Evropska javnost je sve manje sklona podržati nova proširenja.

Naredne srijede u ponoć Slovenija nakon trinaest godina po drugi put preuzima polugodišnje predsjedavanje Vijećem EU.Za članicu koja je i sama sukreator raspada bivše Jugoslavije i koja ovih dana obilježava tri decednije samostalnosti, to je prilika da se još jednom nakon 2008. godine pokaže institucionalno i politički zrelom za nametanje vlastite polugodišnje agende ostalim članicama Unije.

Istina, slovenačkoj vladi je jasno da male članice nemaju potenciju za upravljanje procesima strateških promjena, ali mogu, i imaju pravo i obavezu, inicirati promjene.

Važno je da zemlje poput Slovenije i Hrvatske permanentno insistiraju u Briselu na povratku politici agresivnog proširenja Unije (EPA)

Institucije EU su već godinama svjesne da uzroci svih problema u BiH ne leže u narodima, već u vođama i etnonacionalizmu sistemske (dejtonske) naravi.

Od kako se evropske institucije i njihovi zvaničnici bave Bosnom i Hercegovinom, a zvanično je to počelo sredinom 1997. godine – nikada, koliko znam, “etnonacionalizam, nacionalistička retorika i međunacionalne podjele” nisu bile ključna tema razgovora s domaćim čelnicima.

Dogodilo se to, konačno, u utorak tokom telefonskog razgovora potpredsjednika Evropske komisije i visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnost Josepa Borrella s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradom Dodikom, Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem.Borrell je, između ostalog, podsjetio članove Predsjedništva i na 14 reformskih uslova za početak pregovora o članstvu u Uniji (EPA)

“Evropska komisija je primila na znanje očekivanu odluku predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milana Tegeltije o neopozivoj ostavci. Ali time još ništa nije riješeno. VSTV-u je potrebna ozbiljna, duboka, reforma kako bi se vratilo povjerenje javnosti u njegov rad, a državi treba novi Zakon o VSTV-u kojim će se osigurati profesionalno, nezavisno i nepristrasno pravosuđe na svim nivoim i u svim dijelovima Bosne i Hercegovine.”

Ovako je zvanična predstavnica Evropske komisije Ana Pisonero započela odgovor na pitanje: koliki je doprinos EU istovremenoj ostavci predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, te uklanjanju ploče s imenom osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića sa zgrade studentskog doma na Palama kod Sarajeva; da li se radi o koincidenciji ili planski iznuđenom potezu kojim se konačno najavljuju bolji dani za pravosuđe?

Evropska komisija je primila na znanje očekivanu odluku predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije o neopozivoj ostavci (Al Jazeera)

Slijedeći preporuke čelnika država i vlada članica Evropske unije od 10. marta u vezi sa potrebom zajedničkog evropskog pristupa u borbi protiv virusa COVID-19 a da se pritom ne ugrozi sloboda kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala, Evropska komisija je od tada utvrdila niz odluka, preporuka, smjernica i komunikacija u cilju što bolje koordinacije između država članica na očuvanju javnog zdravlja uz istovremeno poštovanje prava evropskih građana na slobodno kretanje u vremenu pandemije. Početkom mjeseca Komisija je predložila a Vijeće za opće poslove ovih dana odobrilo novu preporuku za koordinaciju mjera među državama članicama koje bi mogle uticati na ograničavanje slobodnog kretanja unutar Unije. Preporukom o koordiniranom pristupu nastoji se izbjeći fragmentacija i poremećaji u praktičnoj primjeni evropskih pravila o slobodi kretanja, s jedne strane, te povećati transparentnost i predvidljivost za građane i kompanije, s druge strane.

Cijeli tekst nove Preporuke vidjeti ovdje: https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-11689-2020-REV-1/hr/pdf

Na redovnom sedmičnom Kolegiju komesara Evropske komisije u utorak je odobren, a kasnije popodne i javno predstavljen Ekonomsko investicioni plan za Zapadni Balkan vrijednan devet milijardi eura. Riječ je o paketu finansijske podrške kojeg su politički podržali i lideri Evropske unije i balkanskih zemalja na drugom Zagrebačkom samitu održanog 6. i 7. maja na inicijativu Hrvatske u ulozi predsjedavajuće Vijeće EU.

Preuzeto iz arhiva EU

Ulaganja u cestovnu infrastrukturu i ulaganja u napredne i digitalne tehnologije u automobilskoj industriji dvije su ključne potrebe Evropske unije (EU) ako želi značajno smanjiti smrtnost na evropskim cestama. Tako smatraju evropski parlamentarci koji su u srijedu uveče (29. januara) na plenarnom zasjedanju u Briselu raspravljali o strategiji EU za održivu mobilnost i promet, te potrebnim mjerama u toj oblasti do 2030. godine.

Foto:GARS

Dok se stanovništvo u većini gradova u regiji tradicionalno u ovo doba godine truje sumpor-dioksidom, ugljik-monoksidom, lebdećim česticama u vidu dima, čađi, prašine i čime sve ne, iz Brisela ekskluzivna vijest: radna tijela Evropske komisije, stručni timovi i nezavisni eksperti počeli su izradu "Zelenog plana za Zapadni Balkan".

Bruxelles, 15.10.2018. - Vijeće Evropske unije na nivou ministara vanjskih poslova, koje je 15. oktobra zasijedalo u Luxembourgu, u Zaključcima o Bosni i Hercegovini  ponovo ističe svoju nedvosmislenu predanost evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, cjelovite i suverene zemlje.

Nakon izbora 7. oktobra i podsjećajući na Zaključke iz juna 2018. godine, Vijeće očekuje da će se svi lideri konstruktivno angažirati na formiranju vlasti na svim nivoima, u interesu svih građana. Vijeće podsjeća da očekuje da vlasti u BiH daju prioritet nastavku reformi potrebnih za napredovanje na evropskom putu, osiguravajući potpunu i učinkovitu provedbu Reformske agende.