A+ A A-

KALENDAR PRIBLIŽAVANJA BiH EVROPSKOJ UNIJI

1992, april/travanja

Ministarsko vijeæe/Savjet Evropske zajednice (EZ), današnje Evropske unije (EU) odluèio je 6. aprila 1992. godine da njene èlanice priznaju bivšu jugoslovensku republiku Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu državu. Priznanje samostalnosti BiH usledilo je taèno 47 godina poslije osloboðenja Sarajeva od njemaèkih okupatora i domaæih izdajnika u Drugom svjetskom ratu. Ovo priznanje BiH je znaèajno doprinijelo da, veæ u maju iste godine, BiH postane punopravna èlanica organizacije Ujedinjenih nacija (UN).

1993, mart/ožujak

Uspostavljeni puni diplomatski odnosi izmeðu EU i BiH. Uslijedilo znaèajno poveæanje finansijske i humanitarne pomoæi. Do kraja 2006. godine Bosni i Hercegovini je dodijeljeno ukupno oko 2,663 milijarde eura nepovratne pomoæi, od toga oko milijardu je bila humanitarna pomoæ.

1995, novembar/studeni

Nakon pregovora koji su trajali od 1. do 21. novembra/studenoga u amerièkoj znaènoj bazi Rajt Peterson/Rights-Petterson kod Dejtona/Dajtona, u saveznoj državi Ohajo/Ohio, potpisan je Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznat kao Dejtonski sporazu. Mirovni sporazum kojim je okonèan 44-mjeseèni rat potpisali su tadašnji predsjednik BiH Alija Izetbegoviæ, predsjednik Srbije Slobodan Miloševiæ i predsjednik Hrvatske Franjo Tuðman. Pregovore u cilju približavanja zaraæenih strana vodio je Rièard Holbruk/Richard Holbrooke, koji je tada bio pomoænig državnog sekretara amerièkog predsjednika Klintona/Clinton.

1995, decembar/prosinac

Dejtonski/Daytonski mirovni ugovor je zvanièno potpisan 14. decembra/prosinca 1995. godine u Parizu/Paris. Od tada, ovaj mirovni ugovor se zove Dejton-Pariški ugovor ili sporazum.  Original ovog ugovora je kasnije zagubljen ali njegova primjena, ukljuèujuæi i Anex  IV, je i dalje osnov ustavno-pravnog ureðenja Bosne i Hercegovine sve do postizanja dogovora u BiH o donošenju novog ustava.

1996, decembar/prosinac

Francusko predsjedništvo EU predložilo prvu verziju regionalne politike EU u cilju stabilizacije jugoistoène Evrope – Royaumont Proces. Glavni cilj ove strategije je implementacija Dejtonskog/Pariškog mirovnog sporazuma. U fokusu je promoviranje regionalnih projekata u cilju izgradnje institucija civilnog društva, zajednièkih kulturnih vrijednosti i ljudskih prava.

1998, april/travanj

Odlukom Vijeæa ministara EU u Luksemburgu/Luxembourg, uspostavljena EU-BiH Konsultativna radna grupa (Consultative Task Force-CTF EU-BiH) radi tehnièke i struène pomoæi u izgradnji državnih institucija, zajednièke administracije i zakonskog okvira prilagoðenog standardima EU. Cilj ovog tijela je stvaranje “državnih struktura i kapaciteta vlasti koji æe omoguæiti da BiH funkcioniše kao prava država”.

1999, mart/ožujak

Vijeæe ministara BiH usvojilo Odluku o pokretanju inicijative za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Odluka je postala pravosnažna objavljivanjem u Službenom glasniku BiH broj 3/1999. od 20. marta te godine.

1999, maj/svibanj


Upostavljen novi, do tada najširi, okvir za trajan mir, demokratizaciju i ekonomski prosperitet regiona – Proces stabilizacije i pridruživanja (Stabilisation and Association Process – SAP)

1999, juni/lipanj


Lideri petnaestorice na samitu u Kelnu osnovali Pakt stabilnosti za jugoistoènu Evropu. Više od 40 osnivaèa i evropskih partnera, meðu kojima su i SAD, Kanada, Rusija i Japan – na samitu Pakta održanom 29. i 30. jula iste godine u Sarajevu, založilo se za još veæu podršku zemljama regiona na putu jaèanja mira, demokratije, ljudskih prava i ekonomskog prosperiteta. Pakt stabilnosti je komplementaran Procesu stabilizacije i pridruživanja (SAP), a u praktiènom djelovanju polazi od pretpostavke da su prevencija sukoba i mir moguæi samo ako se paralelno radi na stvaranju sigurnog ambijenta; promociji održivog demokratskog sistema; i ekonomskom jaèanju svake od zemalja regiona.

1999, avgust/kolovoz

Usvajanjem Rezolucije o evropskim integracijama i Paktu stabilnosti, Parlamentarna skupština BiH izražava punu opredijeljenost ka evropskim integracijama. (Službeni glasnik BiH 12/1999. od 8. avgusta iste godine)

2000, mart/ožujak


Na Ministarskom vijeæu EU usvojene Smjernice za Bosnu i Hercegovinu poznate i kao “Putokazi za evropske integracije”, ili “Mapa puta” (Road Map). Smjernicama obuhvaæeno 18 uslova za poèetak pregovora o Studiji o izvodljivosti (Feasibility study).

2000, maj/svibanj


Evropska komisija usvojila novi program pomoæi za obnovu, razvoj i stabilizaciju zemalja Zapadnog Balkana – CARDS (Community programme for Assistance, Reconstruction, Development and Stabilisation). CARDS program kao glavni instrument finansijske i tehnièke pomoæi EU, objedinio je sve prethodne programe meðu kojima su bili i PHARE i OBOVA.

2000, juni/lipanj



Na samitu EU u portugalskom gradu Santa Maria de Feira, potvrðeno da su zemlje obuhvaæene Procesom stabilizacije i pridruživanja “potencijalni kandidati” za èlanstvo u EU. Podržana i francuska inicijativa za sazivanje Zagrebaèkog samita balkanskih zemalja i EU, prvog zajednièkog sastanka na vrhu od raspada bivše Jugoslavije. Za BiH produžen bescarinski izvoz na tržište Evropske unije.

2000, novembar/studeni


Održan Zagrebaèki samit EU i zapadno-balkanskih zemalja. Potvrðena evropska perspektiva za BiH i ostale zemlje obuhvaæene procesom stabilizacije i pridruživanja.

2002, septembar/rujan


Europska komisija zvanièno potvrdila da je svih 18 uslova iz “Mape puta” o približavanju Bosne i Hercegovine EU, «suštinski ispunjeno».

2003. januar/sijeèanj

Policijska misija EU u BiH, kao nasljednik meðunarodnih policijskih snaga koje su bile pod mandatom UN, preuzele ulogu promotora vladavine zakona, ulogu mentora u reformi policije i ulogu posmatraèa policijskih aktivnosti u zemlji. Ovo je prva samostalna mirovna misija od osnivanja EU, sa poèetnim mandatom do kraja 2005. godine.

2003, juni/lipanj


Na samitu u Solunu, EU je s najvišeg mjesta potvrdila da «integracija Evrope neæe biti dovršena bez prijema zemalja regiona Zapadnog Balkana». Kao novi vid poticaja reformi, utvrðeno «Evropsko integracijsko partnerstvo» za svaku zemlju regiona pojedinaèno.

2003, novembar/studeni

Evropska komisija 18. novembra (uslovno) usvojila Studiju izvodljivosti kojom se procjenjuje spremnost Bosne i Hercegovine za poèetak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Preporuèeno je da se 16 dopunskih uslova ispuni do juna iste godine ukoliko BiH želi odluku o poèetku pregovora o pridruživanju (SAA) prije odlaska aktuelne Evropske komisije i dolaska nove, u novembru 2004.

2004, mart/ožujak


Inspirisana Partnerstvima za pristupanje koja su znaèajno pomogla zemaljama centralne i istoène Evrope da pristupe Uniji, istog dana kada je objavljen Godišnji izvještaj o procesu stabilizaciji i pridruživanju (SAP), Evropska komija predložila i prva Evropska partnerstva za zemlje zapadnog Balkana.

2004, avgust/kolovoz


Mandatar za predsjednika Evropske komisije Žose Manuel Baroso/Jose Manuel Barosso saopštio (12.avgusta) da æe zemlje jugoistoène Evrope u buduæe biti u nadležnosti evropskog ureda za proširenje, zajedno sa Rumunijom, Bugarskom, Turskom i Hrvatskom, umjesto ranije prakse po kojoj je nadležnost nad ovim zemljama pripadala komesaru/povjereniku za meðunarodne odnose.

2005, novembar/studeni

Sedmog novembra Ministarsko vijeæe EU dalo saglasnost za poèetak pregovora o Sporazumu stabilizacije i pridruživanja BiH Evropskoj uniji, ali objava datuma zvaniènog starta pregovora odložena je za kasnije. Vijeæe je posebno pozdravilo napredak u reformi policijskih snaga BiH i pozvalo nadležne da se dogovor bez odgode poène primjenjivati. Upozoreno je i na važnost donošenja i primjene zakona o Javnom RTV servisu.

2005, novembar/studeni

Taèno na desetu godišnjicu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, 21. novembra, Ministarsko vijeæe EU objavilo je da æe 25. novembar biti datum poèetka pregovora EU-BiH o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.

2005, novembar/studeni


U Sarajevu, 25. novembra sveèano otvoreni ranije najavljeni pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Iako se radilo tek o formalno-sveèarskoj ceremoniji, dogaðaj je u državnim institucijama i u javnosti oznaèen historijskim. Predsjedavajuæi Vijeæa ministara, Adnan Terziæ, najavio da æe pregovori trajati “kraæe od godinu dana”.

2006, februar/veljaèa

Posebnom Rezolucijom o Bosni i Hercegovini, Evropski parlament (13.02.2006.) upozorava da ova zemlja sa „postojeæim institucionalnim okvirom neæe biti u stanju u vlastito zakonodavstvo preuzeti evropske pravne steèevine (acquis), niti æe moæi s uspjehom provesti proces evropskih integracija“. U Rezoluciji se zakljuèuje da tempo sadašnjih i buduæih pregovora s Evropskom komisijom o stabilizaciji i pridruživanju „zavisi iskljuèivo od spremnosti triju glavnih nacionalnih zajednica – Bošnjaka, Srba i Hrvata da prihvate zajednièki program reformi, te od sposobnosti vlasti da te reforme provede“. Evropski parlament je zatražio stvaranje uslova „za poptunu primjenu svih najviših vrijednosti demokratije, ljudskih prava i jednakosti meðu graðanima. Od organa vlasti BiH se, takoðe, traži „pojednostavljivanje državnih struktura, samoodrživost ekonomskog razvoja i preuzimanje potpune odgovornosti za buduænost zemlje“.

2006, maj/svibanj

Nakon što je 3. maja evropski povjerenik za proširenje, Oli Ren (Olli Rehn), suspendirao pregovore o pridruživanju Državne zajednice Srbijer i Crne Gore zbog neizruèenja generala Ratka Mladiæa haškom tribunalu za ratne zloèine, iz sjedišta EU najavljeno da Bosnu i Hercegovinu ne bi trebalo da snaðe ista sankcija, ali da se zbog otpora reformama i narastujeæeg euroskepticizma unutar EU, i ova zemlja nalazi “u opasnoj zoni” kada je rijeè o buduæim proširenjima Unije.

2006, septembar/rujan

Visoki predstavnik u BiH i specijalni izaslanik Evropske unije, Christian Schwarz-Schilling, 19.septembra se pred ambasadorima zemalja èlanica NATO i EU u Briselu (Bruxelles) energièno založio za prijem BiH u Partnerstvo za mir i Euroatlantsko-partnersko vijeæe kao forum za saradnju u oblasti sigurnosti pri sjedištu NATO-a. Partnerstvo za mir je 1994. godine osnovao tadašnji generalni sekretar NATO-a, pokojni Manfred Woerner, koji je bio Schillingov radni kolega u njemaèkoj vladi tokom 1980-tih godina i njegov bliski prijatelj. PfP je stvoren u cilju saradnje sa zemljama ne-èlanicama Saveza kako bi se proširilo podruèje mira i stabilnosti u Evropi.

2006, novembar/studeni

Nakon uèlanjenja Rumunije i Bugarske  1. januara 2007. godine, vrata Evropske unije ne bi se više smjela olako otvarati - zakljuèak je najnovijeg Godišnjeg izvještaja Evropske komisije o toku reformi u zemljama kandidatima (Hrvatska i Turska) i potencijalnim kandidatima (Albanija, BiH, Crna Gora i Srbija) za èlanstvo u Evropskoj uniji. Iako u Izvještaju nisu odreðene konaène granice EU, kako su to zahtijevale Francuska i Austrija, ipak se jasno navodi da se EU ne bi smjela upuštati u dalje proširenje na istok Kontinenta prije nego što zemlje kandidati i potencijalni kandidati, ali i sama Unija, ne sprovedu opsežne reforme. Suoèena sa rastuæom zabrinutošæu domaæe javnosti u vezi s novim proširenjima, Evropska komisija je procijenila da joj je potrebno oko pet godina da bi reformirala sadašnje unijske institucije i sistem poljoprivrednih i regionalnih subvencija - u šta se i troši veæina godišnjeg budžeta EU. 

2006, novembar/studeni

Lideri zemalja-èlanica Sjevernoatlantskog saveza (NATO), sa redovnog godišnjeg samita održanog  29. novembra u Rigi, uputili su, za veæinu posmatraèa neoèekivan, poziv Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji da pristupe NATO programu Partnerstvo za mir (Program for Partnership -PfP). Ovim programom novim èlanicama se omoguæuje sudjelovanje u zajednièkim vojnim vježbama (i interventnim akcijama) NATO-a ali ne i pravo na automatsku odbranu u sluèaju takve potrebe. Prijemom u PfP novoprimljenim èlanicama je odato priznanje za uspješne vojne reforme i iskazanu spremnost za mirnodopsku meðusobnu saradnju i poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta susjednih država. Partnerstvo za mir je prvi korak (i uslov) za sudjelovanje u Akcionom planu za èlanstvo, koji obuhvata rigorozne faze pripreme za punopravno èlanstvo u NATO-u.

2006, decembar/prosinac

Sveèanim potpisivanjem Ugovora o pristupanju, 14. decembra 2006. godine u Briselu (Bruxelles), Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija zvanièno postale èlanice NATO programa Partnerstvo za mir (PfP). Prijemom u PfP sve tri zemlje su na sebe preuzele i dodatne obaveze u vezi s okonèanjem vojnih reformi i saradnjom s Haškim tribunalom. "Prijem Bosne i Hercegovine u PfP predstavlja nagradu za sve godine uspješnog rada i odraz je je onoga što je zemlja postigla u reformi svojih odbrambenih struktura. Ovo je zlatna prilika da BiH krene naprijed, da izgradi snažne i trajne odnose sa NATO-om i da sukobi budu zaboravljeni" - izjavio je visoki predstavnik i specijalni izaslanik Evropske unije u Bosni i Hercegovini Christian Schwarz-Schilling.

2006, decembar/prosinac

Na sastanku pregovaraèkih timova EU-BiH održanom 14. decembra u Sarajevu, okonèana prva faza pregovora sa Evropskom komisijom usaglašavanjem takozvanog tehnièkog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Da bi Sporazum mogao biti odobren i parafiran od strane svih 25 zemalja-èlanica potrebno je savladati i mnogo teži - politièki dio pregovaraèkog paketa, ukljuèujuæi i ispunjavanje svih reformskih uslova, meðu kojima su se posebno teškim pokazali reforma policije, javnog RTV servisa i javne uprave, te formiranje jedinstvenog ekonomskog prostora. 

2007, mart/ožujak

U istom danu, 16. marta, evropski komesar za proširenje Oli Ren i generalni sekretar NATO-a Hop de Shefer posjetili Bosnu i Hercegovinu da bi saopštili kako BiH ne može dalje na putu ka evropskim integracijama bez reforme policije, te da je put ka punopravnom èlanstvu u Sjevernoatlantskom savezu "krivudav i dug". BiH je 14. decembra prethodne godine primljena u Partnerstvo za mir NATO-a, a od tada je na èekanju i parafa na Sporazumu o pridruživanju sa EU iako su tehnièki pregovori o ovom aktu formalno okonèani 25. novembra iste godine.

Imajuæi u vidu da je samo dan uoèi posjete Sarajevu, Oli Ren parafirao Sporazum o pridruživanju Crne Gore, te najavio "olakšavajuæe okolnosti za Srbiju ukoliko nova vlada u Beogradu dokaže na djelu da je demokratska", Bosna i Hercegovina je nakon ove posjete  dvojice najistaknutijih zvaniènika iz Brisela (falio je samo još Havijer Solana)  ostala usamljena na sve tješnjem putu ka Evropskoj uniji.

2007, septembar/rujan

"Politièka situacija u Bosni i Hercegovini sve je gora, a Evropska unija sve je više zabrinuta zbog takvog stanja", izjavio je visoki predstavnik EU za zajednièku vanjsku i sigurnosnu politiku, Havijer (Javier) Solana u intervjuu kojega je u 26.09.2007. objavio sarajevski "Dnevni avaz. Solana je upozorio kako je jasno da su stajališta politièara u BiH sve udaljenija, te da "oni nisu u stanju postiæi dogovor o kljuènim pitanjima kakvo je reforma policije". Izjavio je da bi po BiH bio veoma loš znak ako bi ova zemlja najesen ostala za ledjima Srbiji i Crnoj Gori u procesima integriranja u EU. "Domaæi politièari bi morali shvatiti da jedino kompromisom mogu doæi do rješenja koje bi osiguralo boljitak graðanima BiH, a stalno propitivanje postojanja BiH kao države i entiteta u njoj nije naèin da se to postigne", izjavio je Solana i podsjetio da je BiH meðunarodno priznata država èiji je opstanak zajamèen meðunarodnim pravom.

2007, septembar/rujan

Osim postizanja "politièke saglasnosti za prihvatanje reforme policije", i posljednja runda razgovora na nivou eksperata politièkih stranaka o policijskoj reformi održana 29. septembra 2007. završena je bez uspjeha. Prema ranijem kalendaru Evropske komisije, zadnji rok za ovaj reformski zadatak bio je 30. septembar.Jedina novost dogodila se iza scene "ekspertnog zasijedanja" kada su lideri Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Stranke za BiH (SBiH), Milorad Dodik i Haris Silajdžiæ, potpisali Protokol o ispunjavanju uslova za reformu policije, koji su odmah proslijedili visokom predstavniku Miroslavu Lajèaku. „Nadamo se da æe ovaj protokol biti sasvim dovoljan znak progresa u reformi policije za konaèno parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju"- izjavio je Silajdžiæ. "Radili smo to sa dubokim uvjerenjem da æe protokol biti prihvaæen i odobren od strane Evropske komisije, kako bi se ova muèna procedura završila i kako bi se deblokirao ukupan politièki proces u BiH."" - izjavio je Dodik. Razgovori o reformi policije u BiH traju skoro èetiri godine.

2007, oktobar/listopad

 

Nakon što su pregovori o reformi policije ponovo propali, Evropska komisija je veæ poèetkom oktobra saopštila da bilateralna Deklaracija Silajdžiæ-Dodik nije dovoljna za parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.Evropski povjerenik za proširenje Olli Rehn izrazio je žaljenje što je BiH zauzela posljednje mjesto u redu za uspostavljanje prvog stepena ugovornih odnosa s Evropskom unijom.

 

 

2007, oktobar/listopad

 

Politièki direktori Upravnog odbora Vijeæa za implementaciju mira u BiH, na sastanku održanom 30. i 31. oktobra u Sarajevu, podržali su mjere koje je visoki predstavnik u BH donio 19. oktobra. Na sjednici je istaknuto da mjere ne zadiru u temelje Daytonskog mirovnog sporazuma , niti u Ustav Bosne i Hercegovine.  Mjere koje je visoki predstavnik donio radi „djelotvornijeg funkcioniranja države BH“ podržali su EU i SAD, te bošnjaèke i hrvatske stranke u BiH, dok su  izazvale oštro protivljenje  nezadovoljstvo svih politièkih stranaka u RS. U posebnoj Deklaraciji koja je usvojena na kraju dvodnevnog zasjedanja odato je priznanje visokom predstavniku za sve preduzete mjere, te ocijenjeno da je od junskog zasjedanja ovog nadzornog tijela došlo do „pogoršanja“ situacije u BiH. „Odgovornost leži na politièkim liderima iz oba entiteta koji su blokirali progres i pogoršavali politièku situaciju agresivnom retorikom...
Bosni i Hercegovini su hitno potrebne reforme da bi mogla izgraditi modernu i efikasnu državu koja može zauzeti svoje mjesto u evroatlantskim institucijama i ispuniti obaveze iz Daytonskog mirovnog sporazuma. To se jedino može postiæi kompromisom. Meðutim, BiH se od juna nije približila parafiranju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, jer neki politièki lideri nisu ispoštovali prethodno preuzete obaveze u pogledu ispunjavanja uslova koje je postavila EU. Sada je potrebno naèiniti konkretne korake da bi se demonstriralo kako se radi o ozbiljnim naporima. Ukoliko ti koraci uslijede, BiH bi konaèno mogla naèiniti pomake prema zakljuèenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.“.

2007, novembar/studeni

Prvog novembra, Nikola Špiriæ podnio ostavku na funkciju predsjedavajuæeg Vijeæa ministara BiH. Do odbacivanja njegove ostavke od strane Predsjedništva BiH ili izbora novog premijera, funkciju æe obnašati u tzv. tehnièkom mandatu. "Predsjedništvu BiH sam podnio ostavku jer to smatram jedinim naèinom da doprinesem smanjenju tenzija. BiH na žalost nije suverena država, veæ njom upravljaju stranci, a to nije dobro. Visokom predstavniku u BiH, Miroslavu Lajèaku zamjerio je što odluku o nametanju izmjena Zakona o vijeæu ministara (koja je i izazvala najnoviju politièku krizu u zemlji) donio bez razgovora s njim. Smatra da ga je meðunarodna zajednica najnovijim potezima potpuno razvlastila, a da od njega zahtijeva odgovornost. "Nije dobro za BiH da funkcioniše na ovaj naèin. Zato sam spreman platiti i liènu cijenu za uspjeh države. Moja ostavka je doprinos tome", izjavio je Širiæ.

2007, novembar/studeni

Provedba reforme policije u skladu s „tri evropska principa", potpuna saradnja s Meðunarodnim sudom za ratne zloèine, reforma javnih TV emitera i javne uprave, èetiri su stara-nova uslova koje BiH mora ispuniti kako bi zakljuèila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. To je suština redovnog Godišnjeg izvještaja Evropske komisije o napretku ove zemlja u posljednjem izvještajnom razdoblju koji je istovremeno, 6. novembra/studenoga objavljen u Bruxellesu i Sarajevu. Uz Izvještaj o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za èlanstvo u EU, Komisija je objavila i Dokument o strategiji proširenja i glavnim izazovima u sljedeæih godinu dana, te nacrt pristupnog partnerstva za zemlje kandidate - Hrvatsku i Tursku.  Prezentirajuæi komisijin izvještaj na pres-konferenciji u Sarajevu, zamjenik direktora Generalne direkcije Evropske komisije za proširenje Jan Truszczynski kazao je da je BiH u posljednih godinu dana uradila „vrlo malo na ispunjavanju prioriteta utvrðenih zajednièki prihvaæenim dokumentom Evropskog partnerstva. Glavni uzrok reformskom zastoju je, po ocjeni evropskog zvaniènika "u porastu nacionalistièke retorike i napetoj politièkoj atmosferi do koje je došlo usljed nedostatka saradnje izmeðu entiteta i državnog niova."

2007, novembar/studeni

Evropski komesar za proširenje Olli Rehn u intervjuu za briselski nedjeljnik European Voice od 15. novembra izjavio je da Bosna i Hercegovina nema još mnogo vremena kada je u pitanju dogovaranje oko reforme policije, te ukoliko uskoro ne doðe do znaèajnih pomaka, Evropska unija æe "ozbiljno razmotriti svoju politiku prema BiH." U tom sluèaju Bosna i Hercegovina bi mogla postati "propala država sa propalim voðama", priprijetio je Rehn.

2007, decembar/prosinac

Predsjedavajuæi Vijeæa ministara Bosne i Hercegovine u ostavci, Nikola Špiriæ i komesar EU za proširenje Olli Rehn, su èetvrtog decembra  u Sarajevu parafirali  Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) izmeðu BiH i Evropske unije. Ovim èinom BiH je na samom pragu punih ugovornih odnosa sa EU, jer æe Sporazum kada bude potpisan i parafiran u zemljama-èlanicama, imati jaèe pravno djejstvo od domaæeg zakonodavstva. Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno brzina daljnjeg puta BiH prema Evropskoj uniji zavisit æe od implementiranja reformi iz tzv. evropskog dnevnog reda u kojem je za sada najspornija reforma policije.

2008, mart/ožujak

Ministri vanjskih poslova EU, na dvodnevnom zasijedanju u Briselu (10-11.mart/ožujak) usvojili su i poseban zakljuèak o regionalnoj saradnji izmeðu zemalja jugoistoène Evrope, ocjenjujuæi ponovo takvu saradnju jednim od najvažnijih uslova za približavanje država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Ministri su pozdravili formalnu primopredaju dužnosti koja je krajem februara/veljaèe obavljena u Sofiji izmedju dosadašnjeg Pakta stabilnosti (koji je, na inicijativu Njemaèke, osnovan u junu 1999. godine na samitu u Sarajevu)  i novoosnovanog Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) èiji je Sekertarijat nedavno uspostavljen takodje u glavnom gradu BiH.  Glavni zadatak RCC-a je unapreðenje „suštinske kooperacije u oblastima demokratije, ekonomije i bezbjednosti u regionu".

2008, mart/ožujak

Evropski povjerenik za proširenje, Olli Rehn  (Oli Ren), 5. marta/ožujka predstavio u sjedištu EU najnoviji, novi "Svobuhvatni investicioni okvir" za ubrzanje reformi u zemljama Balkana, vrijedan oko 4 milijarde eura, ukljuèujuæi i  paket mjera "za ujedinjenje transportne mreže EU i njenih susjeda" kroz ukljuèivanje balkanskih zemalja u Trans-evropsku mrežu cestovnih, željeznièkih, rijeènih i morskih komunikacija. Rehn je izjavio da se u novom pristupu regionalnoj politici EU polazi od èinjenice da su se "sve zemlje, svaka svojom brzinom, znaèajno približile Evropskoj uniji i da ih sada u tome treba dodatno ohabriti specifiènim mjerama podrške. "Bosna i Hercegovina bi mogla potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju tokom aprila, kojim bi, ako to bude željela, otvorila sebi prolaz i ka eventualnom statusu zemlje kandidata za punopravno èlanstvo", izjavio je Rehn. Novi paket podrške EU zapadno-balkanskim zemljama poznatiji je kao "Komunikacija za Zapadni Balkan", a rezultat je zahtjeva Vijeæa ministara EU od 18. februara/veljaèe 2008. da Komisija u što kraæem roku pripremi "paket sveobuhvanih mjera za dugoroènu stabilnost i izvjesniju evropsku pespektivu zemalja Zapadnog Balkana." Takav zahtjev EU ministara uslijedio je samo dan nakon što je Skupšina Kosova usvojila Rezoluciju o jednostranom proglašenju nezavisnosti. 

2008, april/travanj

Na preporuku Zastupnièkog doma Parlamentarne skupštine BiH (Gornji dom) koji je poèetkom mjeseca tijesnom veæinom usvojio paket zakona o reformi policije, 16. aprila je to uèinio i Dom naroda (Donji dom). Evropski komesar za proširenje, Olli Rehn, a zatim i visoki predstavnik za zajednièku vanjsku politiku i sigurnost, Javier Solana, pozdravili su  usvajanje reformskih zakona koji, kako su u odvojenim izjavama naveli, Bosni i Hercegovini "utiru put" u pravcu potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. "Nadam se da bi, na temelju pozitivne ocjene svih preostalih uslova Evropske komisije, do potpisivanja Sporazuma o pridruživanju moglo doæi u vrlo kratkom roku", izjavio je Solana i pozvao "sve politièke snage u zemlji da se snažno angažuju na implementaciji preostalih prioriteta iz reformskog programa za Bosnu i Hercegovinu."Vrata Evropske unije su sada otvorena za novi korak ka evropskim integracijama, jer Sporazum o pridruživanju "ne donosi samo praktiène ekonomske i trgovinske koristi, veæ se radi i o glavnoj kapiji na putu ka kandidatskom statusu za pristupanje Evropskoj uniji" - izjavio je Rehn.

2008, maj/svibanj

"Sveobuhvatni investicioni okvir za Zapadni Balkan" ili "Novi jedinstveni mehanizam ulaganja EU u zemlje Zapadnog Balkana" Evropska komisija je 14. maja predstavila i ministrima finansija EU, te nakon debate na sastanku u Briselu, dobila podršku ovog Vijeæa. Cilj je "poveæanje stepena usklaðenosti davalaca pomoæi i investicionih sredstava ovom regionu; objedinjavanje fondova; olakšavanje procedure odobravanja pomoæi; te povezivanje svih postojeæih instrumenata pomoæi EU, država èlanica i meðunarodnih finansijskih institucija kao što su Evropska investiciona banka, Evropska banka za obnovu i razvoj i Razvojna banka Vijeæa Evrope.

2008, maj/svibanj

Na inicijativu francuskog predsjednika Nikolasa Sarkozija (Nicolas Sarkozy) koji je prvo podržala Njemaèka, Evropska komisija je 20. maja usvojila "koncept osnivanja" Mediteranske unije pod punim nazivom "Barcelona proces:Unija za Mediteran". Izvještavajuæi o tome Evropski parlament, povjerenica Evropske komisije za meðunarodne odnose, Benita Ferero-Valdner (Ferrero-Waldner), izjavila je istog dana da  bi buduæa Mediteranska unija okupljala 44 zemlje južnog Sredozemlja, i to sve èlanice Evropske unije (27), 13 zemalja iz dosadašnjeg Barcelosnkog procesa (Albanija, Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Liban, Libija, Maroko, Mauritanija, palestinska teritorija, Sirija, Tunis i Turska), te Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Crnu Goru i Monako. Komesarka Ferero-Valdner je naglasila da projekat "nije uperen protiv turskog prijema u EU, niti predstavlja alternativu evropskim integracijama. Zakljuèeno je da æe Metarnska unija formalno biti uspostavljena 13. jula na ‘konstitutivnom' samitu u Parizu.

2008, maj/svibanj

Nakon nekoliko odlaganja zbog kašnjenja sa usvajanjem paketa zakona o reformi policije, Evropska komisija je 26. maja u Briselu/Bruxelles zvanièno otvorila dijalog i sa BiH o postepenom ukidanju viza za sve graðane. Do tada, BiH je bila jedina zemlja regiona s kojom ova vrsta pregovora nije bila otvorena. Od prvog januara 2008. na snazi je Sporazum EU-BiH o djelimiènoj liberalizaciji viznog režima za odreðene "povlaštene" kategorije graðana kao što su studenti, poslovni ljudi, novinari i bolesni. Otvaranjem dijaloga, stvoreni su formalni uslovi za izradu zajednièke "mape puta" ili "putokaza" o ispunjavanju opštih i specifiènih uslova za primjenu odredaba Šengenskog sporazuma o bezviznom režimu.

2008, juni/lipanj

Na marginama redovnog zasjedanja ministara vanjskih poslova, Evropska unija i Bosna i Hercegovina su 16. juna u Luksemburgu/Luxembourg potpisat æe Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Privremenim trgovinskim sporazumom (Interim Agreement). SSP je najvažniji pravno-politièki akt izmeðu EU i BiH koji ima snagu meðunarodnog ugovora i koji je, u sektorima na koje se odnosi, pravno nadreðen domaæem zakonodavstu. Primjenom odredaba ovog Sporazuma, BiH æe potvrðivati svoju spremnost za više oblike ugovornih odnosa sa Unijom, ukljuèujuæi i kandidatski status. Odredbe SSP-a æe biti na snazi sve do pristupanja BiH Evropskoj uniji.

2008, okrobar/listopad

«Evropska komisija je razoèarana èinjenicom da su bh. politièari više vremena potrošili na negativnu retoriku nego na voðenje zemlje ka evropskim integracijama, prema Evropi i Evropskoj uniji», izjavio je komesar Evropske unije za proširenje Oli Ren/Olii Rehn nakon razgovora s èlanovima Predsjedništva BiH. Ren je takoðe istakao da je u Sarajevu zatekao «politièki pesimizam» zbog kojeg je «vrlo ozbiljno zabrinut».

"Posljednji put kada sam bio ovdje parafirali smo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju što je, vjerujem, bio historijski momenat za BiH. Tada su lideri BiH iskazali opredijeljenost za evropsku buduænost zemlje. Danas sam imao otvoreni razgovor sa èlanovima Predsjedništva o situaciji u zemlji i o njenoj evropskoj buduænosti. Uloga predsjednika ili predsjedništva u svakoj državi je da obezbjeðuje društvenu koheziju i osnovno usmjerenje u društvu. Mislim, meðutim, da imam dosta razloga za zabrinutost kada je orijentacija BiH u pitanju", izjavio je Rehn. Dodao je da ovu zabrinutost dijele i zemlje èlanice EU, te da su razoèarane trenutnom situacijom u BiH i ponovnim usporavanjem reformskih procesa. "Mi oèekujemo da zemlja, buduæa èlanica EU govori jedinstvenim glasom i da se u toj zemlji poštuju državne institucije. Prema tome oèekujemo da doðe do evolucije Ustava ove zemlje koja treba da se desi uz potpuno poštivanje Dejtonskog sporazuma", izjavio je Rehn.

2008, oktobar/listopad 

Nakon oštre i vrlo konkretne debate, Evropski parlament je 23. oktobra u Strasburu/Strasbour usvojio posebnu Rezoluciju o BiH, kojom poziva èlanice EU da, i pored usporenog reformskog progresa, ratificiraju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Bosnom i Hercegovinom koji je, nakon više odlaganja i tehnièkih doraðivanja, potpisan 16. juna/lipnja u Luksemburgu/Luxembourg. Istovremeno, lideri BiH su vrlo oštro upozoreni da zemlja može u EU uæi samo ukoliko u potpunosti provede neophodne ustavno-pravne, ekonomske i društvene reforme i ako se ka ovome cilju kreæe kao jedinstvena zemlja. Na opasnost od daljeg zaostajanja reformi, ne postojanja politièkog konsenzusa o kljuènim pitanjima, te o "opasnoj nacionalistièkoj retorici" vrlo oštro je govorila i šefica Delegacije za jugoistoènu Evropu Doris Pak/Pack, èiji je izvještaj poslužio kao osnova za usvajanje rezoluciju.

Evropski komesar za proširenje Oli Ren/Olli Rehn je pred evropskim parlamentarcima bio podjednako oštar kao i u Sarajevu 10. oktobra. "Konsenzus je u BiH propao i reforme su na èekanju. Nacionalistièka retorika tokom oktobarskih izbora bila je faktor pogoršanja situacije u zemlji, politièki problemi su sada još dublji. Nepostojanje zajednièke vizije lidera o buduænosti zemlje i ne postojanje konsenzusa o evropskim reformama, ozbiljno narušava evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine", rekao je Ren.

2008, ktobar/listopad

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, 27.10.2008. dao je saglasnost za ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) izmeðu Evropskih zajednica i njihovih država èlanica i Bosne i Hercegovine, koji je BiH sa Evropskom unijom potpisala 16. juna. Na prvom zasjedanju Privremenog odbora za stabilizaciju i pridruživanje ocijenjeno da je primjena Privremenog sporazuma poèela dobro, što je važan poticaj za primjenu njegovih ostalih odredbi. Saglasnost za ratifikaciju SSP-a prethodno je dao Predstavnièki dom PSBiH na sjednici održanoj u srijedu, 22. oktobra.

2008, novembar/studeni

Specijalni predstavnik EU Miroslav Lajèak i šef Delegacije Evropske komisije u BiH Dimitris Kurkulas/Kourkoulas predali su 11. novembra/studenoga predsjedavajuæem Vijeæa ministara BiH, Nikoli Špiriæu, novu strategiju Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Dokument su dan ranije odobrili ministri vanjskih poslova EU, a odnosi se na potrebu "aktivnijeg angažiranja EU u BiH, te zajednièkog nastupa svih meðunarodnih i domaæih partnera u procesu pridruživanja BiH Evropskoj uniji". Špiriæ je izjavio da nova strategija EU predstavlja "svojevrsni poziv bh. vlastima da obnove napore u provoðenju neophodnih reformi". Specijalni predstavnik EU, Miroslav Lajèak, koji je takoðer sudjelovao u radu ministarskog sastanka u Briselu/Bruxelles, podsjetio je da se Strategija bavi «ojaèavanjem buduæeg specijalnog predstavnika EU u BiH u odnosu na sadašnju ulogu». Na zajednièkom sastanku ministara vanjskih poslova i ministara odbrane EU dogovoreno je takoðer da EUFOR ostane u BiH «do politièke odluke o buduæoj tranziciji ove vojne misije", ali nije precizirano kada bi se to moglo dogoditi. U novoj strategiji se izražava zabrinutost "zbog zastoja u provoðenju reformi, zbog unilaterarnih aktivnosti pojedinih politièara, te zbog nacionalistièke retorike koja usporava proces integracije BiH u EU". 

Bosanski English French German Russian