N
Nacija
Uobièajeno odreðenje nacije polazi od toga da je rijeè o društvenoj zajednici koja raspolaže odreðenom teritorijom i u sebi integriše kulturne, ekonomske i i politièke uslove života. Nastala je na odreðenom stepenu historijskog razvoja proizvodnje i podjele rada (robno-novèane privrede) u periodu prelaska iz feudalizma u kapitalizam. Stvaranje nacije posebno su podstakle buržoaske revolucije u Evropi tokom 19. vijeka, koji se zbog toga i naziva "vijekom nacionalnosti". Raspadom tri velike imperije (Turska, Austrougarska, Rusija) poèetkom 20. vijeka, došlo je do formiranja više razlièitih nacija i nacionalnih država, a proces stvaranja novih nacija, nacionalnih pokreta i nacionalnih država nastavljen je i tokom cijelog tog stoljeæa - od Afrike i Latinske Amerike do Evrope, posebice na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza i na Balkanu.
O nastanku, razvoju, ulozi i sudbini nacije dominantne su dvije teorijske koncepcije. Marksistièka, po kojoj nacionalno pitanje treba da ustupi mjesto klasnom, jer je "proletarijat kao klasa subjekt razvoja društva i emancipacije èovjeka, a ne nacija", tim više što su "nacionalni interesi uski i jednostrani". Liberalna teorija polazi od stava da nacije imaju historijsko opravdanje i znaèaj samo ako su u stanju da prekoraèe preko praga etnièkih granica i ako su, u pogledu stanovništva i teritorije, integrativnije od prethodnih etnièkih grupa. Ni jedna od ovih teorijskih koncepcija, sve do naših dana, nije ostvarena u praksi, a raspadom SFRJ poèetkom 90-tih godina prošlog stoljeæa u praksi i u srcu Evrope je pokazano kako vijekovne nacionalne i kulturne frustracije mogu biti jaèi dezintegrirajuæi faktor i od klasno-proleterskog (marksistièka teorija) i od potrebe za ekonomsko-socijalnim napretkom, emancipacijom i ukljuèivanjem u savremenu globalnu zajednicu.
U balkanskom sluèaju, dakle, nacija je postala "utoèište za nesposobne, neznalice i nedobronamjerne ljudekoji liène frustracije prenose nacionalnu grupu i èitavo društvo. Nacija postaje negacija specifiène kulture i tradicije umjesto da bude njena afirmacija" (prema dr.I.Šijakoviæu) - èemu se fenomenalnom idejom evropskih integracija upravo i teži.
NacionalizamOblik nacionalne svijesti kome su stalno u fokusu razlike izmeðu svoje i drugih nacija, predstavljajuæi svoju naciju kao superiornu. Prva faza nacionalizma su predrasude prema najbližim etnièkim grupama, te sumnjièenje njihovih namjera. Druga faza je javno (direktno) osporavanje i/li omalovažavanje kulturno-historijskih tekovina drugih etnièkih zajednica (ili zajednice) u okruženju. Treæa faza je sebièan, netolerantan i agresivan odnos prema ekonomskim, socijalnim, kulturnim i politièkim interesima drugih nacija. Radi se dakle o težnjama da se za vlastitu naciju pridobije privilegovani položaj, ili pokušaj da se isprave 'historijske nepravde'. Prema Antoni D. Smitu "nacionalizam je doktrina koja naciju postavlja za krajnji cilj politièkog pregnuæa, a nacionalni identitet za mjeru svake ljudske vrijednosti".
Naèelo subsidijarnosti (Principal of Subsidiarity)
Svrha ovog naèela je da se donošenje odluka što više približi graðanima, te konstantno provjeravanje da li je odreðena aktivnost u Zajednici opravdana u odnosu na moguænost sprovoðenja na nacionalnom ili regionalnom nivou. Pokušaji jasnog definisanja ovog naèela mogu se naæi u osnivaèkim ugovorima (npr. èlan 1 Ugovora o EU), a posljednji put se spominje u Amsterdamskom ugovoru.
Nadnacionalnost
U Evropskoj uniji ovim se pojmom (principom) oznaèava pravo organa EU da, u ugovorom utvrðenim podruèjima, donosi odluke koje direktno obavezuju SVE èlanice Unije, neovisno o njihovim nacionalnim zakonodavstvima. Takve se odluke donose precizno utvrðenim postupkom. Još Rimskim osnivaèkim ugovorom je utvrðeno koje se odluke donose veæinom glasova, kvalificiranom veæinom ili konsenzusom (jednoglasno). Takoðe je taèno utvrðeno koji su organi ovlašteni za donošenje pojedinih odluka.
Ovo je naèelo prisutno u djelovanju i drugih meðunarodnih organizacija i èesto je kombinirano s nekim drugim naèelima, pretežno s naèelom jednakog ili nejednakog predstavljanja.