakon što je iz Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine saopćeno da nijedna institucija iz Republike Srpske do kraja januara nije unijela svoje odgovore u informacioni sistem, predsjednik tog bh. entiteta Milorad Dodik je kazao da "treba polako s upitnikom", jer se navodno treba razmisliti o nekim pitanjima.

'Zajednička sigurnosna politika'

U upitnicima, kako objašnjava Gašparević, postoji formulacija koja kaže "Zajednička sigurnosna politika Bosne i Hercegovine", a ona, po njemu, najviše smeta političkom vodstvu u RS-u.

"To je, po mojoj procjeni, stvar koja najviše dira vodstvo RS-a. Zajednička sigurnosna politika znači euroatlantske integracije i NATO integracije. U RS-u postoji spremnost da se uđe u Europsku uniju, ali se odbija ulazak u NATO, uz objašnjenje da će u toj priči RS slijediti ponašanje Srbije. Znamo da su Beograd i Banja Luka naslonjeni na geopolitičke ambicije Rusije, i to je ona stvar zbog koje sadašnje političko vodstvo u tom bh. entitetu oklijeva", ističe Gašparević.

Trumpova administracija

Politički analitičar Pejo Gašparević tvrdi da je Upitnik Evropske komisije za BiH došao u 'škakljivom' geopolitičkom momentu za cijeli svijet.

“Došlo je do izbora novog američkog predsjednika koji je najavio velike političke i geopolitičke promjene na svjetskoj pozornici. Međutim, on nije kazao ništa konkretno. Nema nazaka kako bi se to moglo reflektirati na Balkanski poluotok i sigurno je da i Evropska unija osluškuje šta će doći s one strane Atlantika“, smatra on.

Toga su, tvrdi, svjesne i domaće političke elite i one na svoj način taktiziraju, te čekaju neki konkretan input od sadašnje administracije SAD-a.

“Međutim, to neće dugo trajati. Evropska unija pokušava sebe emancipirati i za očekivati je da će ona pooštriti svoje zahtijeve prema BiH. Ovdje nije pitanje samo EU-a. Ako je EU u krizi, to ne znači da je cijeli evropski kontinent u krizi. Balkan je dio evropskog kontinenta na kojeg pretenzije pokazuju i izvaneuropski politički igrači i čini se da je to i Brisel prepoznao. Međutim, problem Brisela je što nema geopolitičku tradiciju. Navikao je da drugi veliki politički igrači rješavaju njegove probleme“, mišljenja je on.

U tim pitanjima, nastavlja on, dotiču se mnoge osjetljive tačke koje se tiču Bosne i Hercegovine, pa se tako, naprimjer, problematizira institucionalni ustroj Bosne i Hercegovine.

"Traži se okvir da se opiše kakav je sadašnji institucionalni ustroj Bosne i Hercegovine. Traži se također odgovor na pitanja šta se radi na sprječavanju terorizma, ili koliki je broj imigranata u Bosnu i Hercegovinu došao u posljednjih pet godina. Traže se odgovori na pitanja koja se tiču odnosa Bosne i Hercegovine s Rusijom, Turskom, zemljama islamskog svijeta... To je samo mali dio pitanja, ali taj dio dovoljno potkrepljuje činjenicu da je EU zainteresirana da dobije odgovor na pitanje kakvo geopolitičko raspoloženje vlada u Bosni i Hercegovini. Samim time što iz RS-a dolazi taktika odugovlačenja odgovaranja na pitanja govori da u Bosni i Hercegovini ne postoji ni približno usuglašen stav oko odgovora."

Za razliku od Gašparevića, Smajić je mišljenja da je blokada odgovora isključivo političke naravi, po nalogu entitetskog predsjednika Dodika kao vrhovnog autoriteta.

"Razloga ima više, a najvažniji su neslaganje sa zvaničnim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine o rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine te sačekivanje konačne odluke bošnjačkih prvaka o pokretanju revizije presude po tužbi pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu protiv Srbije za genocid. Ukoliko se revizija formalno pokrene, svi ranije dogovoreni procesi između Sarajeva i Banje Luke padaju u vodu, vrlo loša politička situacija u zemlji će se drastično pogoršati, rad institucija države će biti ponovo ugrožen, odnosi između Bosne i Hercegovine i Srbije će biti pod blokadom, a Dodik će imati nove razloge i motive za populističke razračune sa svojim populističkim suparnikom Bakirom Izetbegovićem", kaže Smajić.

Sadržaj odgovora

Međutim, dodaje da to ne znači da odgovori ne postoje. Uvjeren je da je na sva pitanja u RS-u u roku odgovoreno, čak i ažurnije nego u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, "imajući u vidu da je taj entitet administrativno jednostavniji i da je birokratija u RS-u funkcionalnija". Pitanje je, tvrdi, šta je sadržaj odgovora.

"Niko trenutno ni u Sarajevu, ni u Banjoj Luci ne zna kada će, na koji način i kako biti formatirani odgovori iz ovog entiteta. Prema mojim saznanjima, eskalacija je na vrhuncu, a u zemlji ne postoji politička volja niti mehanizmi da se proces deblokira."

Jasno je, tvrdi Gašparević, da RS sebe veže za geopolitičke ambicije Rusije, a tvrdi da treba primijetiti da i u dijelu bošnjačkog političkog establišmenta postoje simpatije prema turskim geopolitičkim ambicijama. To su sve stvari, nastavlja, koje nisu komplementarne s ambicijama EU-a i "sigurno je da je ovo priča koja će obilježiti ovu godinu". Smatra da će se tek vidjeti u kakvom je stanju Bosna i Hercegovina ako uopće odgovori na pitanja EK-a.

Smajić tvrdi da nikakvih političkih posljedica prema Bosne i Hercegovine od EK-a, Vijeća Evrope ili Evropskog parlamenta u ovoj fazi ne može biti ako odgovori na pitanja stignu u Brisel do 31. maja. On ne očekuje da će početni zastoj u prikupljanju odgovora imati bilo kakav direktni ili indirektni negativan utjecaj na započeti proces integracije Bosne i Hercegovine, ali tvrdi da, što se bude više otezalo s dostavljanjem vjerodostojnih odgovora, toliko će biti manje vremena za njihovu kvalitetnu analizu.

"Manje vremena će ostati i za Mehanizam koordinacije, koji je jedini nadležan za usaglašavanje neusaglašenih odgovora. Još će biti teže Direkciji evropskih integracija da do kraja maja završi svoj dio posla, jer je ona nadležna za prikupljanje odgovora, analizu, dopune, redakturu i pripremu konačne verzije odgovora. Bit će teže i prevodilačkoj službi da u roku na engleski jezik prevede oko 30.000 odgovora."

Dinamiku pristizanja utvrdila je Direkcija evropskih integracija i propisalo Vijeće ministara, a ne zvanični Brisel, a imajući u vidu da kašnjenje s odgovorima iz RS-a nije operativno-tehničke, već političke prirode, ističe Smajić, DEI tu, kao stručni servis Vijeća ministara i Mehanizma koordinacije, ne može učiniti ništa.

Odlaganje kandidatskog statusa

Nemoćan je, tvrdi on, i predsjedavajući Vijeća ministara, kao glavni koordinator, jer je potez prvenstveno na liderima političkih stranaka i od njih zavisi da li će i konačni rok od šest mjeseci za dostavljanje odgovora biti ispoštovan.

"Ukoliko se na ovom važnom zadatku ne bude krajnje dosljedno ispoštovao princip subordinacije, samodogovornosti i osobne savjesti, lako bi se moglo dogoditi da odgovori budu nepotpuni, netačni ili formalistički, što će EK rutinski prepoznati. Ako se to dogodi, mogao bi uslijediti mnogo veći broj dodatnih pitanja nego što je do sada bilo uobičajeno", kaže Smajić.

U krajnjem slučaju bi Bosna i Hercegovina, po njegovim riječima, mogla ostati i bez pozitivnog mišljenja EK-a, čime bi dobijanje kandidatskog statusa bilo odgođeno na neodređeno vrijeme.

Al Jazeera je pokušala stupiti u kontakt s Kabinetom predsjednice Vlade RS-a, ali bezuspješno. Boris Tučić, šef Kabineta, ranije je za bh. medije kazao da ne samo da nije tačno da institucije RS-a nisu izradile ili dostavile nacrte odgovora na pitanja iz upitnika EK-a, već da su ih one prve u Bosni i Hercegovini izradile.

Da do okvirnog roka u informacioni sistem sadržaj nisu unijele institucije RS-a potvrdio nam je direktor Direkcije za evropske integracije Edin Dilberović. To, međutim, po njegovim riječima, ne znači da institucije RS-a nisu pripremile odgovore.

"Informacioni sistem je samo alatka koja olakšava cjelokupan posao. Bez njega bi prikupljanje sadržaja od institucija bilo neuporedivo sporije, složenije i skuplje. Također, brzina odgovaranja na upitnik nije najbitnija, treba se fokusirati na kvalitet odgovora", ističe on.

Dilberović kaže da su do kraja januara institucije dostavile najveći dio sadržaja, a da neunošenje odgovora u informacioni sistem ne može zaustaviti ovaj proces, ali može otežati pripremu radne verzije. Tvrdi da nedavanje nikakvih odgovora ni u kom slučaju nije opcija te da nijedno pitanje iz upitnika EK-a neće ostati neodgovoreno. Napominje da je upitnik najvažniji, ali ne i jedini izvor informacija kojim se EK u tome služi. Ostali izvori su terenske posjete stručnjaka iz EU-a, izvještaji ambasadora država članica, izvještaji međunarodnih finansijskih institucija i mnogi drugi.

Izvor: Al Jazeera (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/bh-upitnik-na-koji-evropska-komisija-stavlja-usklicnik)
Bosanski English French German Russian