A+ A A-

„FEDERALIZACIJA“ FEDERALNE BOSNE I HERCEGOVINE

Predsjednik hrvatskog Sabora Božo Petrov ovih je dana izjavio da je „Zvizdićev kabinet izmislio“ njegovu izjavu o negiranju trećeg entiteta u BiH, a Denis Zvizdić  je odgovaro da je „neugodno iznenađen“ takvom reakcijom i podsjetio da ima više svjedoka pred kojim je Petrov u utorak u Sarajevu izjavio da „Hrvatska poštuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH, kao i jednakopravnost tri konstitutivna naroda, te da ne podržava stvaranje dodatnog entiteta u Bosni i Hercegovini„.

Na čijoj strani je istina? Petrovu, Zvizdiću i javnosti bi u potrazi za odgovorom mogli pomoći i oni koji su sudjelovali na sarajevskom sastanku među kojima su i članovi hrvatske delegacije: predsjednik Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač, voditelj Međuparlamentarne skupine prijateljstva u Hrvatskom saboru Zlatko Hasanbegović, potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku Joško Klisović i ambasador Republike Hrvatske u BiH Ivan Del Vechio.

Korijeni nove nepotrebne političke 'kavge' oko „federalizma“ i „decentralizacije“ Bosne i Hercegovine nisu, međutim, u onome što je rečeno tokom nedavnog otvorenog i konstruktivnog dijaloga hrvatske i bh. delegacije u Sarajevu. Suština nije ni u retoričkoj nespretnosti mladog i neiskusnog predsjednika hrvatskog Sabora. „Kost“ je bačena iz Bruxellesa zadnjeg dana prošlog mjeseca kada su svi hrvatski članovi Odbora Evropskog parlamenta za vanjsku politiku (AFET) Tonino Picula, Jozo Radoš, Dubravka Šuica i Željana Zovko - zajedničkim amandmanima na prijedlog Rezolucije o BiH, zatražili da se ovi dokumentom ponovo, po treći put od 2014. zatraži transformacija Bosne i Hercegovine „na principima pune funkcionalnosti države, vladavine prava, zajamčene jednakosti i demokratske zastupljenosti svih njenih konstitutivnih naroda i građana“, te da se svi politički lideri pozovu da rade na uvođenju potrebnih promjena među kojima je i „reforma izbornog zakonodavstva, uzimajući u obzir načela iz svih ranijih zaključaka, uključujući principe federalizma...“ Za takav amandman hrvatskih zastupnika glasalo je 45 članova Odbora, 11 je bilo protiv i 3 suzdržana.

„Princip federalizima“ je ugrađen i u konačnu verziju „prečišćenog“ teksta Rezolucije u koji sam imao uvid i koji je 6. februara upućen Parlamentu na plenarno glasanje. Iluzija je, međutim,  povjerovati da su hrvatski zastupnici u AFET-u djelovali kao slobodni strijelci koji su „federalizaciju“ i „decentralizaciju“ Bosne i Hercegovine aktualizirali bez instrukcija iz Zagreba imajući u vidu da su zastupnici u Evropskom parlamentu, bez obzira iz koje su države, glasnogovornici svojih stranaka u zemlji ili su promotori i lobisti većinskog narodnog interesa ako su nezavisni.

Iako ni do danas nije sasvim jasno šta su europarlamentarci, zapravo, htjeli politički poentirati svojim amandmanima o „federalizmu“ i „decentralizaciji“ imajući u vidu da je Bosna i Hercegovina već federalna država po Daytonu, preporuke AFET-a su tu, što se jasno vidi i iz zaključka br, 4. na 5. stranici finalnog teksta rezolucije, koja "poziva na održavanje zamaha reformi kako bi se Bosna i Hercegovina transformirala u potpuno efikasnu, inkluzivnu i funkcionalnu državu, zasnovanu na vladavini prava i koja garantira jednakost i demokratsku zastupljenost svim svojim konstitutivnim narodima i građanima; žali zbog činjenice da reformske napore i dalje koče etničke i političke podjele, izazvane duboko ukorijenjenim tendencijama razjedinjenja koje potkopavaju normalan demokratski razvoj, i daljnjom politizacijom javnih administracija; također ističe da Bosna i Hercegovina neće biti uspješan kandidat za članstvo u Evropskoj uniji dok se ne steknu odgovarajući institucionalni uvjeti; apelira na sve političke lidere da rade na uvođenju potrebnih promjena, uključujući reformu Izbornog zakona, također uzimajući u obzir principe izražene u ranijim rezolucijama, uključujući i principe federalizma..."

Bez obzira na svakojake moguće konotacije - „princip federalizma“ i „decentralizacija“ se i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj nepotrebno forsiraju kao međudržavna tema, umjesto zdravorazumske diskusije u pravcu stvaranja ambijenta za istinsku jednakopravnost svih naroda i građana u BiH kao maloj, ali potencijalno za sve komotnoj zemlji.

Bosna i Hercegovina je po Daytonksom ustavu (Anex 4) i po međunarodnom pravu već visoko federalistička država sa pet nivoa vlasti, 14 parlamenata i vlada i s ogromnom pratećom administracijom na svim nivoima. Po općepoznatim definicjama, također, federaciju čini ustavnopravno osnovana zajednica više jedinica koje se nazivaju države, repulike, provincije, pokrajine, federalne jedinice... Po svim tim definicjama, dakle, samo je federacija subjekt suverenosti i međunarodnog prava, a ne članice koje je tvore (iako i članice mogu djelovati na međunarodnoj sceni na nivou svojih ingerencija utvrđenih ustavom). Od 24 međunarodno priznatih federalnih država u svijetu - od Ruske Federacije, preko Savezne Republike Njemačke, Francuske, Belgije do SAD, svaka je strukturirana drugačije i svaka je drugačije uredila svoje federalne odnose.

Želim vjerovati da se pod pojmom „principi federalizma“ kako to zagovara Odbor za vanjsku politiku Evropskog parlamenta, podrazumijevaju principi „evropskog federalizma“ koji je prihvaćen još 1992. odine Maastrichtskim ugovorom o Evropskoj uniji i koji je kao takav primjenjih samo na arhitekturi Evropske unije. Takvi principi federalizacije nemaju nikakve veze sa ustavnim preuređenjem Bosne i Hercegovine, nemaju veze sa trećim etničkim entitetom kod nas, niti sa još većim podržavljenjem sadašnja dva entiteta. Pod pojmom „federalizam“ u Evropskoj uniji se podrazumijeva integriranje Evrope u cilju formiranja jedinstvene labave federalističke super-države u kojoj su sve njene članice suverene, cjelovite i međunarodnopravno priznate i koje, kao takve, dio vlastitog suvereniteta dobrovoljnim ugovorom prenose na zajedničke institucije. Današnja EU je upravo takva jer je princip federalizma suprotan nerealnim idejama o stvaranju jedne jedinstvene evropske nacije. Zar su ovakvi principi „federalizma“ sporni? Želim vjerovati da nisu, ali nije teško pretpostaviti da će do skorog usvajanja parlamentarne rozocije u Strasbourgu i nakon toga biti svakovrsnih političkih manipulacija, pogotovo iz onih stranačkih štabova koji sanjaju o separatizmu, etničkoj federalizaciji i „decentralizaciji“ koja bi vodila ka konfederalizmu.

Federalističke ideje se na tlu Evrope aktivno zagovaraju od sredine 19. stoljeća, dok su posebno aktuelizirane nakon 1949. kada je osnovan Evropski pokret koji je i danas referentna tačka federalizma unutar i izvan Evropske unije, uključujući i našu zemlju, a jedan od najvećih uspjeha EP je osnivanje današnjeg Vijeća Evrope u Strasbourgu (1949.) čiji je BiH punopravni čkan od 2002. godine.

(http://balkans.aljazeera.net/vijesti/sta-se-krije-u-federalizaciji-federalne-drzave-bih)

Bosanski English French German Russian