A+ A A-

Articles

Komentari

Dodik: Želim vidjeti BiH kao harmoničnu zajednicu

Ako za godinu ne uspijem vratiti BiH sa puta samouništenja na pravi put, napuštam Predsjedništvo, rekao je Dodik saradniku Al Jazeere u Briselu.
 
Spreman sam za svaki dogovor koji ide u korist Bosne i Hercegovine, kaže Milorad Dodik (EPA)

U briselskom hotelu „Amigo“ u samom središtu najljepšeg dijela 'glavnog grada' Evropske unije, s predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Miloradom Dodikom, razgovarao sam tri puta duže od prethodno planiranih minuta.

Razgovor sam odlučno započeo pitanjem o „stvarnim razlozima“ ponovnog dolaska u Brisel, imajući u vidu preovlađujuće stavove domaćih medija i javnosti po kojima „svečana primopredaja“ nepotpunih odgovora na Upitnik Evropske komisije ne bi trebalo da bude razlog šefu države da se bavi administrativno-tehničkim detaljima kandidatskog statusa.

Read more ...

Šta BiH čeka nakon odgovora na Upitnik Evropske komisije?

Iz Brisela je nebrojeno puta poručeno: evropeizacija Bosne i Hercegovine svakako, balkanizacija Evropske unije nikako.
 
Europska unija, EUAlbanija i Sjeverna Makedonija napravile su znatne reforme, poručeno je iz Evropskog parlamentaEPA - Ilustracija

S pet mjeseci zakašnjenja odgovori na 655 dodatnih pitanja Evropske komisije na bosanskom, srpskom, hrvatskom i engleskom jeziku prihvaćeni su na ukupno 14 nivoa izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini: dvije entitetske vlade, deset kantonalnih, vlada Distrikta Brčko i, na koncu, na vanrednoj telefonskoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Read more ...

Kanabis – droga ili lijek?

Na nivou Evropske unije ni do danas ne postoji usklađenost ni za medicinsku ni za rekreacijsku upotrebu kanabisa.
 
Među zemljama članicama EU-a u vezi s kanabisom najliberalniji su Holandija, Španija, Portugal, Njemačka i Češka (EPA)

Sredinom ovog mjeseca zastupnici u Evropskom parlamentu (EP) podržali su rezoluciju o upotrebi kanabisa (indijska konoplja) u medicinske svrhe i pozvali Evropsku komisiju i nacionalne vlasti da konačno jasno utvrde šta je "medicinski kanabis", da se spriječi zloupotreba te drevne biljke i osiguraju finansijska sredstva u novom programu "Obzor Evropa" za daljnja istraživanja o terapijskim učincima kanabisa.

Read more ...

Demarš Briselu: Pelješkim mostom protiv suvereniteta BiH

Iz Sarajeva je u Brisel stigao demarš u kojem se upozorava na ratno prisvajanje morske teritorije Bosne i Hercegovine.
 
 
EU sufinansira gradnju Pelješkog mosta sa 357 miliona eura iz evropskih kohezionih fondovaIvo Čagalj (Pixsell)

Pod dramatičnim naslovom "Republika Hrvatska proglasila državni suverenitet na pomorskom području Bosne i Hercegovine", na sve glavne adrese zajedničke evropske vlasti u Briselu ovih je dana iz Sarajeva stigao neuobičajeno oštar, detaljan i ubjedljiv demarš. Povod je, kako se navodi, hrvatska "ilegalna ratna odluka od 2. februara 1994. o prisvajanju morskog teritorija Bosne i Hercegovine", te druga jednostrana odluka skorijeg datuma - ona o početku gradnje Pelješkog mosta.

Read more ...

Ime RS-a: 'Federacija' protiv 'Republike'

Nakon 24 godine neprirodne dihotomije i međusobnog osporavanja dvije neprirodne države u državi, 'Federacija' je sredinom ove sedmice izvršila retoričku „agresiju“ na 'Republiku'.

 

Stranka demokratske akcije (SDA) odlučila je „putem svojih predstavnika u državnim institucijama“ pokrenuti pravnu proceduru pred državnim Ustavnim sudom radi preispitivanja naziva Republika Srpska i usklađivanje tog naziva sa dejtonskim ustavom na osnovu važeće odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda.

"Dugogodišnja praksa institucija vlasti entiteta Republika Srpska pokazala je da je dosadašnji naziv 'Republika Srpska' intenzivno i efikasno korišten u svrhu diskriminacije i isključivanja druga dva konstitutivna naroda - Bošnjaka i Hrvata", pojasnio je bošnjački član državnog Predsjedništva i predstavnik najviših organa SDA, Šefik Džaferović.

I on i njegova stranka smatraju da je "vezivanje imena jednog od entiteta u multietničkoj zajednici kakva je BiH za samo jedan narod, po principu etničke privilegovanosti, u suprotnosti sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima koja je nadređena Ustavu BiH".

Read more ...

Internet-nacije, facebook-sindikati, twitter-dipolomatija

Već 2019. godine bi se moglo vidjeti da li će budućnost Evrope zavisiti isključivo od lidera, nacionalnih vlada i zajedničkih evropskih institucija, ili će internet-narodi u nastajanju, tviter-diplomatija, fejsbuk-sindikati i globalne migracije kao novi oblik tihe revolcije, biti dominantniji u stvaranju „Nove Evrope“ i svijeta budućnosti.

Malo je kome iz svijeta visoke politike završnica ove godine bila toliko loša, neočekivana i nepredvidljiva kao francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu.

U trenutku kada su sve karte za preuzimanje liderske pozicije u Evropi bile u njegovim rukama, „žuti prsluci“ su za nekoliko subotnjih prosvjeda ulicama Pariza i drugih većih francuskih gradova izbacili na površinu godinama prikrivane socijalne, ekonomske i druge društvene probleme i nepravde Macronove zamišljene „superdržave“. Uprkos destrukciji ultraških pokreta i sa lijevog i sa desnog političkog spektra i uprkos tradicionalno neizbježnom pljačkaškom pohodu infiltriranih bandita među demonstrantima, "žuti prsluci" su pridobili podršku oko 80 posto francuske nacije, čime se nije mogla pohvaliti niti jedna dosadašnja sindikalna ili opoziciona socijalna revolucija u ovoj zemlji. Epilog je manje više poznat.

Read more ...

Priznavanja genocida u Srebrenici ponovo uslov Srbiji

Iako rezolucija Evropskog parlamenta nije obavezujuća, ona je mnogo više od simboličnog lamentiranja, smatra Igor Šoltes.

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/srbija-bez-priznavanja-genocida-u-srebrenici-ne-moze-uci-u-eu

(Amandman o genocidu počinjenom u Srebrenici podnio je Igor Šoltes, slovenski europarlamentarac iz grupe Zelenih EPA - Arhiva)

Generalno zadovoljan kursom kojim Srbija ostvaruje reformske ciljeve na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, Evropski parlament je, posebnom rezolucijom o Srbiji, ohrabrio tu zemlju na njenom putu evropskih integracija.

Rezolucijom, koja je usvojena natpolovičnom većinom glasova, ocjenjuje se da je najveći napredak ostvaren u ekonomskim reformama, ali da se u reformama pravosuđa, suzbijanju korupcije i slobodi medija još ne vide "opipljivi rezultati".

Read more ...

Omča oko medija se steže: Istina nikad dalja

Razlika između nekadašnje i današnje tiranije prema novinarima i medijima je ponajviše u bezobzirnosti i licemjerju.
 
Iako današnji mediji nisu ni 'sedma', ni 'sila', jesu najjača snaga javnog općenja, piše autor (EPA - Ilustracija)

Mediji su oduvijek bili skliješteni između profesionalnog imperativa objektivnosti, etički utemeljene kritike, propagandnog inženjeringa i đavoljeg senzacionalizma. Ni predominantnost politike u javnom životu, egzistencijalno progonstvo novinara, verbalne prijetnje i uvrede, fizički napadi i smaknuća novinara nisu, također, izumi našeg vremena.

Read more ...

Građani EU odlučili: odzvonilo pomjeranju kazaljki na satu?

 
Za AL Jazeera Balkans piše:Zekerijah Smajić
 
U nedelju, 28.okrobra u tri sata poslije ponoći, pomjeranjem kazaljki za 60 minuta unatrag, počinje zimsko računanje vremena koje traje do posljednjeg vikenda u martu, kada se obdanica za isto toliko skraćuje. U nedjelju, dakle, spavamo sat duže.

Imajući, međutim, u vidu stav Evropske komisije od 12. septembra o ukidanju postojećeg režima dvosezonskog računanja vremena, dosadašnja operacija vještačkog kreiranja obdanice bi se mogla dogoditi posljednji put u oktobru 2019. I to samo u onim zemljama Evropske unije i partnerskim zemljama koje su se opredijele za prirodno, stvarno astronomsko zimsko vrijeme. One zemlje čije se vlade budu odlučile za ljetno računanje vremena, zadnju priliku za (neprirodno) kreiranje obdanice, mogle bi imati posljednjeg vikenda u martu naredne godine, čime bi se samoisključile iz srednjoevropske vremenske zone.

(EPA)

Read more ...

Plenkovićev pohod na „istinu“ o BIH

Od proglašenja razultata općih izbora u Bosni i Hercegovini održanih 7. oktobra, hrvatski premijer Andrej Plenković ne posustaje u „tumačenju“, objašnjavanju“ i „prezentiranju“ osobne istine o tome kako su provedeni izbori u drugoj, susjednoj zemlji, kako je ko na njima pokraden, te šta bi Evropska unija i međunarodna zajednica trebali učiniti.

Glavno poglavlje Plenkovićeve kampanje je, naravno, ubjedljiva pobjeda liberalnog građanski orjentiranog Željka Komšića u Predsjedništvo BiH smatrajući to "ozbiljnim pitanjem" koje mu, kao premijeru svih Hrvata svijeta, daje "potpuno pravo“ da ga „diže na svim važnim međunarodnim forumima". On je, također, uvjeren da mnogi akteri izvan regiona „ne razumiju sasvim o čemu se u stvari radi“ kada Željko Komšić kao bosanski Hrvat, izborno dotuče Dragana Čovića kao hercegovačkog Hrvata“, te je zbog toga i potrebno njegovo „objašnjenje".Image result for plenković-čović foto

Read more ...
Bosanski English French German Russian