A+ A A-

Articles

Komentari

Ko (ni)je za NATO?

Usvajanje MAP-a kao ni godišnji nacionalni program reformi (NAP, en. ANP) ni za jednu zemlju pa tako ni za BiH ne podrazumijeva automatizaciju ulaska u NATO.
 
I Bakiru Izetbegoviću (lijevo) i Miloradu Dodiku jasno je da 'saradnja' s najjačim vojnim savezom na planeti ne prejudicira članstvo u njemu, piše autor (EPA)

Obruč se steže! Amerikanci, Britanci, Nijemci, Turci, neke od skandinavskih zemalja, a najodlučnije Bijela kuća odučili su da „bez ucjene i zavrtanja ruku bilo kome, već razumom i argumentima“ okončaju agoniju i jeftinu populističku igranku oko uspostave izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini.

Kako? Kompromisnim dogovorom oko natovog godišnjeg Nacionalnog akcionog plana sveobuhvatnih reformi (NAP)!

Prvi među Bošnjacima, Bakir Izetbegović, je izgleda konačno svjestan da svojim ucjenama o izboru izvršnih vlasti u zemlji ne čini dobro za državu, silne reforme, blokirano pravosuđe, njen evropski put.

Najslušaniji među bosanskim Srbima, Milorad Dodik, je izgleda konačno shvatio da bez izvršne vlasti u zemlji nema gasovoda, autoputa ka Beogradu, fondova Evropske unije niti također evropskog puta zbog kojeg je za kratko vrijeme dva puta boravio u Briselu. Oba brzopleta nacionalna lidera su izgleda shvatili da će jednoga dana morati priznati da su pretjerali. Što prije, to mudrije!

Read more ...

Diktatura populizma i bonske ovlasti OHR-a

Visoki predstavnik je postao imun na ratnohuškačku retoriku, politiku etnonacionalnih podjela i sve prisutniju diktaturu populizma.

Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/diktatura-populizma-i-bonske-ovlasti-ohr)

Autoritet Visokog predstavnika je s protokom vremena postao nevidljivAl Jazeera

Pitanje je dana kada će Evropska komisija dostaviti pismene odgovore evropskom izvjestiocu za Bosnu i Hercegovinu Cristianu Dan Predi na tri krucijalna pitanja kakva do sada niko nikada nije postavio u Briselu.

"Da li je Komisija svjesna čestih slučajeva poricanja genocida i veličanja ratnih zločinaca u Republici Srpskoj? Što će učiniti da ih zaustavi? Te, kakav je efekat takvih aktivnosti na evropski put Bosne i Hercegovine?"

Logična pitanja, rumunski poslanik u Evropskom parlamentu s izvanrednim senzibilitetom za zbivanja u BiH, postavio je prije mjesec dana, 16. aprila. Po pravilima unutarevropske korespondencije Komisija je obavezna na svaki službeni upit odgovoriti u roku od šest sedmica. Biće vrlo zanimljivo za koji dan saznati šta Evropska komisija misli o ovim bolnim temama. I šta smjera učiniti.

Read more ...

Sarajevo i Zagreb se svađaju, Kinezi napreduju

Nakon novog demarša predsjedniku EK-a i svim resornim zvaničnicima EU-a, oštro pismo uručeno i generalnom sekretaru UN-a

Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/sarajevo-i-zagreb-se-svadaju-kinezi-napreduju)

Treba smisliti rješenje po kojem će i ovaj most biti sponaAl Jazeera

Od kako se ljudi bave politikom poznato je da je u politici sve moguće. Pa i to da je Zagrebu Sarajevo dalje od Brisela, a Sarajevu Njujork bliži od Zagreba! Samo u politici mostovi ne spajaju ljude, gradove, države i kontinente.

Još od kasnih devedesetih godina kada je rođena ideja o povezivanju hrvatskog juga s ostalom Hrvatskom, Pelješki most je za zvanični Zagreb bio i ostao životno pitanje. Za Bosnu i Hercegovinu je to bio i ostao ilegalni most i most inata, narušavanje teritorijalnog integriteta i potpuno dokidanje suverenih prava BiH na moru.

Toliko bliski, nacionalno izmiješani i međusobno ovisni, a istovremeno toliko udaljeni, nerazumljivi jedni drugima i zavađeni - mogu biti samo komšije i susjedi na Balkanu.

Read more ...

Dodik: Želim vidjeti BiH kao složnu zajednicu

Ako za godinu ne uspijem vratiti BiH sa puta samouništenja na pravi put, napuštam Predsjedništvo, rekao je Dodik saradniku Al Jazeere u Briselu.
Spreman sam za svaki dogovor koji ide u korist Bosne i Hercegovine, kaže Milorad Dodik (EPA)

U briselskom hotelu „Amigo“ u samom središtu najljepšeg dijela 'glavnog grada' Evropske unije, s predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Miloradom Dodikom, razgovarao sam tri puta duže od prethodno planiranih minuta.

Razgovor sam odlučno započeo pitanjem o „stvarnim razlozima“ ponovnog dolaska u Brisel, imajući u vidu preovlađujuće stavove domaćih medija i javnosti po kojima „svečana primopredaja“ nepotpunih odgovora na Upitnik Evropske komisije ne bi trebalo da bude razlog šefu države da se bavi administrativno-tehničkim detaljima kandidatskog statusa.

Read more ...

Šta BiH čeka nakon odgovora na Upitnik Evropske komisije?

Iz Brisela je nebrojeno puta poručeno: evropeizacija Bosne i Hercegovine svakako, balkanizacija Evropske unije nikako.
Europska unija, EUAlbanija i Sjeverna Makedonija napravile su znatne reforme, poručeno je iz Evropskog parlamentaEPA - Ilustracija

S pet mjeseci zakašnjenja odgovori na 655 dodatnih pitanja Evropske komisije na bosanskom, srpskom, hrvatskom i engleskom jeziku prihvaćeni su na ukupno 14 nivoa izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini: dvije entitetske vlade, deset kantonalnih, vlada Distrikta Brčko i, na koncu, na vanrednoj telefonskoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Read more ...

Kanabis – droga ili lijek?

Na nivou Evropske unije ni do danas ne postoji usklađenost ni za medicinsku ni za rekreacijsku upotrebu kanabisa.
 
Među zemljama članicama EU-a u vezi s kanabisom najliberalniji su Holandija, Španija, Portugal, Njemačka i Češka (EPA)

Sredinom ovog mjeseca zastupnici u Evropskom parlamentu (EP) podržali su rezoluciju o upotrebi kanabisa (indijska konoplja) u medicinske svrhe i pozvali Evropsku komisiju i nacionalne vlasti da konačno jasno utvrde šta je "medicinski kanabis", da se spriječi zloupotreba te drevne biljke i osiguraju finansijska sredstva u novom programu "Obzor Evropa" za daljnja istraživanja o terapijskim učincima kanabisa.

Read more ...

Demarš Briselu: Pelješkim mostom protiv suvereniteta BiH

Iz Sarajeva je u Brisel stigao demarš u kojem se upozorava na ratno prisvajanje morske teritorije Bosne i Hercegovine.
 
 
EU sufinansira gradnju Pelješkog mosta sa 357 miliona eura iz evropskih kohezionih fondovaIvo Čagalj (Pixsell)

Pod dramatičnim naslovom "Republika Hrvatska proglasila državni suverenitet na pomorskom području Bosne i Hercegovine", na sve glavne adrese zajedničke evropske vlasti u Briselu ovih je dana iz Sarajeva stigao neuobičajeno oštar, detaljan i ubjedljiv demarš. Povod je, kako se navodi, hrvatska "ilegalna ratna odluka od 2. februara 1994. o prisvajanju morskog teritorija Bosne i Hercegovine", te druga jednostrana odluka skorijeg datuma - ona o početku gradnje Pelješkog mosta.

Read more ...

Ime RS-a: 'Federacija' protiv 'Republike'

Nakon 24 godine neprirodne dihotomije i međusobnog osporavanja dvije neprirodne države u državi, 'Federacija' je sredinom ove sedmice izvršila retoričku „agresiju“ na 'Republiku'.

 

Stranka demokratske akcije (SDA) odlučila je „putem svojih predstavnika u državnim institucijama“ pokrenuti pravnu proceduru pred državnim Ustavnim sudom radi preispitivanja naziva Republika Srpska i usklađivanje tog naziva sa dejtonskim ustavom na osnovu važeće odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda.

"Dugogodišnja praksa institucija vlasti entiteta Republika Srpska pokazala je da je dosadašnji naziv 'Republika Srpska' intenzivno i efikasno korišten u svrhu diskriminacije i isključivanja druga dva konstitutivna naroda - Bošnjaka i Hrvata", pojasnio je bošnjački član državnog Predsjedništva i predstavnik najviših organa SDA, Šefik Džaferović.

I on i njegova stranka smatraju da je "vezivanje imena jednog od entiteta u multietničkoj zajednici kakva je BiH za samo jedan narod, po principu etničke privilegovanosti, u suprotnosti sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima koja je nadređena Ustavu BiH".

Read more ...

Internet-nacije, facebook-sindikati, twitter-dipolomatija

Već 2019. godine bi se moglo vidjeti da li će budućnost Evrope zavisiti isključivo od lidera, nacionalnih vlada i zajedničkih evropskih institucija, ili će internet-narodi u nastajanju, tviter-diplomatija, fejsbuk-sindikati i globalne migracije kao novi oblik tihe revolcije, biti dominantniji u stvaranju „Nove Evrope“ i svijeta budućnosti.

Malo je kome iz svijeta visoke politike završnica ove godine bila toliko loša, neočekivana i nepredvidljiva kao francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu.

U trenutku kada su sve karte za preuzimanje liderske pozicije u Evropi bile u njegovim rukama, „žuti prsluci“ su za nekoliko subotnjih prosvjeda ulicama Pariza i drugih većih francuskih gradova izbacili na površinu godinama prikrivane socijalne, ekonomske i druge društvene probleme i nepravde Macronove zamišljene „superdržave“. Uprkos destrukciji ultraških pokreta i sa lijevog i sa desnog političkog spektra i uprkos tradicionalno neizbježnom pljačkaškom pohodu infiltriranih bandita među demonstrantima, "žuti prsluci" su pridobili podršku oko 80 posto francuske nacije, čime se nije mogla pohvaliti niti jedna dosadašnja sindikalna ili opoziciona socijalna revolucija u ovoj zemlji. Epilog je manje više poznat.

Read more ...

Priznavanja genocida u Srebrenici ponovo uslov Srbiji

Iako rezolucija Evropskog parlamenta nije obavezujuća, ona je mnogo više od simboličnog lamentiranja, smatra Igor Šoltes.

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/srbija-bez-priznavanja-genocida-u-srebrenici-ne-moze-uci-u-eu

(Amandman o genocidu počinjenom u Srebrenici podnio je Igor Šoltes, slovenski europarlamentarac iz grupe Zelenih EPA - Arhiva)

Generalno zadovoljan kursom kojim Srbija ostvaruje reformske ciljeve na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, Evropski parlament je, posebnom rezolucijom o Srbiji, ohrabrio tu zemlju na njenom putu evropskih integracija.

Rezolucijom, koja je usvojena natpolovičnom većinom glasova, ocjenjuje se da je najveći napredak ostvaren u ekonomskim reformama, ali da se u reformama pravosuđa, suzbijanju korupcije i slobodi medija još ne vide "opipljivi rezultati".

Read more ...
Bosanski English French German Russian